Pravnici savjetuju Vladi da bi otkazom samo jednog članka kolektivnog ugovora mogla izaći iz nezavidne pozicije u kojoj se nalazi.

Po njihovom rješenju tim bi otkazom prestao vrijediti cijeli Sporazum o osnovici za plaće u državnim službama, koji je zaključen između sindikata državnih službi i Vlade u studenom 2006. godine. Ako se odluči za to rješenje, pravnici tvrde da će ostati na snazi kolektivni ugovori potpisani sa sindikatima državnih i javnih službi u vezi sa svim ostalim pravima koja reguliraju (božićnice, jubilarne nagrade). Tvrde da stoga Vlada ne bi izazvala prekid socijalnog dijaloga, što automatski smanjuje politički rizik prijetnji štrajkovima. Iako je još prije dvije godine Vlada dogovorila sa sindikatima usklađivanje službeničkih plaća s plaćama u gospodarstvu po stopi od 6, odnosno 8 posto do 2010., sporazum sam po sebi nije imao obvezujuću snagu, nego je bio izraz dobre volje. Snagu kolektivnog ugovora dobio je kroz odredbu koju su Vlada i sindikati naknadno ugradili u kolektivne ugovore. Na taj način bi se istodobno zaustavile potencijalne tužbe službenika protiv države, kao i rast obveza za državu od 1,4 milijarde kuna u 2009. Prijašnja koalicijska Vlada nije poštovala sporazum sa sindikatima, a kako ga nije otkazala, sindikati su se sudskim putem izborili za naknadu štete. Riječ je o izgubljenim parnicama protiv države za koje je Vlada morala osigurati isplatu više od milijarde kuna.