Mjera HZZ-a i kao poticaj razvoju poduzetništva

U 7 godina poticaj iskoristilo oko 23.300 osoba, 80% ih opstalo na tržištu/ FOTOLIA/PD U 7 godina poticaj iskoristilo oko 23.300 osoba, 80% ih opstalo na tržištu/ FOTOLIA/PD

U 2019. godini HZZ je inače osigurao 341,39 mil. kuna te planira u samozapošljavanje uključiti 6217 osoba.

Iz godine u godinu raste interes za korištenje poticaja za samozapošljavanje, pa je u posljednjih 7 godina ovu mjeru iskoristilo oko 23.300 osoba koje su se vodile u evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Prošle su kroz aktivnosti za samozapošljavanje u suradnji sa savjetnikom za samozapošljavanje i izradile poslovni plan iz kojeg je razvidno da je poslovna ideja održiva, pa je tako i registrirano gledajuću strukturu 41posto poduzeća i 59 posto obrta.

Oko 75 posto samozaposlenih osoba, nakon isteka mjere nastavile su poslovati, s istim ili povećanim obujmom poslovanja, pokazuje istraživanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), inače na tu temu zadnje je obuhvatilo tri godine gospodarske krize (2010.- 2013.). Za očekivati je još bolji učinak, jer su se za poticaje javljali oni koji su imali veće šanse da ostanu na tržištu, pa se računa da ih 80 posto opstaje. U 2019. HZZ je inače  osigurao 341,39 mil. kn te planira uključiti 6217 osoba, uz novi moment što se potpora za samozapošljavanje za proširenje poslovanja dodjeljuje i subjektu koji ju je već ostvario, ali su ugovorne obveze istekle te je dokazao da je ispunio sve obveze prema Zavodu, a planira proširenje poslovanja.

"Proširenje poslovanja može značiti otvaranje nove poslovne jedinice ili pogona, razvoj novih proizvoda ili usluga, pokretanje nove djelatnosti, razvijanje poslovanja u inozemstvu i slično", navode iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na naš upit. Uz zahtjev je potrebno dostaviti novi skraćeni poslovni plan za proširenje poslovanja. Također, poslovni subjekti koji su registrirani za više djelatnosti dužni su dostaviti dokaz, primjerice račun ili ugovor, o vrsti djelatnosti koju su dosad pretežito obavljali. Prednost u postupku bodovanja moguće je ostvariti ako poslovni plan podnositelj zahtjeva potkrijepi (pred)ugovorima i izjavama o poslovnoj suradnji, pismima namjere, odobrenim projektima i sličnom dokumentacijom. Potpora se može dodijeliti samo u slučaju novog zapošljavanja, pa su doprinosi za nove zaposlenike obvezna stavka troškovnika, a korisnik potpore obvezan je prije isplate sredstava po ugovoru o dodjeli potpore dostaviti dokaz da je sklopio ugovor o radu s jednom ili dvije osobe iz evidencije nezaposlenih.

Po interesu nezaposlenih osoba za poduzetništvo 2018. je dosad rekordna, sa 6485 novih poduzetnika i rastom koji iznosi 81% u odnosu na 2017. te ih je čak za 2,8 puta više u odnosu na 2016. Kad se uzme u obzir podatak da su preko Hitro.hr lani otvorena 6822 trgovačka društva i obrta, što je dio novih subjekata, proizlazi da je riječ o sve značajnijem segmentu novih poduzetnika koji startaju uz pomoć ovih potpora te su po nekima i bazen za novo zapošljavanje.

Najviše ih je iz radno najaktivnije dobne skupine od 30 do 49 godina iz koje su 3984 nezaposlene osobe lani koristile mjeru, što je rast od 75% u odnosu na 2017. i više je za 2,7 puta u odnosu na 2016.  Još veći rast u odnosu na preklani, tj. 91%  zabilježen je u skupini od 15 do 29 godina. No, tek je 619 korisnika u 2018. i 325 u 2017. iz najranjivije skupine nezaposlenih 50+, što fokus vraća na pitanje koje je u istraživanju apostrofirano, a tiče se samog cilja u smislu dvojbe u praksi kroz  poticanje poduzetništva ili ipak ravnomjerne i pravedne raspodjele tereta nezaposlenosti.

 

2,8 puta

više korisnika iz evidencije nezaposlenih u 2018. u odnosu na 2016. ima mjera samozapošljavanja

U navedenom izvješću ističu se i problemi, od kojih je jedan od osnovnih nejasno definirana ciljanost mjere. Naime, nije u potpunosti jasno kome je mjera namijenjena, tj. evidentiran je mogući problem da mjera postaje sredstvo financiranja poduzetništva, a ne mjera aktivne politike zapošljavanja. Ova mjera ima ozbiljnu nedorečenost, zaključuju, vezano uz osnovnu ciljanost i postavlja se pitanje služi li kao aktivna mjera politike zapošljavanja ili poticanja poduzetništva.

Broj korisnika se naglo povećao kada se olakšalo da može bilo tko zatražiti, nezavisno o struci i trajanju nezaposlenosti, kaže profesor Ekonomskog fakulteta u Splitu Željko Mrnjavac, pa velik udio imaju oni koji su nezaposleni kratko, tj. očito kraće nego je to razvoj poduzetničke ideje i izrada poslovnog plana. I prema nalazima ankete značajan je 'mrtvi teret', dakle oni koji bi i onako napravili isto bez sufinanciranja, prema vlastitim izjavama, već štoviše, prema anketi brojni koji su odbijeni su svejedno pokrenuli predloženi poduzetnički pothvat. 

"Također, iz strukture se može primijetiti i "obiranje vrhnja", odnosno odabir najsposobnijih koji imaju najveće šanse preživljavanja u poduzetništvu, ali i za zaposlenje kod drugih. Primjer su informatičari koje u svojim analizama HZZ uvijek svrstava u deficitarna zanimanja, a onda na njih troši potpore za nezaposlene. I prema anketama korisnika vidi se da najveće šanse za opstanak imaju oni koji su već iskusni u tim poslovima, imaju kontakte i vlastiti kapital, dakle osobe koje su daleko od ugroženih skupina na tržištu rada", kaže Mrnjavac te dodaje treći problem, koji je kao i prethodna dva od ranije poznat iz teorije i prakse, a riječ je o 'istiskivanju', gdje subvencionirani poslovi mogu s tržišta istisnuti redovne.

Kako kaže primjer su frizerski saloni, kojih je najviše, jer potrebe za šišanje i broj potrebnih frizera se neće povećati s brojem novih salona, što znači da velik broj frizera koji su kroz subvencije krenuli u samozaposlenost nužno istiskuju dio radnih mjesta u drugim salonima.  Udio korisnika mjere u ukupnoj zaposlenosti po njemu ostaje vrlo mali (1-2%) i ne može bitno utjecati na rješavanje ukupne nezaposlenosti, pa ostaje pitanje bi li poticanje poduzetništva - onih koji su najsposobniji i kreću u samozapošljavanje iz prilike, a ne nužde, trebalo prvenstveno biti u domeni drugih ministarstava, a sredstva Zavoda usmjerena prema ugroženim skupinama smanjenih šansi na tržištu rada. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!