Zbog izrazito niskih temperatura u Rusiji, u čijem je glavnom gradu jučer izmjeren -31 Celzijev stupanj, isporuka ruskog plina Hrvatskoj reducirana je za 11,36 posto. Umjesto ugovorenih 131 tisuću prostornih metara plina na sat, Naftaplinu iz Rusije u sat vremena stiže 116 tisuća prostornih metara plina. Naftaplinovi čelnici jučer su pokušali kontaktirati s upravom ruskog Gazproma ne bi li im kazali do kada bi redukcije mogle potrajati, ali – objašnjava direktorica Naftaplinove komercijale Nataša Vujec – nikakve konkretne podatke nisu mogli doznati. “Sretni smo da nam nisu reducirali više jer su Srbiji i BiH isporuke ‘srezali’ za 20 posto. No po najavama Europske meteorološke organizacije, niska će temperatura u Rusiji trajati do idućeg petka, kada će narasti na njima dovoljno ‘visokih’ -19 stupnjeva. Stoga se nadamo da će isporuku plina Hrvatskoj normalizirati nakon 27. siječnja, a hoće li je do tada dodatno smanjivati, u ovom trenutku doista ne znamo”, kaže Vujec. Bilo kako bilo, Naftaplin je već poduzeo mjere štednje pa su isporuke plina HEP-u svedene na mimimum i dostatne su tek za njegov normalan rad. Petrokemija pak ostaje u hladnom pogonu do daljnjeg iako je s radom trebala započeti još 16. siječnja.

Kasnije uključenje
“Kontaktirali smo s upravom Petrokemije koja je prihvatila našu zamolbu da puštanje u stvarni pogon odgodi najranije do 23. siječnja, što nama pomaže u osiguravanju dostatnih količina plina za građane”, objašnjava Vujec.
Dodaje da će se u daljnjim razgovorima s Petrokemijom razmotriti mogućnosti i kasnijeg uključenja, možda i rada kutinske tvrtke na određeno vrijeme pa ponovnog prekida. Jer, proizvodnja plina u Hrvatskoj ovih se dana kreće od 460 do 500 tisuća kubika na sat, a samo Petrokemija u početku svoje proizvodnje troši i do 74 tisuće kubika plina na sat. A te joj količine Naftaplin do stabiliziranja temperature u Rusiji ne može osigurati. “Stoga još jednom apeliramo na građane da smanje grijanje u domovima barem za dva stupnja jer će tako osim ušteda na računima za plin nama omogućiti i ranije uključivanje Petrokemije u rad. Mišljenja smo da dva stupnja manje njima ne znači mnogo, dok nama osigurava dostatne rezerve za rad svih velikih potrošača”, zaklučuje Vujec.
Iz Petrokemije su pak još prošli tjedan naglasili da bi svaki daljnji duži zastoj mogao ugroziti opskrbu domaćim gnojivom, prihranu i proljetnu sjetvu posebno na hrvatskim njivama. U HEP-u, doznajemo, razloga za paniku još nema jer njihove termoelektrane na plin, iako minimalno, i dalje rade. A tako će, kažu, sudeći po dogovoru s Naftaplinom, i ostati jer bi u suprotnom došla u pitanje i opskrba građana električnom energijom.

Sjednica povjerenstva
Poučen već drugom ovosezonskom redukcijom ruskog plina Hrvatskoj (čiju ukupnu potrošnju plina sa čak 40 posto osigurava Gazprom), premijer Sanader za osam je dana sazvao ponovnu sjednicu Vladina povjerenstva za plinofikaciju. Tema će, rekao je, biti samo jedna, određivanje konačne lokacije LNG terminala u Hrvatskoj.
Gradnjom Liquefied Natural Gas terminala Hrvatska bi osigurala dopremu dodatnih količina prirodnog plina u tekućem stanju iz država do kojih ne može graditi cjevovode, a u njima ima eksploatacijska polja, poput Namibije. Tekući bi plin tankerima stizao na terminal, gdje bi se dodatno obrađivao te dopremao u skladišta Naftaplina. Kapacitet terminala, doznajemo, bit će četiri puta veći od današnje hrvatske potrošnje, a njegova će gradnja stajati oko 800 milijuna eura. Jedini je problem što je gradnja prvotno zamišljena u Omišlju na Krku, što više nije u interesu tamošnjih mještana koji će se plinom ubuduće opskrbljivati gradnjom priključka na plinovod Pula – Karlovac.

Rusi Europi smanjuju isporuku plina

Posljednja od država kojoj su Rusi smanjili isporuku plina je Srbija, koja se jučer našla u nezavidnom položaju jer ruski plin čini gotovo 90 posto ukupne godišnje potrošnje. Talijanska plinska i naftna kompanija Eni očekuje da će smanjena isporuka ruskog prirodnog plina Italiji, i to za 12,2 posto ispod traženih količina, trajati do danas 6 sati ujutro.
Mađarima su Rusi još prekjučer smanjili isporuku plina za 25, no Budimpešta ne može učiniti ništa jer je još uvijek sve u skladu s prosječnom količinom utvrđenom ugovorom s Gazpromom. U sličnoj situaciji kao i Mađari našla se i susjedna BiH. (D. P. B.)