Uoči sjednice Vlade u Puli u četvrtak, usta lokalnih političara puna su zahtjeva i očekivanja da će im premijer Andrej Plenković na dnevnom redu donijeti i točku o osnivanju jamstvenog fonda za financiranje gradnje brodova. Za šefa IDS-a Borisa Miletića to je, uz donošenje odluke da je brodogradnja strateška industrija u Hrvatskoj, spasonosno rješenje za potonuli Uljanik. IDS-ovi političari će se vjerojatno razočarati, jer jamstveni fond za brodogradnju neće biti tema pulske sjednice Vlade, niti njegovo osnivanje može imati ikakav efekt na rješavanje dubioza u kojem se pulsko brodogradilište nalazi.

Kako saznajemo, resorno Ministarstvo gospodarstva izradilo je prvi nacrt zakonskog prijedloga, za koji je podloga bila ideja iznesena na konferenciji o brodograđevnoj industriji u proljeće ove godine, a u kojoj bi glavnu riječ u osnivanju i funkcioniranju jamstvenog fonda imali Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Hrvatska brodogradnja Jadranbrod (HBJ). No, dokumentacija još nije upućena u komunikaciju s drugim ministarstvima jer se, kako doznajemo, nastoji osim HBOR-a u osnivanje fonda uključiti i komercijalne banke.  Tako bi ih se, kaže naš sugovornik, dodatno pokušalo motivirati za intenzivnije financiranje brodogradnje, jer nije tajna da i uz jamstva koja daje Vlada banke dugo razmišljaju hoće li pratiti neku gradnju i sve teže se odlučuju za poslove u toj niši.

Više sugovornika iz financijskih krugova uvjerava kako su priče o jamstvenom fondu prenapuhane, te tvrde da dobivanje jamstava nije jedino presudno za financiranje te proizvodnje. Država je velike brodograditelje pratila i prije restrukturiranja, odnosno ulaska u Europsku uniju, a i nakon toga. Promjena će biti utoliko što se odluke o odobravanju državnih jamstava za gradnju brodova neće donositi na sjednicama Vlade, nego u HBOR-u. Zasad još nema okvirnih procjena financijske vrijednosti kojom bi budući jamstveni fond za brodogradnju raspolagao, a iz poruka koje su dosad stizale iz Vlade i Ministarstva gospodarstva, može se zaključiti kako će on prije svega biti koristan za srednju i malu brodogradnju, koja je bila potpuno zapostavljena, za razliku od velikih brodogradilišta koja su dobivala osiguranja za svoje narudžbe.

Ono što će se urediti novim propisom za jamstveni fond su jasniji kriteriji po kojima je moguće dobiti jamstvo. Dosad ona nisu uvijek bila jednaka za sve, na što su se žalili i pojedini brodograditelji, no prema najavi u budućem fondu prvo pravilo bit će da jamstva mogu zatražiti i dobiti isključivo brodogradilišta koja nisu u teškoćama. Dakle, Uljanik još neko vrijeme ne bi mogao dolaziti sa zahtjevima u ovaj jamstveni fond.  Ipak, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja pozdravlja ideju formiranja ovog specijalnog fonda i podsjeća da joj se objeručke već dalo potporu i na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća u svibnju.

Velika brodogradilišta za gradnju velikih brodova nemaju imovinu kojom bi jamčili tako velike iznose bankama. Dodatno olakšava i brzinu dolaska do jamstva i time kredita, kako bi se onda bez otezanja moglo krenuti s proizvodnjom, kaže Deranja. Ona je inače i predsjednica uprave još jednog pulskog brodogradilišta Tehnomonta, koji spada u srednje velika brodogradilišta, no koje nema niti je imalo "apetite" za državnim jamstvima i subvencijama. 

"Mi nismo za razliku od ostalih, velikih brodogradilišta dobili obeštećenje za pomorsko dobro, niti subvencije. Pronašli smo nišu na kojoj nemamo uspijevamo profitabilno poslovati, a poslovne banke nas prate i s tim nismo imali problema", kaže Deranja. Po njezinom mišljenju bilo bi dobro  da se s osnivanjem jamstvenog fonda krenulo na počeku krize na brodograđevnom tržištu koja je zahvatila i hrvatsku brodogradnju, dakle prije restrukturiranja tri velika škvera, no ni, smatra, sada nije kasno. 

Ipak, praksa pokazuje da samo državno jamstvo ne znači i promptno zeleno svjetlo u banci, što potvrđuje i slučaj Brodotrogira kojem je Vlada u prosincu odobrila jamstvo, no ni s njim još uvijek taj škver nije ispregovarao kredit u banci. Veliko je pitanje i koliki će broj brodogradilišta uopće moći aplicirati za ova jamstva, prije svega zbog odredbi da ne smiju biti gubitaši. Naime, formalne evidencije svih hrvatskih brodogradilišta na jednom mjestu nema, pa čak niti pri Ministarstvu gospodarstva, a iz dostupnih podataka o poslovanju dobar dio malih i srednjih brodograditelja danas ne bi ispunjavao kriterije za dobivanje jamstava.

Ono što će se osnivanjem fonda promijeniti, slažu se svi sugovornici, jest činjenica da će se ponešto skratiti rok odobravanja jamstava, budući da su sada od predaje zahtjeva dokumentaciju morali provjeriti i mišljenje na njega dati sva resorna ministarstava, HBJ, te koordinacija Vlade, a ubuduće će zahtjeve predavati HBJ-u i potom će ih se analizirati i odobravati u HBOR-u. Sva pravila za budući jamstveni fond Vlada će najprije morati usuglasiti s Europskom komisijom, u skladu s pravilima o državnim potporama, što znači da je realno da bi taj projekt mogao zaživjeti u proljeće ili ljeto iduće godine. 

Što je rečeno na zajedničkoj sjednici gradske i županijske vlasti u Puli:

Renata Kašnjar-Putar, predsjednica NO-a Uljanika
'Sve po zakonu'
Nadzorni odbor odluke je donosio isključivo na zakonskim propisima. Za izbor strateškog partnera zaprimljene su tri, a ne 33 ponude, i biralo smo iz onog što je bilo na stolu, a najbolji je bio Kermas. Često se zadnjih dana spominje mogućnost pojave novih strateških partnera, ali ono što mogu sigurno tvrditi je da NO sigurno neće preko koljena prelamati takve odluke. Ako želimo bilo što mijenjati u odlukama, onda je to potrebno provesti u odlukama na zakonit način.

Denis Rabar, direktor Uljanik Brodogradilišta
'Ovo možemo gledati i kao novu priliku'
Uljanik jest u problemima, no to možemo gledati i kao izazov i priliku za dugoročnu opstojnost brodogradnje u Puli. U 20 godina Uljanik se uvijek prilagodio zahtjevima tržišta, u tome je i temelj za budućnost. U Uljaniku postoji volja i raspoloženje da se i dalje suočavamo s izazovima na tržištu. Buduća strategija govori da bi se godišnje gradila tri broda složenog tipa, a za to nam treba i nešto tehnološkog osuvremenjivanja.

Zvonimir Novak. pomoćnik ministra gospodarstva
'Otišlo već 500 radnika'
Bojim se da nam vrijeme nije saveznik i ako što prije ne krenemo u doradu programa restrukturiranja nećemo imati što restrukturirati. Dodatan problem je pozicija 3. maja, koji po pravilima EK ne smije dobivati nikakav oblik državne pomoći idućih 10 godina. Znamo priču o pozajmicama i što se sve događalo i da je DORH u 3. maju. Ne znam kako će to završiti, ali znam da imamo problem da je tvrtka koja je trebala biti uzor restrukturiranja na kraju u još većim problemima nego je matično društvo. Problem je i odlazak 500 radnika, a kao bivši direktor Kraljevice znam da kad krenu odlasci, prvi koji odu su oni najbolji.

Željan Horvat, predstavnik Kermas energije
'Ne budemo li na istoj strani, Uljanik neće živjeti'
Od dolaska povjerenice EK Margarethe Vestager program restrukturiranja se mijenjao i nadam se da smo uveli promjene koje je ona tražila. Ali ako ne radimo zajedno s Vladom, program neće ugledati svjetlo dana. Pozivam da svi budemo na istoj strani jer Uljanik neće preživjeti.