Ljekarne i ordinacije će se privatizirati davanjem koncesije

U ljekarništvu bi ideja mogla biti realizirana relativno brzo ako uđe u nove izmjene zakona o ljekarništvu

Zdravstvene vlasti razmišljaju o tome da budući oblik privatizacije u ljekarnama i ordinacijama primarne zdravstvene zaštite bude davanje koncesije. Kako doznajemo, to bi mogao biti najprihvatljiviji model privatizacije u kojem bi obostranu korist imale sve suradničke strane za razliku od zakupa koji u obje djelatnosti već godinama nailazi na brojne pritužbe. Kad je u pitanju primarna zdravstvena zaštita (PZZ), prema našim informacijama ideja je tek u glavama, no u ljekarništvu bi mogla biti realizirana relativno brzo ako uđe u nove izmjene zakona o ljekarništvu čiji se prijedlog već izrađuje.

Oštre kritike
Zakup je model privatizacije koji su nakon osamostaljenja države prihvatile i ljekarne i ordinacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, no pogotovo kad je u pitanju PZZ, od početka nije razrađen. Štoviše, gotovo svaka izmjena aktualnih pravilnika nailazi na oštre kritike, doduše pretežno zakupaca, a status privatnih ugovornih liječnika uvijek je temelj rješavanja nagomilanih problema u organizaciji primarne zaštite. Prema tvrdnjama liječnika, sporna su neriješena pitanja procedure odlaska u zakup, plaćanje zakupnine, obračun režijskih troškova ordinacije u zakupu, rad izvan punog radnog vremena, smjenski rad, raspored dežurstva, troškovi specijalizanata, ali i izračun i podjela glavarine te reguliranje radnog odnosa s medicinskim sestrama. Istodobno je velik broj liječnika otišao u zakup u neadekvatnim prostorima s nepotpunom opremom i manjim brojem pacijenata od predviđenog standarda, što je rezultiralo velikim razlikama među liječnicima, od uvjeta rada preko opreme i mogućnosti rada do financijskih sredstava potrebnih za preživljavanje. Već godinama se od države traži da ukloni razlike među obiteljskim doktorima te da im se omogući da se postave u približno jednake uvjete. Kad je u pitanju ljekarništvo, zakupci se previše ne žale ako uopće uspiju ući u zakup. Naime, iako su županije kao osnivači ljekarni (ukupno 380 ljekarni) formalno u obvezi sve ljekarne dati u zakup, to je ponekad onemogućeno zbog političkih ili drugih interesa onih koji moraju odobriti zakup, odnosno ravnatelja domova zdravlja ili upravnih vijeća domova zdravlja. Ljekarnike muči također neriješeno pitanje održavanja prostora te neregulirana cijena zakupa. “Koncesija je jedan od boljih modela privatizacije županijskih ljekarni, dakako uz razrađen model koji će odrediti broj godina i cijenu koncesije. Pritom ne smijemo očekivati da nam netko daruje ljekarnu, nego se treba formirati realna cijena koncesije”, smatra Mate Portolan, predsjednik Hrvatske ljekarničke komore. U Hrvatskoj liječničkoj komori pak upozoravaju da prilikom donošenja odluka o ulasku u koncesije treba makmsimalno osigurati zaštitu prava pacijenata.

Potpuna privatizacija
"Pitanje koncesija je pitanje budućnosti domova zdravlja i odluka hoće li se primarna zaštita u potpunosti privatizirati. Koncesija je zanimljiva ideja, no treba vidjeti kakve će to posljedice imati za pacijente, odnosno u kojoj će mjeri koncesije eventualno liberalizirati mrežu ordinacija primarne zaštite, kaže zamjenik predsjednika HLK-a Josip Jelić. U formiranju modela koncesija svakako će trebati razraditi pravni okvir za prijenos upravljačkih prava na koncesionare, potom za utvrđivanje osnova za provedbu javnih nadmetanja, uključujući najkraći i najduži rok trajanja koncesijskih ugovora. Potom će trebati odrediti tko može ući u koncesionarski odnos, uključujući i udruženja sadašnjih zaposlenika, utvrditi obveze koncesionara prema ustanovama te barem okvirno utvrditi odnos u raspodjeli dobiti između koncesionara i vlasnika.

Komentari (1)
  • benčić-jur
    benčić-jur 8:11 28.3.2008.

    Koncepciju koncesioniranja primarne zdravstvene zaštite i ljekarništva, kao javnih službi promoviram već više godine, uključujući i na ovom mediju. Moj prijedlog sekuritizacije koncesijskih prihoda predlažem pogledati u Biltenu Kluba pravnika grada Zagreba od 02/2008.
    Inicijativa je hvalevrijedna.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!