Izbjeglički val i zatvorene granice mogli bi blokirati hrvatsku proizvodnju

Foto: Marko Jurinec/PIXSELL Foto: Marko Jurinec/PIXSELL

Najizravnije je pogođeno poslovanje prijevozničkog sektora, ali su posljedice daleko šire i opasnije po hrvatski izvoz.

Val migranata i izbjeglica koji je preplavio Hrvatsku posve razumljivo u prvi plan stavlja humanitarni aspekt migrantsko-izbjegličke krize. Međutim, sama činjenica da su dio te priče i zatvoreni ili uvelike zakrčeni granični prijelazi jasno upućuje na to da se već danas, a kamoli sutra može govoriti i o značajnim poremećajima odvijanja ekonomske aktivnosti.

Trenutno su u prvom redu i najizravnije time ugroženi robni tokovi. S jedne strane, najizravnije je pogođeno poslovanje prijevozničkog sektora, ali su posljedice otežanog odvijanja vanjskotrgovinske robne razmjene općenito i daleko veće. Iz pravca Srbije trenutno je praktično onemogućen ikakav uvoz, a izvoz iz Hrvatske u Srbiju moguć je tek preko Bajakova, ali jako otežano i usporeno. Slično će pak uskoro biti i na relaciji s Mađarskom, objašnjava Davor Majetić, direktor Hrvatske udruge poslodavaca. Alarm se, čini se, pali. Majetić kaže kako se u HUP-u upravo spremaju poslati pismo predsjedniku Vlade, u kojemu će apelirati da se sa susjednim zemljama postigne dogovor kojim bi se olakšao protok robe.

 

Majetić

Kompanije se donekle snalaze iznalaženjem alternativnih puteva, poput onih preko Bosne i Hercegovine, no to samo donekle ublažava logističke probleme

Ne treba posebno objašnjavati da u slučaju pokvarljive robe problem zastoja samo izraženiji. Kompanije se donekle snalaze iznalaženjem alternativnih puteva, poput onih preko  Bosne i Hercegovine (na putu prema Srbiji), no to samo donekle ublažava aktualne logističke probleme. Dok u Agrokoru kažu kako im je situacija na graničnim prijelazima utjecala na protok robe, ali da  zasad ne bilježe veće probleme u poslovanju, u Krašu i te kako osjete probleme. "Prošli četvrtak prijetila nam je obustava proizvodnje u tvornicama u Zagrebu, Osijeku i Prijedoru jer nam je sirovina, turski lješnjak, zapeo na teritoriju Srbije čekajući u koloni. Samo zahvaljujući srpskoj policiji koja je izuzela kamion, i angažmanu naših carinika na Bajakovu te apelu prema najvišim razinama, kojima ovom prilikom zahvaljujem, uspjeli smo izbjeći zaustavljanje proizvodnje", kaže Marica Vidaković, prokuristica u Krašu.

 

Vidaković

Imamo ozbiljnih problema s isporukama na vrijeme i prijete nam penali. Vrlo je teško napraviti alternativni plan, svaka promjena poskupljuje proces

Otežano prometovanje i/li zatvaranja granica Krašu ne ometa samo u pogledu uvoza sirovina nego i u izvozu proizvoda (preko prijelaza Bajakovo) u Srbiju, Kosovo, Albaniju i Makedoniju. "Imamo ozbiljnih problema s isporukama na vrijeme i prijete nam penali. Vrlo je teško napraviti alternativni plan, s dobavljačima je unaprijed dogovoreno preko kojeg prijelaza roba ide, svaka promjena je složena i poskupljuje proces", kaže Vidaković ne skrivajući ogorčenost ponašanjem nadležnih službi. Nitko se, veli, nije oglasio po pitanju ekonomskih posljedica problema na granicama: "Nitko nas nije ni kontaktirao, svako od nas prepušten je sam sebi."  

Razmjere ekonomskih posljedica migrantske krize gotovo je nemoguće kvantificirati. Još je manje moguće govoriti o potencijalnim štetama ako kriza potraje. Prema nekim procjenama, u Turskoj iz koje se put EU već otputilo oko 800.000 migranata i izbjeglica, na seobu još čeka barem dvostruko veći broj. Savjetnik Privredne Komore Srbije Bojan Đurić je za Tanjug rekao da "kroz punktove na graničnim prelazima Horgoš i Batrovci (Bajakovo) dnevno prijeđe robe u vrijednosti od 21 mil.eura.

 

Roglić

Primjetno je usporavanje prelaska preko granice, pa umjesto za dva sata, kamion prođe za pet. ipak, zasad ne radimo nikakve krizne planove

"Teško je izmjeriti direktnu štetu. Dio robe nalazi druge načine prolaza, ali određena šteta već je nastala u nekoliko dana kada prometa nije bilo ili je bio reduciran. U Hrvatskoj se zasad nitko nije upustio u računice. Očito treba raditi na sustavnom traženju pravih odgovora i puteva s ciljem kakva-takva normaliziranja robnih tokova. Marjan Banelli, donedavni predsjednik udruge prijevoznika pri HUP-u, drži da se s međudržavnom koordinacijom određivanja alternativnih pravaca trebalo već odavno početi baviti, a to jednako vrijedi za npr. ministra ministra prometa Siniše Hajdaša Dončića kao i MUP-ova Ranka Ostojića.  Sigurno bi bilo korisno da se u tom smislu na vrijeme promovirao, recimo, pravac Županja, Bjeljina, Sremska Mitrovica, kaže dodajući kako su dosadašnji poremećaji "samo vrh sante leda". 

 Branko Roglić, vlasnik Orbica kaže kako bi povremeno zatvaranje granica moglo donijeti određene teškoće, no ne očekuje značajnije poremećaje ni za tvrtku ni ukupno gospodarstvo. "Primjetno je usporavanje prelaska preko granice, pa umjesto za dva sata, kamion prođe za pet", veli. Vesna Ramljak, vlasnica Sancta Domenice, lanca trgovina potrošačke elektronike pak kaže: "Orijentirani smo na direktni uvoz robe iz područja EU, ne uvozimo ništa iz Srbije ili BiH pa ne možemo govoriti da tržište trpi. Na direktnim smo vezama s vozačima i, prema dostupnim informacijama, Slovenija je dosta dobro posložila promet preko granica odvojivši kamionski prijevoz". Premda potrošačka elektronika ne spada u kvarljivu robu, datum isporuke u nekim je slučajevima iznimno važan, ako proizvod ima jedinstvenu svjetsku premijeru, poput lansiranja modela mobilnih telefona ili videoigara. "Nedavno smo očekivali robu i to sa strepnjom, no zasad ne očekujemo veće probleme za protočnost prijevoza", zaključuje Ramljak.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!