Nakon što je je prošli tjedan u Saboru bio u znaku žestokih rasprava o Hrvatskoj narodnoj banci i njezinu izvješću, fokus je ovaj tjedan samo prebačen na prijedlog državnog proračuna. Te se dvije teme, međutim, ovaj put prožimaju više nego inače. Za početak, već je postalo dio poslovne prakse da HNB upravo do 15. ožujka dio dobiti iz prethodne godine, sukladno odredbama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (čl. 57.), transferira proračunu. Iz središnje banke zasad nema vijesti o uplati dijela ostvarenog viška prihoda nad rashodima u 2015.

No, prema neslužbenim informacijama Poslovnog dnevnika, ove bi godine proračunu to trebalo donijeti oko 480 milijuna kuna, što je nešto manje nego što je to bio slučaj lani, kad je Katančićevoj s Trga burze sjelo nešto više od pola milijarde. Ima li tajming uplate veze s najavom da bi, na inzistiranje Mosta odnosno njegova glavnog jurišnika na HNB Ivana Lovrinovića, financijsko poslovanje središnje banke (uz 'obične' revizore) trebao pročešljati i Državni ured za reviziju? To je zasad pitanje bez odgovora. Ali kad su posrijedi proračunske i rasprave o središnjoj banci, ovaj je put u prvom redu neuobičajeno i suspektno njihovo političko prožimanje. Naime, upravo su vraćanjem nadzora državne revizije u HNB (nakon punih 16 godina) na pritisak dijela svojih zastupnika mostovci uvjetovali podršku Vladinu proračunu, mada su i sami dio vladajućeg saveza.

Aktivnim pridruživanjem krugu gorljivih kritičara središnje banke koji se polako okuplja oko Lovrinovića namjeravaju se, čini se, zadovoljiti još neke političke ambicije. Autora uvodnog slova u usporednoj analizi prakse zemalja članica EU u pogledu nadzora centralnih banaka, Sašu Drezgića, Most kani nagraditi tako što ga gura za zamjenika ministra financija Zdravka Marića. Drezgić je docent na Ekonomskom fakultetu u Rijeci koji je za prošle Vlade u kvoti SDP-a imenovan, uz još jednu riječku uzdanicu, u Povjerenstvo za fiskalnu politiku.  Međutim, njegova nominacija za zamjenika ministra financija Marića zanimljivija je zbog činjenice da je u svojim javnim istupima dosad iznosio poglede na ekonomsku politiku, fiskalnu konsolidaciju i javni dug koji su mnogo bliskiji Lovrinovićevim nego Marićevim.

Pluralizam mišljenja sam po sebi svakako nije problem, ali u Vladi koja je ionako slabo operativna i koordinirana ne čini se baš sretnom kombinacijom da se vodeća postava unutar jednog ministarstva sudara oko ekonomskog svjetonazora i smjera fiskalne politike i mjera. Kako god bilo, nakon svega ne čudi što je Lovrinović na početku saborske rasprave o proračunu bio, u cjelini gledano, pomirljiv i pozitivnijeg raspoloženja nego prošli tjedan. Iako sam nije dao podršku Vladi Domoljubne koalicije i 'njegova' Mosta nezavisnih lista, u utorak je svoju raspravu iznio upravo u ime Kluba Mosta. To je, doduše, donekle razumljivo jer među zastupnicima Mosta jednostavno nema kvalificiranijih za raspravljanje o proračunu. S druge strane, čini se da se Lovrinović nije previše udubljivao u proračunske papire.

Prije samo nekoliko dana rekao je kako nije vidio Smjernice već je o njima čitao u novinama. A čini se da ih ni u međuvremenu nije previše iščitavao, jer mu u suprotnom ne bi bilo čudno zašto se za subvencije za brodogradnju planira čak 890 milijuna kuna.  Iz Ministarstva financija već ranije su precizno objasnili da se u tome 312,6 milijuna kuna odnosi na dodatke Ugovora o prodaji i prijenosu dionica brodogradilišta, a ostatak su obveze po ugovorima bivše vlade o faktoringu iz 2014. i 2015. te neispunjenih obveza iz 2013. i 2015.  Jednako tako, ocijenio je optimističnim planirani rast poreznih prihoda, ali je previdio da je lanjska baza bila nekoliko milijardi veća, pa ni planirani rast nije 3,5 milijarde nego 900 milijuna.

Ipak, u konačnici će Most podržati proračun, zaključio je njegov ekonomski prvak. Izglasavanje proračuna za 2016. s projekcijama za 2017. i2018. u roku koji će omogućiti njegovu primjenu od 1. travnja, dakle, ne bi trebalo doći u pitanje, što je u osvrtu na prijedlog proračuna, kao i činjenicu nedavnog smanjenja rejtinga, važnim jučer podcrtala i ravnateljica Instituta za javne financije. Problem, konačno, samo po sebi ne bi trebalo biti ni to da državna revizija pročešlja operativno poslovanje HNB-a, što će se vjerojatno omogućiti kroz promjene Zakona o državnoj reviziji, a ne Zakona o HNB-u. Međutim, problem je ako iza te inicijative stoji pokušaj da se na mala vrata pokuša utjecati na neovisnost monetarne vlasti.

Upravo zbog razlika u političkoj i demokratkoj (ne)zrelosti pojedinih društava i mogućnosti da se sporednim putevima događaju politički obračuni na terenu središnjih banaka u zemljama EU danas i postoje različite prakse i stupnjevi nadzora centralnih banaka. Na tom su tragu i komentari domaćih stručnjaka. Tako ni Luka Brkić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti ne vidi ništa sporno u tome da državni revizori kontroliraju operativno poslovanje HNB-a. Ali poput još nekih dodaje i kako smatra da se iza zahtjeva Mosta kriju neke druge stvari. "Svuda može biti kriminala, pa tako i u središnjoj banci. Ali ovo doživljavam kao jeftin politički trik. Vode se neke druge političke bitke", kaže.