Prema rezultatima najnovije BCG-ove procjene Održivog ekonomskog razvoja (Sustainable Economic Development Assessment – SEDA), Hrvatska je na 39. mjestu od ukupno 143 zemlje svijeta, čime je pokazala solidan rezultat sveukupnog blagostanja svojih građana, s naznakama daljnjeg napretka. To je skok za četiri mjesta u odnosu na 2018. godinu, a najveći napredak bilježi u području ravnopravnosti u društvu (26. mjesto), dok je najveći pad u odnosu na ostale zemlje zabilježen u ekonomskoj stabilnosti (43. mjesto). U usporedbi s ostatkom svijeta, Hrvatska je ostvarila odlične rezultate u većini kategorija, no zaostaje u zapošljavanju. Osim toga, u posljednjih je 12 godina ostvarila značajniji napredak u većini dimenzija iz kategorije održivosti (okoliš, upravljanje, civilno društvo i jednakost) te nešto manji napredak u dimenzijama obrazovanja (kategorija ulaganja) i dohotka (kategorija ekonomije).

– Odlično je da su nam ulaganja u javne usluge, poput zdravstva, edukacije i infrastrukture, jako dobro ocijenjena. To pokazuje zašto je Hrvatska dobra zemlja za život, unatoč pesimizmu kojim smo često okruženi. Također, jako nam je dobro ocijenjena i održivost društva, gledano kroz ravnopravnost, razvijenost civilnog društva te očuvanje okoliša. To znači da nam institucije daju dobru podlogu za održivi razvoj društva. Međutim, nisko stojimo u odnosu na ostalje zemlje u gospodarskim pokazateljima, kao što su BDP i zaposlenost – tumači najnovije izvješće Tomislav Čorak, izvršni direktor i partner u BCG-u. Zbog toga, Čorak smatra da bi održivost društva na dugi rok mogla biti ugrožena ako se potpuni fokus ne okrene na razvoj gospodarstva i rast produktivnnosti.

– Prije svega, trebamo investicije, a one traže konkuretno gospodarsko okruženje. Iako je vidljiv napredak Hrvatske u razvoju infrastrukture, sada bismo se trebali preusmjeriti na rast gospodarstva. Trebalo bi hrabro zakoračiti u oštre mjere kako bi se povećala produktivnost javnog i privatnog sektora i na taj način osigurao gospodarski rast. To će našoj djeci osigurati zapošljavanje u zemlji i očuvanje blagostanja kojeg, ipak, i danas uživamo. S obzirom na ravnopravnost koja vlada u društvu i visoku razinu javnih usluga koje imamo s ovako niskim pokazateljima u gospodarstvu, što nam je SEDA upravo pokazala, ne trebamo strahovati da ćemo nešto izgubiti – smatra T. Čorak.

U usporedbi sa zemljama sa sličnom početnom razinom blagostanja, Hrvatska trenutačno ima izvrstan koeficijent pretvaranja bogatstva u blagostanje od svih navedenih, usporedivih zemalja. To znači da svaki mali rast BDP-a, uz visoku razinu javnih usluga, značajno podiže kvalitetu života. Također je Hrvatska u proteklih 12 godina ostvarila napredak u većini dimenzija ili polako dostiže one ispred sebe, no i dalje zaostaje u dimenzijama ekonomske stabilnosti, infrastrukture, zapošljavanja i dohotka. Od usporedivih zemalja, Hrvatska je po trenutačnoj poziciji iza sebe ostavila tek Rumunjsku, dok su, primjerice, Irska, Slovenija, Češka i Italija ispred Hrvatske.

BCG-ova procjena održivog ekonomskog razvoja iz 2019. godine, pak, naglašava važnost odmicanja od BDP-a, kako bi se dobio detaljniji uvid u učinkovitost pojedine Vlade. U izvješću se naglašava i da društvena nejednakost više utječe na blagostanje od dohodovne nejednakosti. SEDA, naime, ističe da je visoka razina društvene nejednakosti, koja se, primjerice, odražava u razlikama u pristupu visokokvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju, predstavlja veći problem za blagostanje neke zemlje, od visoke dohodovne nejednakosti. Osim toga, analiza ukazuje i na to da su ljudi u zemljama s relativno visokim razinama društvene jednakosti puno sretniji. To bi bio i zaključak analize podataka iz BCG-ova izvješća, dostupnog na stranici Boston Consulting Group (BCG).

Konzultanti BCG-a ističu da su Vlade danas suočene s velikim izazovima, uključujući poremećaje prouzročene brzim tehnološkim promjenama, kao i da Vlade posebno moraju steći detaljan uvid u iskustva svojih građana, kako bi se mogle pozabaviti potencijalno zanemarenim problemima, uključujući društvenu nejednakost. U brojnim zemljama, poput Novog Zelanda i Ujedinjene Kraljevine, već su se odmaknuli od isključivog fokusa na ekonomske parametre, kao što je BDP, te usmjerili politiku i proračunske odluke na blagostanje. Sljedeći korak mogao bi biti stvaranje tzv. nadzorne ploče, koja daje prikaz cjelokupne učinkovitosti i rezultata neke zemlje. Takav bi alat trebao uključivati parametre za realni rast BDP-a po stanovniku, objektivno blagostanje vidljivo iz procjene poput SEDA-e, te nešto subjektivnija mjerila blagostanja, kao što su ukupna sreća i zadovoljstvo.