'Kinezi su prodali 12 milijuna naših knjiga, u Meksiku smo ušli u lektiru'

Foto: Robert Anic/PIXSELL Foto: Robert Anic/PIXSELL

Loše stanje u domaćem nakladništvu Kašmir promet riješio je prodorom na druge kontinente.

Početak ovogodišnjeg Interlibera poklopio se s odlaskom u stečaj Algoritma, nekoć vodećeg domaćeg izdavača. Povodom otvaranja sajma knjiga, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je da se, nakon propasti Agrokora i lanca knjižara Algoritam MK, koji su gotovo dokrajčili domaće nakladništvo, stanje u branši “stabiliziralo ”. Domaći nakladnici ne mogu se u potpunosti složiti s tim, napominjući kako knjižara u Hrvatskoj i dalje nema dovoljno, a pitanje je i što će s postojećima biti - tvrtka Hoću knjigu, koja je preuzela većinu knjižara iz propalog Algoritmova lanca, lani je izgubila dva milijuna kuna.

Opsada obožavatelja

Kako u Hrvatskoj nije lako poslovati, neki od nakladnika otvaraju strana tržišta. Tako su dječje knjige zagrebačkog Kašmir prometa u Kini u zadnjih pet godina prodane u čak 12 milijuna primjeraka. Naklade njihovih 40-ak naslova u prosjeku su 300.000, a nekad su veće od pola milijuna primjeraka.

“U Kini imamo šest izdavača, a još njih tri su nas posjetili sad na Interliberu. Priča je počela 2014. kad smo izlagali na sajmu u Seulu, naše knjige tamo su se svidjele Kinezima i pozvali su nas na turneju. Trajala je mjesec dana i obišli smo 12 najvećih kineskih gradova, a moja supruga Andrea Petrlik Huseinović imala je izložbe svojih ilustracija. Potpisivali smo knjige po tri-četiri sata dnevno, osjećali se kao zvijezde. Kad smo morali krenuti prema autima, ljudi su trčali za nama da im se potpišemo”, prisjeća se Huseinović.

Uspješni su i na drugim kontinentima - u Kolumbiji im je jedan naslov tiskan u sedam izdanja, a u Meksiku su ušli u lektiru s naslovom Poljski miš i gradski miš. “Da se nismo proširili, davno bismo nestali! Novcem od prodaje prava vani pokrivamo poslovanje kod kuće”, kaže naš Huseinović.

Unatoč raznim problemima, Slavko Kozina, novi predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara (ZNIK) je optimist.

“U branši više nije drama, no oporavak ide sporo. Država sada više vodi brigu, ministarstvo obrazovanja ponovno je, nakon deset godina, počelo davati novac za otkup knjiga za školske knjižnice - ove godine to je pet milijuna kuna, a ukupno će se narednih godina podijeliti 20 milijuna kuna iz EU fondova. Također, Ministarstvo kulture daje 33 milijuna kuna za potpore i otkup knjiga, a imamo i natječaj Poduzetnik u kulturi ”, kaže Kozina.

 

5 milijuna

kuna odobreno je za otkup knjiga za školske knjižnice

Problem je s knjižarama, dovoljno ih ima samo u središtu Zagreba. U Splitu je poznata knjižara Morpurgo na Pjaci već dvije godine zatvorena. Novi vlasnik tog prostora, vulkanizer, u jednoj od najstarijih knjižara u Europi želi otvoriti kafić, no prostor je zaštićen pa u tome nije uspio, a Grad se pokušava domoći vlasništva nudeći mu u zamjenu druge nekretnine. “Iako dobro rade Hoću knjigu u Jokeru i VBZ u Mall of Split, gradu treba još barem jedna ozbiljna knjižara. Naš je interes disperzija, zato je ZNIK upravo u Splitu pokrenuo Mediteranski festival knjige, kao antipod Interliberu”, napominje Kozina.

Traženje najboljeg modela

Kad je preuzeo brigu o ZNIK-u, kao svoje prioritete naveo je traženje najboljeg modela knjižara za 21. stoljeće, brigu o sajmovima, te donošenje etičkog kodeksa struke. Što se sajmova tiče, tu se ide u smjeru modernizacije, odnosno festivalizacije. “Čitateljima treba dovesti autore, na Interliber smo doveli Karakaša, Tribusona, Rudana, a važna nam je i publicistika - svoju će knjigu predstaviti Luka Modrić, klinac rođen na Velebitu koji je postao najbolji u najvažnijoj stvari na svijetu. Ako to nije materijal za knjigu, ne znam što je”, kaže Kozina.

Komentari (0)
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve