Makroekonomisti: Hrvatski BDP narastao za više od 2 posto

Autor: Poslovni.hr/Hina , 29. svibanj 2016. u 10:02
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Makroekonomisti ističu i kako su u proteklom kvartalu ostvareni odlični rezultati u turizmu, zahvaljujući ranijem terminu uskršnjih blagdana.

Zahvaljujući rastu potrošnje, industrijske proizvodnje i investicija, kao i pozitivnom doprinosu turizma, makroekonomisti procjenjuju da se rast hrvatskog gospodarstvo u prvom tromjesečju ubrzao na više od 2 posto.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će u utorak prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2 do 2,8 posto.

Bit će to već šesto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 1,9 posto na godišnjoj razini.

Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Snažan rast potrošnje i turizma

Na to ukazuje uspon prometa u trgovini na malo već 19 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno još od 2007. Pritom je u prvom tromjesečju maloprodaja porasla za 3,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

"Nastavak rasta osobne potrošnje temelji se na povećanju prometa u trgovini na malo, što odražava blago pozitivna očekivanja potrošača", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

A rast potrošnje zahvaljuje se rastu plaća, deflaciji i niskim cijenama energenata, što dovodi do povećanja raspoloživog dohotka građana.

Prema podacima DZS-a, prosječna neto plaća isplaćena za ožujak iznosila je 5.722 kune, što je nominalno 1,9 posto više nego u istom lanjskom mjesecu.

Makroekonomisti ističu i kako su u proteklom kvartalu ostvareni odlični rezultati u turizmu, zahvaljujući ranijem terminu uskršnjih blagdana.

"U prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje 2015. broj ostvarenih noćenja turista viši je za 18,9 posto, te je dosegnuo na 1,67 milijuna. To će se zasigurno pozitivno odraziti na rezultate bilance plaćanja i na izvoz usluga kao komponente BDP-a", ističe se u anketi Hine.

Industrijska proizvodnja skočila više od 6 posto

Pozitivno će na BDP utjecati i jačanje industrijske proizvodnje, koja neprestano raste već 14 mjeseci zaredom, što je najdulji niz rasta od 2007. godine. Pritom je u prvom tromjesečju proizvodnja porasla za 6,8 posto u odnosu na isti lanjski kvartal.

Na ubrzanje rasta BDP-a utjecat će "očekivano dodatno ubrzavanje osobne potrošnje, nastavak trenda blagog oporavka investicijske aktivnosti te snažan rast industrijske proizvodnje", navodi jedan od makroekonomista.

Očekuje se i nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital, koje su u prethodnom tromjesečju porasle za 3,7 posto na godišnjoj razini, treći kvartal zaredom.

"Očekujemo rast investicija, na što ukazuje rast fizičkog obujma građevinskih radova za 3,8 posto u prva dva mjeseca ove godine te podatak o rastu uvoza kapitalne opreme", navodi jedan od makroekonomista.

Očekuje se pad državne potrošnje

S druge strane, robna razmjena mogla bi imati neutralniji utjecaj nego u prethodnim tromjesečjima, kada je snažan rast izvoza pozitivno utjecao na BDP.

Prema podacima DZS-a, vrijednost hrvatskog robnog izvoza porasla je u prva tri mjeseca ove godine 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 20,3 milijarde kuna.

To se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao za 1,8 posto, na 33,3 milijarde kuna.

Tako je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iznosio oko 13 milijardi kuna, što znači da je bio 0,07 posto viši nego u istom razdoblju lani.

"Doprinos neto izvoza vjerojatno će biti neutralnijeg karaktera, s obzirom da je trgovinski deficit ostao gotovo nepromijenjen. No, dobar start turističke godine pozitivno će se odraziti na izvoz usluga", navodi se u anketi Hine.

I dok se od investicija očekuje pozitivan doprinos BDP-u, analitičari nisu sigurni u pozitivan doprinos državne potrošnje, koja je u prethodnom kvartalu porasla za 0,8 posto na godišnjoj razini.

"Povišena neizvjesnost u razdoblju pred i neposredno nakon formiranja nove Vlade obeshrabrila je ulaganja javnog sektora, kao i potrošnju države tijekom prvog tromjesečja", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Povećane procjene za 2016.

Zahvaljujući dobrim pokazateljima u prvom tromjesečju, većina makroekonomista povećala je procjene rasta gospodarstva u cijeloj 2016.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista u ovoj godini u prosjeku očekuju rast BDP-a za 1,4 posto, dok su prije tri mjeseca procjenjivali da će rast iznositi 1,2 posto.

Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 1 do 1,8 posto.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) nedavno je, pak, povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s 0,5 na 1,5 posto. Takav rast očekuje i Ekonomski institut Zagreb (EIZ).

Još je optimističniji Međunarodni monetarni fond (MMF), koji procjenjuje da će rast iznositi približno 1,9 posto.

Slijede Europska komisija i Hrvatska narodna banka (HNB), koje očekuju rast BDP-a od 1,8 posto.

To je blizu procjena Vlade, koja je proračun temeljila na očekivanom rastu gospodarstva od 2 posto.

Pozitivni i negativni rizici

Pozitivno će u ovoj godini na gospodarstvo, smatraju makroekonomisti, utjecati još jedna dobra turistička sezona i nastavak rasta potrošnje.

Međutim, "iako se pouzdanje potrošača nešto poboljšalo, u ovoj godini zasad nema jačeg stimulansa za ubrzavanje osobne potrošnje, dok investicijska aktivnost uvelike ovisi hoće li se oporaviti povjerenje investitora da su kreatori ekonomske politike sposobni u brzom roku poboljšati okruženje za investicije", navodi jedan od makroekonomista u anketi.

Ističe kako je nacionalni program reformi poticajan dokument, ali da sada slijedi njegova implementacija, koja će potvrditi ili oslabjeti povjerenje poduzetnika u ekonomsku politiku Vlade.

Puno toga ovisit će i o vanjskom okruženju, poput rasta gospodarstva EU-a, kretanja cijena nafte i kamata na svjetskom tržištu kapitala.

"U slučaju još jedne izvanredne turističke sezone, poboljšanja investicijske klime i snažnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova, mogli bismo povećati procjenu rasta BDP-a u ovoj godini. S druge strane, odgoda konsolidacije javnih financija i zadržavanje nepovoljnog poslovnog okruženja zasigurno bi negativno utjecali na kreditni rejting države i investicije, a posredno i na troškove zaduživanja", zaključuje jedan od makroekonomista u anketi.

Komentari (2)
Pogledajte sve

E moj Pero kada ste sklapali koaliciju to vam nije smetalo, pa kako ti nije jasno gdje god su pobijedili, u tim kako ti kažeš marginalnim provincijskim skupinama, borili su se protiv tvojih hdz muljatora i kriminalaca. Kao ti nije jasno da ste na vlast došli isključivo podrškom čovjeka kojeg čekaju suđenja zbog krađa koje se mjere u stotinama kuna. To što bdp raste zahvaljujući novoj vladi objesi mačku o repu, sve je to rezultat prošlih mjera koje sada pokazuju rezultate. Kakva ste stranka pokazuje i to da je jedan uljuđeni, pristojni Plenković marginaliziran na vašem kamenjarskom derneku. Pogledaj si malo gdje osvajate glasove i kakav vam je nivo obrazovanja glasača. Ne trebaš se bojati da će crveni doći na vlast, sada će se javiti biskup Košić, Pozaić, branitelji će opet krenuti na čelu sa Klemom koji duguje desetke miliona kuna voljenoj domovini.

VL: “komunisti” iz Mosta , iz marginalne provincijske skupine koja je osvojila manje od 15 % glasova , a drže se kao najznačajniji politički čimbenik u zemlji.

gradonačelnici iz zabiti koje imaju nekoliko stotina stanovnika …

možete li zamisliti da netko sjedne za upravljač zrakoplova a do jučer mu je jedino prijevozno sredstvo bilo magare ”

http://www.vecernji.hr/premium/za-hrvatsku-je-spas-sto-prije-rijesiti-se-mostovih-komunista-1080097 [vecernji.hr]

Nastavak Kukuriku politike što gore to bolje.

Posve je jasno da je to Hrvatskoj Državi podmetnuli oni štetočine koji su nam i obečali “pakao” , oni koji su govorili “ili mi ili oni” , oni koji su 2016. izmislili “antifašiste”…

Da je ovima provincijalcima do pravice pričekali bi još par dana da svi vidimo šta o “slučaju” kažu institucije sistema.

Pričekajmo do srijede , statističke podatke , svi brojčani pokazatelji rada ove Oreškovićeve Vlade su sve bolji , sve raste.

Oni “delaju” a netko im stalno baca klipove pod noge i stvara “pakao”.

.

New Report

Close