Ministarstvo obrane na Braču priječi ulaganje vrijedno 100 milijuna eura

MORH od Općine traži pomorski koridor za pristup tunelu, pa su se planirani gatovi morali skratiti, a ukupan broj vezova smanjiti

Pedesetak godina nakon što se niz obalnih mjesta na Braču turistički afirmirao, na red su došla i Nerežišća. Mjesto u kojem je sedam stoljeća stolovao brački knez zbog svog je položaja u sredini otoka u novije doba stagniralo, dok su obalna, zahvaljujući turizmu, snažno napredovala.

Nakon što su 90-ih u Nerežišćima propale tvornice, a potom proizvodnja bračkoga kamena zabranjena, činilo se da će nekadašnje upravno i sudsko sjedište otoka biti svedeno na uzgoj janjaca i prodaju ovčjeg sira.Upravo sada, usred krize, došlo je do preokreta. Nerežišća prolaze renesansu i postaju mjesto ugodno za život. Pravo se blagostanje očekuje kad ozbiljnije zakorače u turizam: kad dogodine bude gotov novi općinski prostorni plan, koji je stavljen na čekanje zbog izmjena i dopuna županijskoga, sagradit će se i preostala četiri kilometra na 20 kilometara dugoj cesti koja vodi do priobalnoga dijela općine, a investitori mogu početi gradnju turističkih zona na nekoliko odobrenih lokacija. Zasad, do tih slikovitih vinograda plavca malog i šljunčanih plaža na južnoj strani Brača vodi “off road” cesta. Gradnja nove prometnice i ostale infrastrukture uvjet je za dolazak ulagača u nekoliko najavljenih projekata. Jedan od ambicioznijih gradnja je marine u uvali Smrka. Općina Nerežišća prihvatila je projekt razvoja nautičkog turizma prema kojem bi do 2014. trebalo napraviti marinu, s mogućnosti gradnje veza i za megajahte, te vezove komunalnoga karaktera za lokalnu zajednicu. Na susjednom bi se zemljištu potom sagradila turistička zona sa 1250 kreveta, od toga 70 posto u hotelima, a ostatak u vilama, te bi ukupna investicija dosezala 100 milijuna eura. No, umjesto željenih 400 vezova, ta će luka nautičkog turizma imati samo 150 vezova, i to zato što je Smrku MORH proglasio “vojno perspektivnim područjem”.

'Besplatna vikendica'
Riječ je o jednoj od triju uvala na jugozapadnoj obali Brača, odlično zaštićenih od vjetrova, u kojoj je nekadašnja JNA sagradila tunele za sakrivanje svojih brodova. Iako su u uvjetima suvremenog ratovanja takva skloništa beskorisna, MORH inzistira na njima te od Općine zahtijeva pomorski koridor za pristup tunelu, pa su se planirani gatovi morali skratiti, a ukupan broj vezova smanjiti. “Dolazili su nam ulagači iz Turske, Hrvatske, Slovenije i Njemačke zainteresirani za marinu i turističku zonu, a županijska Lučka uprava voljna je uložiti svoja sredstva u gradnju luke. Iz MORH-a nam je, međutim, poručeno da je to područje vojno perspektivno, što projekt sužava na znatno manje gabarite. Smanjenje broja vezova na samo 150 čini upitnim projekt marine, a time i projekt gradnje turističke zone. I sve to se događa kada Hrvatskoj trebaju investicije i novih 20-ak tisuća vezova”, govori nam Lovro Kuščević, načelnik Općine Nerežišća. U međuvremenu, tuneli su pretvoreni u lokalnu turističku atrakciju. U njihovu se hladu okuplja šarolika ekipa: uz domaće ribare i njihova priručna skladišta, tu dolaze i kupači. Neki su u tunelima uredili cijele kuhinje i dnevne boravke, a na zid nažvrljali grafit: “Druže Tito, hvala što si mi sagradio vikendicu”.

Švicarci za zdravlje
Marina u uvali Smrka nije jedini projekt dinamičnoga općinskog načelnika. Podno najvišega vrha jadranskih otoka, Vidove gore, a u blizini napuštenog sela Obršje, švicarska tvrtka za upravljanje s kapitalom Verica Trust AG u sklopu projekta Medis Brachia namjerava uložiti 276 milijuna eura u zdravstveni turizam. Švicarci su već otkupili oko 800.000 kvadrata zemljišta, za projekt trebaju još 300.000 državnog zemljišta u koncesiju. Sagrade li to što su naumili, turistička će se sezona na Braču proširiti na cijelu godinu i otvorit će se 820 radnih mjesta, od toga 40 posto za fakultetski obrazovane: toliki broj novih radnih mjesta tek je nešto manji od broja stanovnika općine, a Kuščević se nada na taj način dovesti Nerežišća među najbogatije jedinice lokalne samouprave. Uz četiri specijalističke klinike i dijagnostički centar, Švicarci planiraju otvoriti i hotel, pa će profitirati i otočni kamenoresci, uključujući umalo propali Jadrankamen iz Pučišća. Bračka građevinska operativa imat će posla nekoliko godina. Gradilo bi se u dijelu otoka u kojem sada nema gotovo ničega, na 500 metara nadmorske visine, gdje je temperatura tri do četiri stupnja niža nego uz obalu. Projekt Medis Bracchia planiran je na pola puta između Nerežišća i južne obale Brača. Kad se dogodine dovrši nova cesta, budući zdravstveni centar dobit će prilaz moru, otprilike između uvala Planica i Vela Farska, u blizini kojih se također planiraju turističke zone. Od mora će gosti Medis Bracchije biti udaljeni 15 minuta, a od bračkog aerodroma pola sata vožnje. “U sat vremena leta od Brača živi 100 milijuna Europljana, pa investitori već razmišljaju o kupnji i proširenju bračkog aerodroma. Naravno, ozbiljniji pregovori nisu mogući dok se ne pokrenu izmjene i dopune prostornoga plana i investitori ne dobiju sigurnost da projekt neće zapeti u ladici nekog ministarstva”, kaže Kuščević.

Stipendijama u raseljavanje
Tvrdi da većina planiranih projekata neće napadati obalu. Turističko naselje Planica, primjerice, gradit će se u brdima, iza istoimenog sela, a nijedna građevina neće imati više od jednog kata. Iako štiti investitore i ne želi govoriti o njihovim imenima, od vlasnika zemljišta na južnoj strani Brača doznajemo da u projekt Planica namjerava investirati splitski poduzetnik Nikola Šuker, koji od njih već dulje vrijeme otkupljuje parcele. U općinski prostorni plan stavljena su i dva golf-igrališta sa po 18 rupa, za koje načelnik priznaje da su, zbog problema s natapanjem i ekološke osjetljivosti područja, zasad na razini utopije.“Realizacijom projekta zdravstvenog turizma Općina Nerežišća u idućih bi deset godina uprihodila 20 milijuna eura, što planiramo utrošiti ponajprije na infrastrukturu: južna strana Brača nema struju i vodu. Povećat ćemo davanja za socijalu, kulturu, sport… Ukratko, mladima u Nerežišćima dat ćemo gradske sadržaje”, kaže Kuščević. Mjesto je već dobilo novu školsku zgradu, sportsku dvoranu, općinsku zgradu, uređeni su mjesni domovi u sva tri naselja, novorođena djeca dobivaju po 7000 kuna, umirovljenici božićnice… Stipendiraju odlične đake i sve studente, njih 20-ak na godinu. “Prije desetak godina u Nerežišćima je samo nekoliko ljudi imalo sveučilišnu diplomu. Na žalost, stipendiranje se pokazalo kontraproduktivnim, jer se mladi nakon diplome na cijelom otoku nemaju gdje zaposliti i ostaju u mjestima gdje su se obrazovali. Paradoksalno, stipendiranje je ubrzalo raseljavanje otoka”, rezignirano će Kuščević. U općini je malo nezaposlenih muškaraca, no zato je bez posla ostalo jako puno žena. Pokraj Nerežišća postojala je Plivina tvornica Favorit, starijim generacijama poznata po žvakaćim gumama, u kojoj je radilo oko 300 žena. Bila je tu i tvornica Venera, s još stotinu zaposlenica. Kad su 90-ih obje tvornice propale, odjednom se tih 400 žena, mahom nekvalificiranih, našlo na ulici, a prostor je dobio novu namjenu. Uz tvornicu Favorit općina je otvorila poslovnu zonu u kojoj je 200 ljudi zaposleno u preradi kamena, betonarama, uljari, vinariji, trgovini, planira se otvaranje mljekare s proizvodnjom ovčjeg sira, dogovara se pakiranje ribe za Lustru iz Milne… Računa se da će investitori koji su već potpisali predugovore s Općinom otvoriti još stotinu novih radnih mjesta.

Sukob s Bericom
Kad je Kuščević 2005. došao na vlast, u prvoj godini mandata digao je proračun sa 1,7 na 3,5 milijuna kuna. Vremenom je dogurao do rekordnih 25 milijuna kuna prije nekoliko godina. Danas su općinske financije stabilne, a Nerežišća su po izboru hrvatskoga Forbesa jedna od 30 najperspektivnijih općina u RH. Rezultati bi možda bili i bolji da načelnik nije u dugogodišnjem sukobu s najvećim lokalnim poduzetnikom Slobodanom Nigoevićem Bericom, koji je samo djelomice uvjetovan time što je Kuščević HDZ-ovac, a Berica potpredsjednik lokalnog HNS-a. Prije dvije godine, dok je Kuščević bio u Zagrebu na sjednici središnjice HDZ-a, radnici Berice čak su zauzeli zgradu Općine, nezadovoljni što načelnik ne želi potpisati parcelacijski elaborat, nužan za legalizaciju ilegalno podignute nove Beričine poslovne zgrade u poslovnoj zoni Nerežišća. “Čim sam čuo za te nelegalne prosvjede, vratio sam se doma i rekao Berici da ću mu potpisati čim on potpiše elaborat za prometnicu koja vodi do ostalih tvrtki u poslovnoj zoni. Tek kad je Berica to potpisao, i ja sam potpisao elaborat za njegov objekt. Od tih 80 ljudi koji su okupirali zgradu Općine nitko nije odgovarao, niti je Berica odgovarao zato što je sagradio upravnu zgradu na općinskom zemljištu, što sam prijavio DORH-u. To je samo jedan od dokaza da naša država loše funkcionira. U sustav kontrole ulaze samo oni koji rade legalno, dok one druge nitko ne dira. Preblago se postupa prema bespravnoj gradnji, a procedure koje se nameću investitorima su besmislene”, žali se načelnik, inače član HDZ-ove Vlade u sjeni, u kojoj je zadužen za prostorno uređenje i graditeljstvo. U slučaju pobjede te stranke na idućim parlamentarnim izborima, mogao bi preuzeti odgovarajuće ministarstvo. Srećom, dotad ima dovoljno vremena za realizaciju svih lokalnih projekata koje je zamislio.

Nekretnina posebna statusa

MORH: Zasad se ne odričemo tunela
Na pitanje postoji li mogućnost da se vojska odrekne tunela, u resornom ministarstvu nam je odgovoreno: “Zbog potreba MORH-a i OSRH predmetna nekretnina ima status perspektivne te se u ovom trenutku ne može promijeniti njezina namjena. No, kako MORH sudjeluje u izradi prostornih planova, pri budućoj izradi prostorno-planske dokumentacije, u daljnjem razvoju općine, nema zapreke da navedena općina uputi svoj prijedlog MORH-u, koji će ga sagledati i riješiti sukladno svojim potrebama i planovima, kao i planovima lokalne samouprave”.

Brački prsten

Zatvaraju cestovni krug
Ove će se jeseni asfaltnom cestom spojiti Bol i eko-etno selo Murvica, enklava koja pripada Bolu, a okružena je prostorom općine Nerežišća, pa u njezinoj blizini Kuščević priželjkuje turističku zonu s butik-hotelom. Murvica bi do 2015. obalnom cestom trebala biti spojena s Velom Farskom, koja će dotad već biti spojena s Nerežišćem. Potom se planira probijanje ceste prema Milni, na zapadu otoka, čime bi se zatvorio cestovni krug oko cijeloga Brača.

Žive od kamena, vraćaju se i vinu

Imaju 12 kamenoloma
Zasad najviše stanovnika Nerežišća živi od eksploatacije kamena. Svojedobno je na otocima ta djelatnost bila zabranjena, no na zahtjev otočana, uz pomoć Županije, napravljen je presedan te je Brač poimence izuzet od tog zakona. Nakon toga počeo je procvat kamenarstva, pa u općini Nerežišća danas postoji 12 aktivnih kamenoloma s dvjestotinjak zaposlenih, 15-ak kamenoklesarskih radnji s još stotinjak radnika, te velik broj ljudi koji se bave montažom i ugradnjom kamena. Vraća se ubrzano i proizvodnja vina, za koja su Nerežišćani još u 19. stoljeću dobivali nagrade na međunarodnim izložbama. Na području općine godišnje se vinarima podijeli po nekoliko desetaka tisuća sadnica, što ravnomjerno sufinanciraju općina, županija i poljoprivrednici.

Komentari (5)
  • trigan
    trigan 22:47 12.9.2012.

    poanta je da ne može MORH priječiti turističke projekte zbog svojih “perspektivnih luka”, a posve druga je tema treba li u Smrki graditi marinu i hotele ili ne

  • gaugain
    gaugain 5:02 9.9.2012.

    evo clanka koji dira dobru temu
    dali morh kao jedno tijelo zaduzeno za ono za sto je zaduzeno treba imati moc da daje ogranicavajuce odluke sirokog spektra za stvari i objekte koji nisu u direktnoj funkciji obavljanja djelatnosti nego su se nasle raspadom prijasnjeg sustava na listi pokretnina i nekretnina
    to bi trebala uciniti direktno vlada koja ima i znanja i saznanja sa perspektivnost ili inu uporabljivost istih
    osobno mislim da se ovaj i li slicni objekti koji su vec napravljeni bez analize potrebnosti isplativosti itd. sa polozajem i svojim svojstvima mogu bolje iskoristiti davanjem mupu ili buducoj obalnoj strazi za njihovu upotrebu u djelu kontrole nadzora i spasavanja nego perspektivnosti i rigidnosti propisa za odbranu od vanjskog neprijatelja sto bi mnogo bolje dovelo balans između razvoja prostora i stvarnih potreba resornog ministarstva
    svakako i trenutno vlada treba razvlastiti rasteretiti ovo ministarstvo kao i druga ministarstva od nepotrebnih tereta brige za necim sto im ne pripada po njihovoj funkciji i odgovornosti i javno odrediti karakter i namjenu i rijesiti dileme i ogranicenja koja se pojavljuju u dodiru sa javnim i razvojnim planovima i mogucnostima prostora

  • osi3
    osi3 13:26 7.9.2012.

    zar novinar nema iskustva s ovakvim pričama, dosad bi dalmacija imala kapitala više od uae kad bi se glasno proklamirani planovi ostvarili bar za desetinu.

    jedino ono što se ostvari, računa se, a ovdje se ništa nije pomaklo od nulte točke, dobrih želja.

    i prostorni plan ministarstvo treba samo potvrditi, a ti maheri ako ga sami dobro naprave, neće biti problema, dakle sve je na njima, a stvari stoje.

    i ovo s marinom je šuplje do boli, već odoka je jasno da niti marina pokreće turistička naselja niti mora imati baš 400 vezova, a ne 150.

    marine su ništa drugo nego parkinzi i sva njihova atraktivnost se sastoji u tome da vlasnici očekuju dobru zaradu uz malo truda, te je zanimljivo da u marine uglavnom investiraju domaći investitori.

    marina u centru mjesta, pogotovo ako je malo, razara prostor, te je za turizam bolje što je manja. ako hoće veliku marinu, treba naći neku zabačenu uvalu daleko do mjesta, i organizirati dobar prijevoz do mjesta. marina uz mjesto obično znači da investitor tu želi prošvercati još i hotel “kao popratnu uslugu” iako tu isti ne može biti.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve