Na tržištu će pobijediti kompanije u kojima radnici neće morati brige s posla nositi kući

Autor: Saša Paparella , 15. studeni 2018. u 13:57
Stela Stare iz Ine i Irena Bašić Štefanić iz RBA, Foto: 
LUKA STANZL/PIXSELL

Zbog sve manje dostupnih radnika i njihovog odljeva u inozemstvo, raste važnost odjela ljudskih resursa u tvrtkama.

Konferencija o motiviranju radnika nastavljena je okruglim stolom pod nazivom Načini motivacije i zadržavanja radnika u velikim kompanijama.

Milica Jovanović savjetnica glavnog direktora za radne odnose i ljudske potencijale Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), citirala je rezultate istraživanja među novim hrvatskim iseljenicima, koji su kao glavni razlog svog odlaska istaknuli neuređenost države, nepotizam, korupciju i stalno pričanje o prošlosti. Drugi najvažniji razlog bio je nedostatak perspektive, a tek treći radni uvjeti.

“Čovjeku treba dati perspektivu i razlog da ostane. Omjer snaga se promijenio, nema dovoljno radnika i poslodavci više ne mogu puno birati. U Hrvatskoj oko 20.000 ljudi prima minimalnu plaću, što i nije tako puno, jer su poslodavci svjesni problema, dižu plaće koliko god mogu jer su ispražnjene od ljudi i Bosna i Hercegovina i Srbija. Zbog svega toga raste važnost odjela ljudskih resursa, a u nekim tvrtkama njihovi su voditelji čak postali članovi Uprava“, napomenula je predstavnica HUP-a, dodavši kako radna mjesta više nisu toliko unificirana. “Obrazovni sustav je ključ i temelj razvoja, a HUP stalno provodi edukacije. Na poslu zaposlenik mora dobiti priliku za razvoj svoje kompetencije i ambicije.

 

7.mjesto

po važnosti zauzima visina plaće, u istraživanju o načinima motivacije za obavljanje posla

Uvedeni su fleksibilni oblici rada kako bi se izašlo ususret radniku, no nužne su nam stalne promjene. Naš Zakon o radu je vrlo sličan onome od prije deset ili čak 20 godina, a u međuvremenu se u SAD raspravlja o tome treba li freelancere educirati kao i stalne zaposlenike. Naše zakonodavstvo ne prati ono što se već dogodilo kod nas, nove trendove, to da mnogi ljudi rade od kuće”, rekla je Milica Jovanović.

Kad svi 'dišu istu priču'

U Ini, koja ima više od 10.000 radnika, pokušavamo da svi budu uključeni, što je malo kompliciranije nego kod drugih zato jer poslujemo i na međunarodnom tržištu, rekla je Stela Stare, direktorica Nagrađivanja i operativnog poslovanja ljudskih resursa u toj naftnoj kompaniji. “Svake dvije godine mjerimo koliko su naši ljudi angažirani i motivirani i zadovoljni smo rezultatima. Shvatili smo da je mladim ljudima, uz adekvatnu nagrađenost, fleksibilnost u poslu izuzetno bitna. Pokrenuli smo projekt uvođenja fleksibilnih oblika rada – uveli smo fleksibilno radno vrijeme i fleksibilno mjesto rada, što omogućava radnicima da sami kontroliraju svoje vrijeme i uspostave ravnotežu između svog privatnog i poslovnog života.

Radnici su taj projekt jako dobro prihvatili, pa primjerice u našem IT odjelu svi zaposlenici koriste jedan od ta dva oblika rada. Bitno je jedino da ispune mjesečnu kvotu radnih sati, a dio posla mogu odraditi i od doma“.

INA pokušava privući mlade iz STEM područja a kako bi ostali konkurentni svake godine sudjeluju u istraživanje tržišta plaća u Hrvatskoj.

“Mladima je osim svrhe posla bitan i osobni napredak, oni puno ulažu plaću u razvoj karijere, u učenje, ali vole odmah znati kada bi mogli napredovati. Brže očekuju uspjeh nego starije generacije, ali su se voljni i potruditi oko toga, ako vide da se njihov rad cijeni. Puno ih se prijavljuje na naše interne edukacije, čak i ako nisu iz njihova područja djelatnosti“, rekla je Stela Stare, dodavši kako je INA lani nagradili svoje zaposlenike koji su u Dalmaciji dobrovoljno gasili požare, što je ocijenjeno kao vrijedan društveni angažman. Gordana Fabris, savjetnica za ljudske resurse u Agrokoru, pojasnila je zašto i u najtežim vremenima nije bilo egzodusa iz te najveće hrvatske privatne kompanije, rekavši da se “i među tim praznim Konzumovim policama prošlog ljeta moglo vidjeti da ti radnici dišu istu priču.”

Navela je i rezultate istraživanja, prema kojem na pitanje što ljude motivira na neki posao njih najviše traži da taj posao bude smislen. Potom žele da se ono što rade vrednuje, a važan im je i odnos sa šefovima i dobivanje informacija. Od 13 navedenih tvrdnji, tek na sedmom mjestu našla se visina plaće.

“Zbog prirode posla Konzum nažalost ne može svojim djelatnicima predložiti rad od kuće ili fleksibilno radno vrijeme, ali zato ih stalno educiramo i dajemo im različite nove kvalifikacije. Stalno radimo na prekvalifikaciji, a i pojedini ljudi iz naše administracije morat će zavrnuti rukave i slagati police…

Nove generacije su usmjerene na balans života i rada, oni ne žele nositi posao kući, a na tržištu će pobijediti one kompanije koje će to omogućavati. Mladima je jako važno društveno odgovorno ponašanje, da je i njihovim kolegama dobro a ne samo njihova osobna dobrobit, bitno im je i da je kompanija pravedna, gledaju širu sliku“, rekla je Fabris, dodavši kako smatra da je iseljavanje iz Hrvatske pozitivno “jer će se 50 posto tih ljudi vratiti kad im se ponude izazovi”.

Najveći pokretač – rad s interesom

Na pitanje koliku štetu kompanije trpe zbog ljudi u koje je uloženo, kaže:

“Ako pošteno ulažete u ljude, mala je vjerojatnost da će vas netko napustiti. Sad je naš izazov zadržati ljude, imamo ih 52.000 i nemamo više novih kandidata za posao. Agrokor će raditi na privlačenju novih zaposlenika i zato se moramo brendirati kao poželjan poslodavac“.

Irena Bašić Štefanić, direktorica Odjela ljudskih resursa RBA, istaknula je kako ta banka redovito provodi istraživanja kako bi povećala zadovoljstvo svojih zaposlenika, te da dio njenih djelatnika ima fleksibilno radno vrijeme i mogućnost rada od kuće.

“Ljudima je važno da ne rade samo od kuće jer vole doći u tim, među svoje kolege, tako da rad od kuće kod nas nije pravilo nego izuzetak. Važno je razumjeti što naši korisnici od nas očekuju pa ćete bolje razumjeti i koja vrsta motivacije zaposlenika je potrebna. Uvijek pokušavamo naći baš ljude koji žele odraditi određeni posao jer sva je snaga u ljudima, ljudi kreiraju poslovni rezultat. Mi svake godine nagrađujemo nekoliko zaposlenika za nešto što su sami svojom inicijativom napravili. Važna su pristojna primanja, jer kad ljudi razmišljaju kako platiti režije tu nema kreativnosti niti nekoga velikog doprinosa. Ali najviše ih motivira prilika da rade ono što ih zanima“, rekla je.

Po njenim iskustvima, mlađi zaposlenici uvijek pitaju za svrhu, “a ako mu objasnite onda će i sam doprinijeti. Mlade ljude smeta nepravičnost i žele da napreduju najbolji zaposlenici, pa makar oni ne bili među njima. Moraju vidjeti perspektivu ako ulože napor i rade ono što je potrebno. U manjim kompanijama lakše je imati dobru komunikaciju. Svaka metoda košta, treba balansirati ono što radite jer za sve to treba novac – dosad smo uložili milijune u edukaciju. Ne možeš ljudima pružiti sve, treba se dogovoriti oko vrijednosti koje kompanija zastupa”, zaključila je predstavnica RBA na panelu o motiviranju i zadržavanju zaposlenika u velikim kompanijama.

Komentirajte prvi

New Report

Close