Zahtjevi gospodarstvenika da se maksimalno ubrza i skrati procedura snimanja tržišta rada i davanja odobrenja za zapošljavanje stranih radnika u novom modelu koji zakonodavno priprema resorno Ministarstvo unutarnjih poslova – odbijeni su U završenoj javnoj raspravi o Zakonu u strancima MUP-u je pristiglo 182 prijedloga, među kojima su bili i prijedlozi Hrvatske gospodarske komore (HGK), Hrvatske obrtničke komore (HOK) i Hrvatske udruge turizma (HUT).

Njihov je prijedlog, temeljen na činjenici da zbog potražnje u drugim europskim državama ni do radnika iz tzv. trećih država nije lako doći, bio da se predviđeni rok za testiranje tržišta rada koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje s predviđenih 30 dana skrati na 7 (HUT), 8 (HGK) ili 15 dana (HOK). Predloženi koncept, kako su pojasnili, do odobravanja zapošljavanja potrajat će 45 dana, budući da najprije HZZ ima pet dana za provjeru poslodavca, potom 30 dana za testiranje tržišta, a nakon toga ostaje još 10 dana da s pozitivnim mišljenjem HZZ-a dozvolu odobri MUP.

Zbog toga gospodarstvenici smatraju da se ne može govoriti o sustavu koji je dovoljno brz za praćenje potreba poslovanja, a posebice zbog današnjeg načina rada, kao i elektroničko vođenje baza podataka i umreženost. Prijedlog Zakona koji, dakle, ostaje u daljnjoj proceduri usvajanja, MUP brani stavom da je rok od 30 dana u kojem će HZZ obavijestiti poslodavca o rezultatu testa tržišta rada maksimalan, te da je ovisno o pojedinom slučaju, moguće da se provede i u kraćem roku.

Za deficitarna zanimanja se niti neće provoditi test tržišta, podsjećaju iz MUP-a. Ipak, priči tu nije kraj, lobiranje za promjene u ovom zakonskom prijedlogu ide dalje.  Hrvatska udruga poslodavaca, koja u javnom raspravi nije dala prijedloge, ali je, kažu, participirala u vladinoj radnoj skupini za izradu ovog modela, očekuje da u proceduru Vlada pusti nešto drukčiji tekst od ovog koji je MUP dao u raspravu.

U međuvremenu je s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava usuglašavan prijedlog koji će se u daljnjoj proceduri uklopiti u MUP-ov. Procedure kontrole poslodavaca i testiranja terena za HZZ bit će kraće, no što će konkretno biti u prijedlogu, utvrdit će, kažu u HUP-u, radna skupina na skorom sastanku. MUP je većinu prijedloga za izmjene zakona o strancima odbio ili tek primio na znanje, no uvažena je recimo primjedba da je previsoko postavljen omjer domaćih i stranih radnika koje poslodavac mora imati da bi dobio pozitivno mišljenje HZZ-a. 

Predviđeno je, naime, bilo da poslodavac ima najmanje trećinu zaposlenih na neodređeno vrijeme iz Hrvatske i članica EU, no zbog primjedbi, kakvu je među ostalima dala obrtnica Jasmina Pasarić iz Vrbovca, prihvaćeno je da to može biti do četvrtine domaćih radnika. Ona je ukazala MUP-u da takav omjer ne pogađa gigante, no nemoguće je da mali poduzetnici i oni koji se, primjerice, poput nje, bave cestovnim prijevozom robe i bore s nedostatkom radnika, nemoguće je da ispune taj uvjet.  U konkretnom slučaju, vrbovečki obrt bi u startu morao otpustiti strane radnike, jer ima deset zaposlenih, od kojih sedam stranaca, kojima se po MUP-ovom prijedlogu ne bi mogle produljiti dozvole. . 

Popis deficitarnih
"Prvi bi mi voljeli imati hrvatskog vozača ali ih nema. Znači, jedina nam je mogućnost zatvoriti firmu i otići raditi u Njemačku", poruka je Jasmine Pasarić, koja je uvažena. MUP je prihvatio i prijedlog da se donekle umanje uvjeti koje poslodavci moraju ispuniti da dobiju zeleno svjetlo za zapošljavanje stranaca. Jedan od takvih jest uvjet koji se odnosi na blokadu računa, koji u posljednjih pola godine nije smio biti u tom statusu duže od 30 dana, kojeg je MUP odlučio brisati iz prijedloga.

Sam popis deficitarnih zanimanja, kako je MUP utvrdio tijekom javne rasprave, HZZ će objaviti u roku osam dana od stupanja na snagu zakona o strancima, no već sada je MUP konstatirao da će, uz poljoprivredu, taj status imati i ugostiteljstvo i turizam. Ono što poslodavce posebno muči u ovom prijedlogu jest prevelika orijentiranost u testiranju tržišta rada na samu evidenciju nezaposlenih, pa očekuju da se u daljnjem postupku pripreme zakona bolje uredi način posredovanja HZZ-a između poslodavaca i radnika s burze.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Nezadovoljni sindikati
U svakom slučaju, jasno je da se ovako krupan reformski zakon neće tako brzo donijeti, tim više što su sindikati tijekom javne rasprave iskazali nezadovoljstvo prijedlogom koji je "na pola puta do slovenskog modela", te traže da se u prijedlog unese sve njihove osigurače za domaće radnike. Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku u HGK i bivši ministar rada smatra da je prijedlog kompromis i da dovoljno pomiruje sve interese, te je uvjeren da će prijedlog proći proces usvajanja bez puno potresa.   

U HZZ-u su započeli s pripremama za novi posao koji će obavljati nakon ukidanja kvotnog sustava za zapošljavanje stranaca. Sa zagrebačkom tvrtkom Combis zaključili su ugovor o izradi aplikativnog sustava za postupak davanja mišljenja poslodavaca za zapošljavanje stranaca.

Budući da u segmentu zapošljavanja stranih radnika dosad HZZ nije bio uključen, naime, nema potreban sustav koji bi omogućio provedbu cijelog postupka testiranja tržišta, bio povezan s postojećim, te sustavom HZMO-a i MUP-a.  HZZ bi novi sustav trebao imati spremnog za šest mjeseci, pa je po svemu sudeći izgledno da će "slovenski" model za strane radnike u Hrvatskoj profunkcionirati u drugom dijelu godine..