'Investicijski potencijal turizma doseže tri milijarde eura, prostora za razvoj ima'

Veljko Ostojić, Josipa Jutt Ferlan i Siniša Malus/Matija Habljak/PIXSELL Veljko Ostojić, Josipa Jutt Ferlan i Siniša Malus/Matija Habljak/PIXSELL

Hrvatska je strancima primamljiva, ali važno je i što ulagač dobiva i u kojem periodu. On gleda i na održivost investicija, a uz to se susrećemo s izazovima radne snage.

Potencijal Hrvatske, pogotovo hrvatskog turizma, vidljiv je zadnjih godina na Dalekom istoku, a to potvrđuje rast kineskih turista, kao i brojne nagrade koje hrvatski turizam dobio na sajmovima u Kini, istaknuo je Siniša Malus, menadžer za komunikacije Kinesko jugoistočno europske poslovne asocijacije (CSEBA), na panelu o investicijama u turizam. 

"Značajan je investicijski interes Kineza u Hrvatskoj, čega su svjesni svi koji već surađuju s njima ili tek planiraju. Kineski turisti najviše vjeruju sebi i za njih je velika stvar ako mogu putovati na destinacije gdje ima kineskih investicija. Oni nisu klasični turisti orijentirani na ljetne radosti, više su okrenuti kulturi i gastronomiji, što bi moglo donijeti značajan rast u posezoni i predsezoni", rekao je Malus i ustvrdio da do kineskih investicija i ozbiljnijeg posla ne može doći bez politike koja je presudna, jer investitori žele znati da su dobrodošli.  Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, rekao je da "prostora za razvoj u turizmu ima i na Jadranu i u kontinentalnom dijelu, stoga je potrebno investirati i raditi na razvoju.

"Procjenjujemo da je investicijski potencijal oko tri milijarde eura. Ove godine u hrvatski turizam uložili smo milijardu eura, od čega 400 milijuna eura u privatni sektor, a 600 milijuna eura u infrastrukturu i javni sektor. Postoji najvažniji okidač - koliko su te investicije i okviri atraktivni za potencijalne investitore. Ako je povratna investicija zadovoljavajuća i slična onima iz drugih zemalja, bit će investicija. Moramo razlikovati greenfield od brownfielda kojeg je puno, dok greenfielda gotovo da i nema", napomenuo je Ostojić koji smatra da smo prenormirani i prekomplicirani za kvalitetan biznis jer je, kaže, važan pokret kapitala.

Istaknuo je da RH ne može biti konkurentna ako ostale zemlje imaju stopu PDV-a od 10 posto dok je Hrvatska na 25, odnosno 14 posto.  "Radili smo simulacije koje su pokazale da bismo došli na jednopostotni poen stupnja povratne investicije kad bismo spustili PDV na smještaj s 25 na 13%. Traži se i dizanje kvote za zapošljavanje stranih radnika na 20.000, ali ne može hrvatski turizam ovisiti o tome hoće li se donijeti 4500 novih dozvola, oko toga moramo biti brzi i fleksibilni jer nije riječ samo o broju radnika već i o kvaliteti. Potrebno je kreirati sustav poticanja investicija.

Najveći izazovi su radna snaga, pitanje PDV-a i pitanje turističkog zemljišta", istaknuo je Ostojić. Upozorio je da investitor ne može kupiti parcelu i čekati dvije-tri godine za rješavanje papirologije, to biznis ne trpi. Prepreka je na lokalnoj i županijskoj, ali i nacionalnoj razini. Moramo ubrzati i pojednostavniti procese, deregulirati sustav koji se tiče biznisa. Možemo investirati bilo gdje na svijetu, no ako ne budemo dovoljno konkurentni, kod brzine povrata i jednostavnosti i efikasnosti administracije, investitori će otići drugdje", dodao je.

Hrvatska je strancima primamljiva, no važno je i što investitor ulaganjem dobiva i u kojem periodu, istaknula je Josipa Jutt Ferlan, klaster generalna menadžerica za Hilton u Zagrebu.  "Pokrenuli smo procese, no nismo ih dovoljno kapilarno proveli. Važno je naglasiti da niz investicija nailazi na probleme u zakonodavstvu, lokalnim samoupravama, a promjene se nisu dogodile sukladno tržišnim promjenama koje investitor traži", rekla je Jutt Ferlan.

U tri Hiltonova hotela uložili su pola milijarde kuna, još toliko imaju u turističkom portfelju diljem Hrvatske, no Jutt Ferlan smatra da je cilj osloboditi se administrativnih barijera i nameta koji ih opterećuju. "Investitor gleda i na održivost investicija, a uz to se susrećemo s izazovima radne snage u turizmu koja isto utječe na održivost; ima prostora za fleksibilnost da se poslodavcima olakša fluktuacija i dinamika radne snage", ističe Jutt Ferlan. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!