Hoće li nakon franka i dolar postati jači od eura?

Autor: Poslovni.hr , 22. siječanj 2015. u 15:21
Thinkstock

Na sastanku guvernera Europske centralne banke odlučeno je da će ECB od ožujka u financijski sustav eurozone ubrizgavati 60 milijardi eura mjesečno.

Analizu pripremio: Admiral Markets

Na sastanku guvernera Europske centralne banke odlučeno je da će ECB od ožujka u financijski sustav eurozone ubrizgavati 60 milijardi eura mjesečno.

Euro je odmah nakon ove objave u odnosu na američki dolar oslabio 1% a u trenutku pisanja analize, na platformama Admiral Marketsa tečaj EUR/USD iznosi 1.1530 i mijenja se iz sekunde u sekundu.

Švicarski franak odmah je ojačao dodatnih 1,5% i trenutno je približno 2% jači od eura.

Njemačke dionice odmah su porasle približno 0,50% i ponovno dosegnule rekordno visoku razinu. Indeks DAX od početka godine porastao je 6%.

Cijena zlata nije značajnije reagirala i trenutno iznosi 1294 dolara po unci.

Zašto ovako radikalne mjere?

Ova odluka donesena je nakon što europski model borbe protiv financijske krize pomoću radikalnih mjera štednje nije donio rezultat, što se može zaključiti po rekordno visokoj stopi nezaposlenosti, iznimno niskoj stopi gospodarskog rasta te stopi inflacije koja je zadnjih mjeseci negativna, što znači da je eurozona u stanju deflacije koja dodatno pogoršava situaciju u gospodarstvu.

S druge strane, centralne banke SAD-a, Britanije i Japana, krizi su pristupile drugačije te u financijski sustav ubrizgavale ogromne količine novca. Većina ekonomista se slaže da su upravo programi masovnog ubrizgavanja novca u financijske sustave navedenih zemalja omogućili mnogo brži oporavak od financijske krize nego je to slučaj u gospodarstvima eurozone. Europska centralna banka se nada da će ovaj program i u eurozoni imati isti učinak.

Kako je ubrizgavanje novca utjecalo na valutne tečajeve?

Posljednjih nekoliko godina ostale su velike centralne banke u mnogo navrata pokretale i završavale programe ubrizgavanje novca  u financijski sustav. Učinak na tečaj valute je uvijek bio isti – kada bi se program pokrenuo ili iznos novca povećao, valuta bi svaki puta slabila, a kada bi se najavio skori završetak programa, valuta bi počela jačati.

Studeni 2008.: Nakon pokretanja QE1 programa od strane američke centralne banke američki dolar je u manje od mjesec dana oslabio 15% u odnosu na euro.

Studeni 2010.: Nakon pokretanja druge runde ubrizgavanja novca od strane američke centralne banke (QE2), dolar je u odnosu na euro u šest mjeseci ponovno oslabio 10% s početne razine.

Rujan 2012.: Nakon pokretanja QE3 programa dolar je još jednom počeo slabiti i do sredine 2014. godine ponovno oslabio približno 10%.

Početak 2014.: Centralna banka je tržištima signalizirala da će program štampanja novca definitivno završiti u toku godine i od tad dolar ne prestaje jačati. Do sada je u odnosu na euro ojačao više od 15%.

Nakon pokretanja ubrizgavanja od strane japanske centralne banke 2010. godine dogodilo se isto, jen je nakon pet godina jačanja promijenio smjer i od tada ne prestaje slabiti. U odnosu na dolar je do sada oslabio više od 30%. Britanska funta je nakon pokretanja programa britanske centralne banke također u vrlo kratkom roku oslabila 10%.

Što će se dogoditi s tečajem eura?

Analitičari Admiral Marketsa smatraju da će učinak masovnog štampanja eura na tečaj eura imati isti učinak kao što su na tečajeve ostalih valuta imali gore navedeni programi. Euro će vjerojatno nastaviti slabiti u odnosu na ostale najvažnije svjetske valute, a pogotovo u odnosu na američki dolar. Ukoliko se situacija u eurorozoni ne popravi brzo i program ubrizgavanja novca potraje, moguće je čak da u roku godine ili dvije euro padne na razinu dolara. Tečaj eura u odnosu na kunu se vjerojatno neće značajno mijenjati jer će Hrvatska narodna banka i dalje kunu držati vezanu za euro.

Komentirajte prvi

New Report

Close