Godišnja proizvodnja 350 tona meda

Bioraznolikost je zaslužna za kvalitetne vrste meda ove županije/G. Ferbežar /PIXSELL Bioraznolikost je zaslužna za kvalitetne vrste meda ove županije/G. Ferbežar /PIXSELL

Pčelarstvo je na vrhu poljoprivredne proizvodnje, a vrijednost sektora je gotovo 90 milijuna kuna.

Prirodni resursi mora i gorja na području Primorsko-goranske županije (PGŽ) jedinstveni su ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Na relativno malenom prostoru od 3500 km?, a zahvaljujući bioraznolikosti, ovo područje nudi najkvalitetnije vrste meda-poput primorskog, kaduljinog ili vrijeska. Iz dostupne evidencije Hrvatskog pčelarskog saveza, temeljene na evidenciji pčelinjaka vidljivo je da se broj pčelara i pčelinjih zajednica povećava na području cijele Hrvatske pa tako i na području PGŽ.  U 2016. godini na području županije djeluje 680 registriranih pčelara s više od 16.000 pčelinjih zajednica.

Pčelarstvo u PGŽ ima godišnju produkciju od preko 350 tona meda, ukupne vrijednosti od oko 18 milijuna kuna. Dodamo li tome vrijednost pčelarske opreme te samih pčelinjih zajednica, vrijednost sektora pčelarstva u ovoj županiji procjenjuje se na gotovo 90 milijuna kuna. Ovakve brojke pčelarstvo svrstavaju u vrh poljoprivredne proizvodnje ove županije. "Za permanentan porast broja pčelara i pčelinjih zajednica ima više razloga koji bi mogli biti ključni, no vrijednost meda, prepoznavanje njegove kvalitete i tržišne cijene sasvim su bili dovoljan čimbenik za povećanje proizvodnje. Uz sve to, programe razvoja pčelarstva koje su provodili kako samostalni pčelari tako i Udruge I zadruge, itekako su nadmašili razdoblje od prije desetak i više godina.

 

16 tisuća

pčelinjih zajednica koje godišnje proizvedu 350 tona meda u Primorsko-goranskoj županiji

I jedinica regionalne samouprave, kroz osnovani Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj je financijski sudjelovala u razvoju ove grane poljoprivrede", kaže Zvonko Čokljat iz Centra za zadružno poduzetništvo. Na području županije djeluje 14 pčelarskih udruga i dvije pčelarske zadruge. Kako tvrdi Čokljat, udruživanje malih i srednjih proizvođača u jedinstveni subjekt poput zadruge logično je u poljoprivredi, a benefiti su udruživanje sredstava, znanja i ljudskoga potencijala. Napominje kako je stogodišnja praksa pokazala održivost udruženih proizvođača, malih obiteljskih gospodarstava i poljoprivrednih obrta na sve zahtjevnijem tržištu gdje je bitno sve , od proizvodnje, prerade pa do trženja ili usluge.

Problema ima 
U razvijenim zemljama postotak ekopčelara kreće se od 2 do 4 posto, dok u Hrvatskoj iznosi tek 0,5 posto. Čokljat napominje kako je na području županije bilo je nekoliko poticajnih mjera za ekološko pčelarstvo koje je provodio Upravni odjel za turizam, poduzetništvo I poljoprivredu u suradnji s Centrom za poljoprivredu I ruralni razvoj. Izazovi i problemi u pčelarstvu su brojni , a Čokljat ističe najbitnije.  

"Kao broj jedan i dalje je prisutnost parazita varoe koji nanosi velike štete pčelarima. Kao drugo, premalo je prisutna svijest o tome kako su pčele osnovni indikator zdravog okoliša i nezamjenjiv oprašivač u prirodi. Kao treće, nameće se potreba dugoročne strategije razvoja pčelarstva, budući da na našem području, a i u Hrvatskoj raste interes za tematikom održivog razvoja u kojem pčelarstvo ima poseban položaj", poručuje Čokljat. Sav proizveden med na području PGŽ-a u cijelosti se plasira na području županije i to putem tzv. prodaje na kućnom pragu, na prigodnim lokalnim i autohtonim sajmovima kao i za vrijeme turističke sezone. 

Planovi i ulaganja 
Kako kaže Čokljat, povećanjem prije svega produktivnosti, planiraju otvoriti i inozemna tržišta , prije svega Njemačke, Austrije, Švicarske i Italije, a velike planove imaju i na polju apiterapije. "Mi smo izrazito razvijeno turističko područje i na veliko se priča o zdravstvenom turizmu. Spoj turizma kao novog tržišta i apiterapije u najširem smislu riječi je potpuno novi izazov i područje s nesagledivim potencijalima", poručuje Čokljat.

U svrhu razvoja pčelarstva provode se i projekti poput ocjenjivanja meda, laboratorijske i senzorske analize putem manifestacije Zlatno ulište, poticanje ekološke proizvodnje i motrenje meda od strane PGŽ te educiranje i usavršavanje pčelara i radionice za najmlađe. Uz to, pčelari su u suradnji s Centrom za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko goranske županije pokrenuli i ceste meda, a otvoren je i pčelarski institut u Kastvu.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!