Osim službene statistike o padu izdanih dozvola za građenje i vrijednosti radova, da se graditeljskom bumu u stanogradnji približava kraj već sada osjete i velike tvrtke koje se bave izgradnjom, prvenstveno u stambenom sektoru. Najteže je čini se, onima koji su dosad ostvarivali prihode na najvećem tržištu – Zagrebu. Podsjetimo, iako je statistika za prve mjesece pokazivala u cijeloj hrvatskoj povećani obujam obavljenog posla zbog prije izdanih dozvola, prvih pet mjeseci su zabilježili najmanje izdanih dozvola za građenje od 2002. godine i pad vrijednosti radova od 722 milijuna kuna. Većina tvrtki potvrđuje tezu o kraju građevnog buma kada je riječ o gradnji stanova i poslovnih prostora, i tvrdi da čeka stabilizaciju i ulazak u EU. Krivce odgovorni u tvrtkama najviše vide u podizanju kamata na kredite, težem odobravanju kredita, padu kupovne moći, općoj inflaciji i provedbi Zakona o prostornom uređenju i graditeljstvu.

Skupa gradnja
“Mogu samo reći da je situacija na terenu još gora nego što statistika prikazuje jer prodaja stoji”, kaže direktor tvrtke VMD promet Antun Mikec. Građevinari kažu da su se našli između čekića i nakovnja jer ih s jedne strane pritišće pad kupovne moći i prodaje, a s druge vlasnici zemljišta koji konstantno povećavaju cijene zemljišta. “Prodaju se samo mali stanovi, a ljudi traže još manje, supstandardne stanove kako bi mogli dići kredit koji mogu otplaćivati. Zemljište je poskupjelo, čelik je 40 posto skuplji nego prije godinu dana, prijevoz i ostali materijal je skuplji. Tu je još i Zakon koji je zbog propisanih širina cesta i njihova početka gradnje blokirao izdavanje dozvola. U projektantskom dijelu još ne osjetimo krizu jer projektiramo još dosta industrijskih i logističkih pogona u koje investicije, čini se, još ne posustaju”, kaže Željko Uhlir, direktor investicija u varaždinskom Coningu. Posljedice novog Zakona o graditeljstvu ne osjećaju u Tehnici jer se, kako kaže njezin generalni direktor, realiziraju poslovi koji su ugovoreni prije stupanja na snagu novog zakona. “Međutim, u drugom polugodištu, kao i početkom sljedeće godine zasigurno ćemo osjetiti posljedice i to na dva načina. Najprije će se vidjeti preko smanjenja interesa investitora, a zatim i zbog administrativnih prepreka koje su došle sa novim Zakonom”, rekao je Filipec. “Budući da se poslovanje naše tvrtke oslanja na svoje investicije u omjeru preko 35 do 40 posto, štetu ćemo osjetiti zbog produljenja roka povrata kapitala na investiciju”, objašnjava Filipec. Naime, generalni direktor Tehnike smatra da je zakon temeljen na pretpostavci da su zemljišne knjige, odnosno gruntovnice “sređene” što se uvelike razlikuje od stvarnog stanja jer je potrebno mnogo vremena za rješavanje takve dokumentacije. Osim toga, prije su bile potrebne dvije dozvole za gradnju od kojih je svaka posebno imala svoj rok, a danas su ti rokovi zbrojeni i ne može se početi graditi dok se jedinstvena dozvola ne ishoduje. “Na svojim smo kolegijima dosta analizirali postojeće stanje kao i njegov učinak na poslovanje te smo zaključili kako će kompanija trpjeti štetu uzrokovanu novim zakonom posebice jer poskupljenje gradnje nije moguće ugraditi u cijenu koju plaća kupac”, zaključio je Filipec. Banke smatraju krivim jer su posljednjih godina veoma lako odobravali kredite građevinarima kojima su građeni stanovi na osnovi hipoteke vrijednosti zemljišta.

Podizanje kamata
Međutim, kada su zgrade napravljene, banke teže odobravaju kredite kupcima i uz to podižu kamate. “Tvrtke koje su orijentirane na izvoz kao što je to Konstruktor ne osjećaju posljedice uvođenja novog Zakona o građevinarstvu kao ni pad u obujmu poslovanja”, rekao je njegov direktor Željko Žderić. Također, ni kompanije koje se bave proizvodnjom materijala nisu osjetile neke dugoročnije posljedice. “Naša tvrtka nije direktno osjetila pad prodaje naših proizvoda”, rekla je Danica Jelenić, direktorica Beton Lučko. Ipak, brojni analitičari ističu kako će zaustavljanje građevnog buma dovesti i do nekih pozitivnih posljedica ako kriza dugoročno ne potraje. Cijene nekretnina će se spustiti na realne razine, raslojit će se po kvaliteti, građevinari će više paziti na kvalitetu gradnje i potrebe kupaca. Nakon stabilizijske faze cijene nekretnina trebale bi rasti realnijim stopama koje će biti tek neznatno iznad inflacije.

Slijedeći cilj su manje atraktivni dijelovi Hrvatske

“Osim na izvoz, može se eventualno očekivati i okretanje građevinara prema nekada manje atraktivnim područjima u Hrvatskoj”, kaže vlasnik Zagreb Montaže Vlado Čović. “Mi još ne osjećamo krizu jer sami radimo i razvoj projekta i izvođenje radova, te smo dosta investicija usmjerili u Šibensko-kninsku županiju koji smo prepoznali kao jak, a neiskorišten potencijal. Do zasićenja uvijek mora doći nakon par godina rasta, a sadašnja nepovoljna klima i financijska kriza to je samo ubrzala. Ako potraje, i mi bismo dugoročno mogli biti u problemima”, kaže Čović.