Hrvatskim šumama zastara “pokopava” kampanju ovrha

Hrvatska 30.5.2011. 22:00 Suzana Varošanec

Lani je u nekoliko parnica presuđeno u korist Hrvatskih šuma s obrazloženjem da zastare nije bilo pa posljednja presuda otvara pitanje zakonitosti dosadašnjih naplata

U sporu koji su protiv zagrebačke Montmontaže pokrenule kako bi naplatile naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šume Hrvatske šume doživjele su prvi sudski poraz. U travnju su nepravomoćnom presuda na Trgovačkom sudu u Zagrebu izgubile parnicu jer je sudac Ivan Vladić utvrdio da je riječ o zastarjelu potraživanju. Inače, u “kampanji” za utjerivanje dugova zbog neplaćanja naknade iz 2005. i 2006. Hrvatske su šume pokrenule više od 1500 ovrha i parnica, pomoću kojih su se nadali naplatiti oko 200 milijuna kuna, a jedna od njih je i tužba protiv Montmontaže s kraja 2009.

Zakasnili s tužbom
Iako je kao nesporno utvrđeno da je Montmontaža obveznik plaćanja naknade (obveza je svih gospodarskih subjekata da plaćaju naknadu po Zakona o šumama), sud je, nakon izračunavanja dospijeća plaćanja, zaključio da je vjerovnik zakasnio s tužbom za naplatu. Stoga je ukinuo ovršni nalog koji je izdao javni bilježnik Duško Sudar. Prema njemu je Montmontaža trebala isplatiti Hrvatskim šumama 546.000 kuna s pripadajućim kamatama. Valja očekivati da će se Hrvatske šume žaliti, ne samo zato što su prvi put poražene zbog zastare nego zato što od toga ovise milijuni kuna njihova prihoda po toj osnovi koje u bilanci dok traju sporovi vode kao naplative. Hoće li kompanija ustrajati na žalbi nije nam poznato jer do zaključenja broja nismo dobili komentar. Odvjetnik koji zastupa Montmontažu Mićo Ljubenko samo je izjavio da je “rok plaćanja povremenih davanja Zakon o obveznim odnosima izrijekom regulirao i jasno definirao kao trogodišnji”. Dodao je i da ga čudi stajalište Hrvatskih šuma koje pokušavaju u vezi s tim nešto tumačiti kad je zakon jasan.

Rok je tri, a ne pet godina
Sudac je naveo da je bilo sporno jesu li Hrvatske šume ovlaštene tražiti naplatu naknade i je li nastupila zastara potraživanja. Njegov je stav da je zastara nastupila, a razlog je to što naknada predstavlja tražbinu povremenih davanja koja se ne isplaćuje u obrocima. “Prema Zakonu o obveznim odnosima ona zastarijeva u roku od tri godine, a ne kako tvrde Hrvatske šume u roku od pet godina”, stoji u obrazloženju. To je prekretnica u novoj sudskoj praksi i otvara pitanje može li prvostupanjska presuda postati poticaj Hrvatskim šumama da zaustave kampanju ovrha za dugove koji su stariji od tri godine ili ih barem “stornirati” do konačne odluke Visokoga trgovačkog suda. Od žalbene instancije, kako se čuje od mnogih poduzetnika, očekuje se brza reakcija zbog moguće poplave takvih parnica pa bi VTS trebao što prije zauzeti konačan stav i smanjiti trošak parničenja. To bi poduzetnicima donijelo sigurnost i izvjesnost u njihove obveze prema Hrvatskim šumama. Naime, kada su ovrhe “isplivale”, navodno su se mnogima pojavile kao neplanirani rashod. Kako im nitko još ne može jamčiti tko je u pravu, ne znaju trebaju li rezervirati sredstva ili ipak platiti staru tražbinu. Nekoliko trgovačkih sudova je čak i donijelo suprotne presude. Lani se u nekoliko predmeta presudilo u korist Hrvatskih šuma na osnovi tumačenja da potraživanje nije zastarjelo zbog navodnoga petogodišnjeg roka zastare. Hrvatske šume su iskoristile prigodu da na početku parnica na manjim sudovima uvjere suce da je riječ o petogodišnjem roku, a moguće je da su na temelju te taktike ishodile da u ovrsi veći broj dužnika plati dug unatoč zastari.

Oprečne presude
Prve su presude donesene na sisačkom i karlovačkom trgovačkom sudu, koji su se u međuvremenu spojili na Trgovački sud u Zagrebu te na riječkom i osječkom. Tako je u pola zemlje sudstvo naredilo dužnicima da plate pet godina stari dug. Parnice su, čini se, zbog pogrešne primjene Zakona o obveznim odnosima izgubili karlovački Adriadiesel, sisački Herbos, Poljoprivredna zadruga Osatina iz Semeljaca i Tuti frutti-FMB s Krka. Riječ je o spornoj naplati oko 1,5 mil. kuna kuna glavnice uvećano za 60-ak posto za višegodišnje kamate.

  1. Ključne riječi
  2. Hrvatske šume d.o.o.
  3. MMTZ (Montmontaža d.d.)
  4. Ovršni postupci u RH
Komentari ( 3 )
  1. Blekso
    Blekso 18:59 7.7.2011.

    Ostaje nejasno kako je moguće da je Trgovački sud preuzeo vrući krumpir i proglasio se nadležnim za naplatu OKFŠ iako naknada za OKFŠ predstavlja prihod državnog proračuna i koji se ne temelji trgovačkom ugovoru, već na zakonu pa je nadležan za postupanje u ovim postupcima svakako Upravni sud. Osim toga Šume su postale nadležne za kontrolu obračuna i naplate OKFŠ tek donošenjem izmjena Zakona o šumama (NN82/06) pa je nejasno kako je moguće da Sudu kao dokaz za svoja potraživanja dostavljaju ovjerovljene kartice iz svojih poslovnih knjiga za godine 2003., 2004., 2005. i cijelu 2006. i kako je moguće da se još nijedan sudac nije dosjetio da jednostavno nije moguće da Šume u svojim knjigama imaju zavedena utužena potraživanja za godine u kojima su druge pravne osobe bile nadležne za kontrolu obračuna i naplatu OKFŠ. Mišljenja sam da za tim nema nikakve potrebe ali ako je sudac bio nesiguran u sebe mogao je tu činjenicu provjeriti i putem vještaka.

    Kakve god bile presude sudova ostaje činjenica da Šume pored svoji stotinu zaposlenih diplomiranih pravnika i još toliko diplomiranih ekonomista nisu u stanju organizirati kontrolu obračuna i naplate OKFŠ u skladu sa zakonom na način da u slučaju neplaćanja istu mogu naplatiti putem suda.

  2. super24
    super24 1:29 31.5.2011.

    srce mi puca zbog ovih pokušaja pljačke od strane hrvatskih šuma

    naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šume

    izgleda kako su te općekorisne funkcije zadovoljene samo ako se uzme desetina. ako se ne plate, onda su te općekorisne funkcije ugrožene, a ako se plati onda u općekorise funkcije u punoj funkciji. članak je vješto izbjegao napomenuti je li u pitanju privatna ili državna šuma.. znači privatna je na udaru

  3. benčić-jur
    benčić-jur 22:56 30.5.2011.

    Dajem za pravo Hrvatskim šumama, da ZOO poznaje i zastarni rok od 5 godina, a taj se rok primnenjuje prilikom računanja zastare kod vraćana onoga što je stečeno bez valjane pravne osnove.
    Hrvatske će šume ovih dana susreti i s izazovom svog očitovanja i o ovom vidu zastare potraživanja, ali ovaj puta kao dužnik. a ne kao vjerovnik i to zbog činjenice jer su naknadu za općekorisne funkcije šuma počeli utjerivati u ovršnim postupcima i protiv subjekata koje ne obavljaju gospodarsku djelatnost - zdravstvenim ustanovama, koje su prestale plaćati taj namet, ali su neke od njih uzvratile Hrvatskim šumama protutužbama, tražeći odn njih neknadu za ono što su platili, a nisu bili dužni platiti.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh