Lovrinčević: 90 posto građana imat će osjećaj da za njih nema nikakvih benefita

Foto: Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Nakon dva kruga koja su bila na tragu pojednostavljenja, ponovno usložnjavanje poreznog sustava.

Prvi val reakcija na Vladin prijedlog novog paketa poreznih inovacija najviše je, kako to obično biva, bio usmjeren na glavne dobitnike i gubitnike. Tek rubno su se čule opaske da je nakon prva dva kruga koja su bila na tragu rasterećenja, ali i načela pojednostavljenja uz širenja baze ponovno ide ka usložnjavanju poreznog sustava. "Pozdravljamo svako rasterećenje, ali nadamo se da ovo neće potaknuti Matu Rimca da otvori restoran", jedan je od vrckavijih komentara koji su se čuli u vezi s dobitnicima i gubitnicima.

"Domislio" ga se gradonačelnik Svete Nedjelje, HNS-ov Davor Nađi, koji je usput ustvrdio i kako će njegova stranka, kao koalicijski partner u Vladi Andreja Plenkovića, ustrajati na svojim prijedlozima, pa ako treba i kroz davanje vlastitog prijedloga zakona. Oni, pak, u najbitnijem impliciraju i znatno veće fiskalno rasterećenje od predviđenog. Naime, jedna od mjera koje zagovaraju u HNS-u je i jedinstvena stopa poreza na dohodak od 20 posto (umjesto sadašnjih 24 i 36%), procjenjenog efekta od oko 2,5 milijarde kuna, što bi ukupno porezno rasterećenje u četvrtom krugu diglo na više od šest milijardi kuna.

Politika je očito mislima već naveliko u izbornoj godini, pa s javnom raspravom koja tek počinje treba očekivati samo dodatne pritiske na relaksaciju iako je ovaj krug po neto smanjenju poreznog tereta već predizborno obojen i time što je najizdašniji dosad (spuštanje opće stope PDV-a s 25 na 24% zakonski je uređeno lani, ali s primjenom od 2020.). Pečat izbora vidljiv je posebice u zahvatima vezanim uz PDV. Za vrijeme osmišljavanja novih mjera iz redova ekonomista, pa i onih iz radne skupine, ocjenjivalo se da bi umjesto jedan postotni bod niže opće stope PDV-a taj fiskalni ustupak bilo bolje preusmjeriti u rasterećenje rada povećanjem neoporezivog dohotka (osobnog odbitka) ili smanjenjem stope tog poreza. No, premijera to, čini se, ponajprije gleda kroz (ne)ispunjenje obećanja.

Osim toga, u zadnji čas vrh HDZ-a u paket je uklopio i sniženu, 13-postotnu stopu PDV-a za turističko-ugostiteljski sektor, iako je i sam ministar financija Zdravko Marić u ranijim istupima dao naslutiti drukčije preferencije poreznog preslagivanja. Željko Lovrinčević, koji je i ovaj put bio dio ekspertne skupine, smatra da paket za koji se Vlada odlučila ne ide strateški u smjeru koji joj za izgradnju poreznog sustava nameću naročito demografske projekcije.

"Te projekcije upućuju da će se Hrvatska u budućnosti primarno morati oslanjati na potrošne poreze, a s obzirom na izražen rentni karakter, i one na imovinu, dok će porez na dohodak gubiti na značenju. Najnoviji paket, kaže, nije na tom tragu; on uključuje značajno smanjenje potrošnih poreza, tj. PDV-a i to po dvije osnove, a bitnijeg smanjenja troška rada nema. Iskustvo sa spuštanjem PDV-a na hranu pokazalo je da se na cijene za potrošače prenijela oko trećine efekta, a 2/3 je otišlo na marže trgovaca i proizvođača. Uz aktualni prijedlog smanjenja opće stope PDV-a, za jedan postotni bod, u slabo konkurentnom sustavu realno je pretpostaviti da će se na cijene preliti i manje.

Lovrinčevićeva je procjena da će se oko četvrtine procijenjenog efekta (što bi značilo oko 450 milijuna od 1,8 mlrd. kuna procijenjenog efekta) preliti kroz cijene građanima, i to dijelom zahvaljujući segmentu administrativno reguliranih cijena, dok će tri četvrtine ili oko 1,3 mlrd. izgledno završiti u (većim) maržama. Što se tiče PDV-a za ugostiteljstvo, Hrvatska se, poput još nekih zemalja Mediterana, priklonila poreznom nadmetanju u sektoru turizma jer se s povratkom nekih konkurenata na turističkom tržištu i kolač preraspoređuje.

"Mudrost u tom poreznom dampingu je ne oštetiti vlastiti proračun jer će se kao rezultat toga pojaviti nemogućnost daljnjeg rasterećenja troška rada i urušavanje elemenata socijane politike i funkcioniranja javnog sektora", kaže naš sugovornik ističući kako sva istraživanja pokazuju da je potražnja za hranom u kontekstu turizma više-manje neelastična, odnosno da je ona znatno elastičnija kod troška smještaja i transporta. Drugim riječima, odabranu formulu očito ne drži jako mudrom. Što se tiče poreza na dohodak, većina ekonomista smatra da je trebalo težiti pojednostavljivanju i smanjenju ukupnog opterećenja.

Kako je to u Hrvatskoj zbog visoke razine doprinosa teško, Vlada je odabrala varijantu daljnjeg povećanja neoporezivih primitaka, u čemu se ionako ističe. Time se sustav usložnjava. Lovrinčević vidi problem u tome što Vlada u sferi oporezivanja rada pokušava riješiti kronični problem doprinosa u uvjetima kad se u dva ključna segmenta na kojima se oni ubiru - u zdravstvu i mirovinskom sustavu - nije učinilo ništa, ili veoma malo. Tako je rezerviran i prema poreznim olakšicama u oporezivanju dohodaka za mlade do 25. odnosno do 30. godine.

S tom vrstom selektivnih mjera nema iskustava, pa je utoliko važnije kvalitetno postaviti ograničenja da to ne bude tek dodatni prostor za manipulacije i potencijalnim zlouporabe.  Inače, i neke su druge zemlje koje su suočene s lošim demografskim kretanjima u novije vrijeme posezale za nepitičnim fiskalnim arsenalom (Poljaci prema dobi, Rumunji prema zanimanjima). Većina "mainstream" fiskalnih eksperata reći će da je to pogrešno. Kod nas se već čuju i upozorenja da bi mogla uslijediti propitivanja ustavnosti zbog dobne diskriminacije.

Sve u svemu, jedan od glavnih članova ekspertnog tima drži da su da su se razinom rasterećenja na potrošnim porezima koju nosi najnoviji porezni paket mogla riješiti neka značajnija pitanja, poput instituta nacionalne mirovine, eventualnog povećanja izdvajanja u drugi stup ili rješavanje dugova u zdravstvu.

"To bi bilo ekonomski korisnije, ali čak i politički isplativije vladajućima jer će 90% građana imati osjećaj da za njih neće biti niakvih benefita", zaključuje Lovrinčević. Poznato je i da je njegov stav da još postoji prostor za blagu korekciju osobnog odbitka naviše, što bi bilo poželjno i s obzirom na usporavanje rasta u ekonomskom okruženju. No, očito su mjere koje bi značile manje prihode lokalnih jedinica donekle i pitanje saborskih "žetona". 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve