Hrvatska će se u 2011. godini pridružiti zemljama koje ostvaruju gospodarski oporavak, no očekivani rast od 1,5 posto, po svemu sudeći, jamči tek još jednu turobnu godinu. Iduća godina donijet će tek blagi porast osobne potrošnje i investicija, uz neizvjesna događanja u građevinskom sektoru, a na poboljšanja na tržištu rada ne treba računati.

Nezaposlenost ostaje uteg
Štoviše, ni Vlada u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za iduće tri godine ne prešućuje kako u 2011. treba očekivati blagi rast stope anketne nezaposlenosti – sa ovogodišnjih 10,4% na 10,5%, jer tek mali rast zaposlenosti ne donosi očekivana poboljšanja na tržištu rada, nego oporavak odgađa za sljedeće godine. Bez obzira na izbornu godinu, Vlada neće imati prostora za intervencije kojima bi poboljšala takva očekivanja. Eventualno višu stopu rasta, poručuju u Banskim dvorima, mogle bi donijeti najavljene investicije, no u Ministarstvu financija takva očekivanja još nisu bili spremni ugraditi u Smjernice na kojima će se temeljiti proračun za 2011. godinu. A njima se poručuje da će osnovni poticaj blagom rastu gospodarstva dati oporavak ekonomija u EU, zbog čega se i u 2011. može računati s rastom izvoza. No ta inozemna potražnja neće moći nadoknaditi nespremnost građana na povećanje potrošnje, što je u godinama prije krize bila glavna poluga rasta. U Ministarstvu financija očekuju da će osobna potrošnja u 2011. rasti manje od 2%, što neće moći nadoknaditi ovogodišnji pad od 2,7%. Buđenje potrošnje potaknut će potrošački krediti banaka, no i njihova ponuda i potražnja građana za njima bit će daleko manja nego u godinama prije krize.

Nesklonost riziku
“U srednjem roku očekuje se povratak potrošačkog optimizma, no sklonost potrošnji rast će na nižim razinama”, smatraju u Vladi. Investicije, ali samo u privatnom sektoru, opet bi trebale postati važan faktor u gospodarskom rastu, no u tom segmentu ne treba očekivati znatan priljev inozemnoga kapitala. Nesklonost riziku, koji iskazuju inozemni financijeri, ograničit će mogućnost zaduživanja poduzeća vani, zbog čega će se morati osloniti na domaći financijski sektor. Ostaje vidjeti koliko će im tu država konkurirati.

1,5 posto rast BDP-a zbog oporavka u EU, što je najjači poticaj rastu u RH, no nema oporavka domaće potražnje

1,7 posto rast osobne potrošnje temeljit će se na rastu potrošačkih kredita kućanstvima uz blag oporavak potrošačkog optimizma

2,4 posto rast ulaganja očekuju se veće investicije privatnog sektora temeljene na domaćem financiranju

2,1 posto inflacija ako ne bude znatnih cjenovnih šokova na tržištu sirovina, neće biti domaćih pritisaka na rast cijena