Hrvatska je po sigurnosti u prometu među najgorima u Europi

Foto: Igor Kralj / Pixsell Foto: Igor Kralj / Pixsell

Okrugli stol organiziran je u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Centrom za vozila Hrvatske.

Udruga Sigurnost u prometu (SUP) jučer je organizirala okrugli stol na temu ''Stanje sigurnosti cestovnog prometa u RH i EU''. Povod je taj jer je u 2015. godini poginulo 358 osoba, što je čak 40 osoba (13.4 posto) više nego u 2014., a za 28 osoba više od očekivanog prema Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa RH (NPSCP). Ovime je ugroženo i ostvarivanje konačnog cilja NPSCP-a za 2020. godinu od 213 poginulih osoba. Ukupna brojka prometnih nesreća za prošlu godinu iznosi 32.531, što je za 3.6 posto više u odnosu na 2014.

Okrugli stol organiziran je u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Centrom za vozila Hrvatske. Okupljeni su kroz raspravu iznosili prijedloge o tome kako poboljšati trenutačnu situaciju.

- Nakon pozitivnog trenda koji bilježimo od 2008. kada su poginule 664 osobe u prometu, u prošloj smo godini nažalost zabilježili povećanje poginulih. Brojke su to koje nas ne vesele, ali isto tako mislimo da situacija još uvijek nije alarmantna. Nadam se da će to pokazati dobri rezultati iz ove godine. Nastavljamo s povećavanjem kontrola, a posebno bih želio upozoriti vozače i putnike da se vežu pojasom, on ne služi da se izbjegne kazna, nego zato da bi se zaštitio život - rekao je Miron Huljak iz Ministarstva unutarnjih poslova.

U 2015. poginulo 93.5 % više mladih vozača

Najveći broj osoba pogine u prometnim nesrećama koje su se dogodile zbog brzine neprimjerene uvjetima. Tijekom 2015. u tim je nesrećama poginulo 140 osoba, 14 više nego 2014. Povećan je i broj nesreća koje su izazvali vozači pod utjecajem alkohola za 6.9 posto. Tijekom 2015. najviše je poginulo vozača, njih 224 što je 21.1 posto više nego 2014. Poginula su 62 putnika u vozilima, a jednako toliko je poginulo pješaka. Na milijun stanovnika 81 pogine u prometnoj nesreći. Zabrinjava podatak u 2015. da je mladih vozača (do 24. godine) poginulo 60, u odnosu na 31 iz godine prije, što je porast za 93.5 posto. Poginulo je 11 pješaka manje nego 2014., a to je jedan od rijetko pozitivnih elemenata.

- Kroz analizu koju smo proveli je važno istaknuti da je u nesrećama koje su se dogodile prigodom vožnje u zavojima smrtno stradalo 124 osoba, 15 više nego 2014. (109 poginulih). Izuzetno ranjiva kategorija sudionika u prometu su vozači bicikala, mopeda i motocikala. Poginulo je 58 motociklista, 14 više u odnosu na 2014. Najviše brine gotovo nevjerojatan podatak o 34 poginula biciklista, što je 15 više u odnosu na godinu prije - rekli su Georg-Davor Lisicin, Milan Pajnić i Željko Marušić iz Udruge Sigurnost u prometu.

347.126 neispravnih automobila, prosječna starost 13.5 godina

Tijekom 2014. godine na cestama Europske unije je smrtno stradalo 25.846 osoba što je za 0.6 posto manje od broja poginulih u 2013. Podaci su zabrinjavajući jer se Akcijskim planom EU predviđa godišnje smanjenje od 6.7 posto da bi se dostiglo 50 posto manje poginulih do 2020. Svakoga dana na cestama EU pogiba 70 osoba. Najmanje poginulih na milijun stanovnika imaju Velika Britanija, Švedska, Nizozemska i Malta (manje od 30). Hrvatska je što tiče stanja sigurnosti u prometu 25. od 28 zemalja članica EU.

- Prosječna starost svih vozila je 13,5 godina, a prosječna starost osobnih automobila 12,52 godina. U prošloj je godini bilo 45.000 novoregistriranih rabljenih vozila čija je prosječna starost bila veća od 9 godina, dok je novih automobila registrirano 32.000. Ukupno je bilo neispravno 347.126 automobila. Najviše grešaka na vozilima bilježe uređaji za kočenje i osvjetljenje. Prosječna starost vozila raste, to direktno utječe na njihovu neispravnost, a ovim putem apeliram na odgovorne da uvedu razne mjere ili poticaje kako bi se pomladio vozni park, a time i povećala sigurnost - rekao je Igor Dorić iz Centra za sigurnost vozila Hrvatske.

FPZ sustavno radi na lociranju opasnih mjesta

Hrvatskoj ne nedostaje kvalitetnog kadra, a to potvrđuje ekipa s Fakulteta prometnih znanosti. Ona aktivno radi na podizanju razine sigurnosti cestovnog prometa tako da snima primjenom specijalnog vozila opremljenog s kamerom i GPS uređajem. Prepoznati su već u Kataru i Engleskoj gdje rade na velikim projektima.

- Snimali smo dionicu državne ceste D3. Prilikom izrade videozapisa utvrđuju se prostorne koordinate svakog segmenta na promatranoj cestovnoj mreži, čime je omogućeno precizno lociranje svih potencijalno opasnih mjesta. Kroz aplikaciju FPZ Coding Tool unosimo 160 različitih atributa o geometrijskim, građevinsko-tehničkim karakteristikama cestovne mreže te postojećim karakteristikama i strukturi prometnog toka. Ovako možemo na svakoj prometnoj točki u Hrvatskoj znati svaku potencijalnu opasnost i djelovati - kažu Marko Ševrović i Bojan Jovanović s FPZ-a.

Gubici od prometnih nesreća iznose 4.27 milijardi kuna

Prema izvješću iz 2011. koje obuhvaća 27 zemalja EU, te Norvešku i Švicarsku eksterni troškovi prometa čine 4 posto ukupnog BDP-a. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2014. su ukupni godišnji gubitci od prometnih nesreća iznosili oko 1,3 posto BDP-a ili 4.27 milijardi kuna.

- Jasno je da ljudski život nema cijenu. No, podaci kažu da se svakom nesrećom stvaraju veliki eksterni troškovi, a to će se najbolje smanjiti tako što ćemo povećati sigurnost, sustavno raditi na poboljšanju uvjeta. Nužno je na svim razinama objediniti baze podataka o cestovnim prometnim nesrećama, harmonizirati podatke i učiniti ih javno dostupnim - rekao je Marko Slavulj s FPZ-a.

Sudionici okruglog stola složili su se da ima puno prostora za napretkom kada je sigurnost cestovnog prometa u pitanju. Udruga Sigurnost u prometu uskoro će se s prijedlozima javiti nadležnim institucijama.

- Treba vršiti pritisak na zakonodavce i političare, a policija treba povećati broj kontrola, te reorganizirati i konkretizirati penalizaciju prekršaja i kaznenih djela u prometu. Potrebno je izraditi nacionalnu strategiju za smanjenje društvene štete uzrokovane konzumacijom alkohola. U cilju rješavanja problema alkoholiziranosti, pogotovo mladih vozača, kontrolama alkoholiziranosti vozača u prometu na godišnjem nivou treba obuhvatiti minimalno 20 posto vozačke populacije. U objekte u kojima se konzumira alkohol treba postaviti fiksne alkotestere u svrhu samotestiranja vozača. Lokalna uprava treba osigurati uvjete i omogućiti korištenje jeftinog taksija i javnog prijevoza u noćnim satima - zaključak je sudionika okruglog stola.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!