FOTO: "Napore da certificiramo grad s povoljnim poslovnim okruženjem prepoznao je i Financial Times"

Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

U Gradu Ivancu aktualizirao se niz tema s ciljem da Grad svojim gospodarstvenicima i obrtnicima približi određenu zakonsku regulativu, propise s kojima se susreću i pomogne onima koji možda ne mogu svoje kapacitete primijeniti u praksi, napomenuo je gradonačelnik Grada Ivanca Milorad Batinić.

U Gradu Ivancu šestu godinu zaredom održan je Poslovni uzlet, u organizaciji Poslovnog dnevnika i Grada Ivanca, s ciljem razmjene ideja, prenošenja dobrih praksi, umrežavanja te uspostave potencijalnih novih suradnji. Fokus događanja bile su teme brownfield investicija, odnosno ulaganja u nove kapacitete na području Grada Ivanca, parafiskalni nameti te e-poslovanje. Održane su i edukativne radionice za poduzetnike, obrtnike, vlasnike OPG-ova kako uvesti i primjenjivati e račun.

Grad Ivanec među prvima je prepoznao nastojanje Poslovnog dnevnika da se obrati grupi koja nema toliko prostora u medijima, a to su mali i srednji poduzetnici, istaknuo je u pozdravnom govoru glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević, te zahvalio gradskoj upravi na podršci u promociji kvalitetnog sadržaja i edukacije malih i srednjih poduzetnika. "Danas ćemo progovoriti i o parafiskalnim nametima. Svi bismo htjeli brže promjene i da silni nameti nestanu, no moramo priznati da su danas stvari ipak krenule nabolje te da mala i srednja poduzeća posluju lakše. Ranije smo govorili o problemima, no danas ističemo i dobre stvari, iskorištenost sredstava iz EU fondova, a progovaramo i o nedostatku radne snage. S poduzetničke strane to pokazuje da ima posla i da se trenutačno nalazimo u novom razdoblju, s ciljem da se problematika parafiskalnih nameta riješi što brže. Nadam se da ćemo male i srednje poduzetnike potaknuti da budu još bolji i uspješniji te da istovremeno znaju da postoje ljude koji im žele omogućiti uspješno poslovanje", rekao je Nišević.

U Gradu Ivancu aktualizirao se niz tema s ciljem da Grad svojim gospodarstvenicima i obrtnicima približi određenu zakonsku regulativu, propise s kojima se susreću i pomogne onima koji možda ne mogu svoje kapacitete primijeniti u praksi, napomenuo je gradonačelnik Grada Ivanca Milorad Batinić. "Već 11. godinu zaredom imali smo gospodarski sajam u sklopu kojeg organiziramo radionice, prezentacije i panele na kojima, između ostalog, progovaramo o problemima s kojima se gospodarstvenici susreću. U skladu s našim financijskim mogućnostima i kapacitetima raspravljali smo o tome kako povećati porezne prihode grada, kako taj novac što kvalitetnije investirati u komunalnu i društvenu infrastrukturu, do aktiviranja poslovne i industrijske zone i brownfield investicija. Tradicija je to već dakle 11 godina. Naše napore da certificiramo grad s povoljnim poslovnim okruženjem prepoznao je i Financial Times. Namjera je da u praksi budemo partner ne samo građanima već i poduzetnicima. Prošli smo s njima teme kako biti uspješan poduzetnik, značaj članstva u EU od 2013. godine, kako potaknuti samozapošljavanje 2016. godine kada smo educirali Ivančane i poduzetnike u okolini. Prije dvije godine artikulirali smo jedan problem – prerađivaču industrija u Ivancu i okolici, dakle tekstil i drvoprerađivački sektor koji su izdržali intenzivnih 40 godina rada na inicijativu poduzetnika i u suradnji s Ministarstvom rada i Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta. Uvoz radne snage također je bila tema. Prema službenoj evidenciji Zavoda za zapošljavanje, 2017. godine Grad Ivanec bilježio je 12-13 posto stopa nezaposlenosti, a ona je danas između dva i tri posto. Od 11 tisuća radno sposobnih, ima broj ljudi u Ivancu koji nije nigdje evidentiran, a smatramo da je riječ o potencijalu koji moramo uključiti na tržište rada", naveo je Batinić.

Pomoćnica Ministra pri Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ivana Soić, istaknula je da Ministarstvo želi razgovarati o problemima koji postoje, ali i aktivnostima i planovima koje provode i planiraju provesti. "Naš je cilj jedan i zajednički – olakšati poduzetnicima i biti im na usluzi kako bi naše gospodarstvo napredovalo. Ove su godine ključne teme digitalizacija i parafiskalni nameti. Digitalizaciju danas moramo prihvatiti i ugraditi kako bi gospodarstvenici kao fizička lica putem raznih platformi i aplikacija lakše i brže poslovali. Bit će u poslovanju obvezni i elektronički računi na čemu smo dugo u Ministarstvu radili, a danas ulažemo napore kako bismo putem radionica informirali građane kako će ti računi funkcionirati. Radimo na unutarnjem tržištu, obilazimo niz gradova i predstavljamo instrumente koji poduzetnicima mogu pomoći da lakše plasiraju proizvode i usluge", navela je Soić. 

Zatim je održana zanimljiva panel diskusija pod nazivom U fokus poduzetnika: Problematika parafiskalnih nameta i E poslovanje

Batinić je na početku istaknuo je razgovor s poduzetnicima kao imperativ za uspjeh te dodao Grad Ivanec nije u razgovorima s poduzetnicima pristupio kao administrativna tvorevina i lokalna samouprava, već kao partner koji im želi pomoći. "Sve lokalne samouprave u RH žele i mogu doprinijeti, no morate biti uporni i ustrajni. "Funkcioniramo po modelu partnerstva, od regulatornog okvira do lokalne samouprave. Povratna reakcija poduzetnika i potencijalnih investitora bila je pozitivna. Što se tiče e-Računa, mislim da su oni jednostavna stvar, no problem je ljudima jer ne želimo mijenjati svoje navike. Smatram da moramo krenuti u radikalni rez što se tiče porezne politike. Također, ne može nam netko naplatiti uslugu koju ne konzumiramo. Moramo se transformirati u poreznom sustavu i maknuti ostavštinu bivšeg sustava", smatra Batinić.

Voditelj službe za digitalno gospodarstvu pri Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Maja Radišić Žuvanić, podsjetila je da papirnatih računa više neće biti papirnatih računa, a usluge koje će nuditi bit će elektronički potpisi, pečati i žigovi. "U doba digitalne transformacije gospodarstva i društva svjedoci smo da bez digitalnih pomagala možemo biti loši konkurenti na hrvatskom i europskom tržištu", navela je Radišić Žuvanić spomenuvši i CEF Telecom, mali europski fond koji u financijskoj omotnici ima milijardu eura za sve države članice koje žele digitalizirati svoje poslovne procese, a zainteresirane tvrtke uvijek se mogu obratiti Ministarstvu jer je riječ o realizaciji projekata koji će se financirati iz programa CEF Telecom u iznosu od 75 posto od njihove ukupne vrijednosti.


Direktorica M-fin usluge Renata Peček zastupa mikro i male poduzetnike i kaže da obje strane vidi kao tampon zonu javnih poduzeća, države i realnog sektora. "Bili smo prisiljeni prihvatiti digitalizaciju; ima benefita, no kod malih i srednjih poduzetnika ima ljudi koji su zavarivači, bravari, općenito obrtnici koji nisu educirani za elektroničko poslovanje, a dio vezan uz digitalizaciju obavljaju knjigovođe. Educiramo se, ali problem je da se službe s kojima surađujemo ne educiraju ili neke stvari nisu prihvatile. Želimo ukinuti papirnato poslovanje, no u realnom vremenu u kojem moramo sve odraditi u zakonskom roku digitalizacija je prednost, ali i uteg jer netko drugi treba zaokružiti taj posao; nemamo podršku ljudi koji su zadnji u tom lancu. Primjer je bespotrebno administriranje. Državni zavod za statistiku traži od nas da na 35 stranica popunimo informacije o nekoj tvrtki za što nam treba mjesec dana, a onda slijedi i elektroničko popunjavanje. Pitanje je zašto Državni zavod za statistiku sam ne prikuplja podatke", zapitala se Peček.

Na panelu je Anny Brusić, direktorica HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, spomenula i problem kod uvoza radne snage te podsjetila da je za ovu godinu odobrena kvota više od 65 tisuća dozvola, no problem se javlja kod osoba s registriranim obrtom ili tvrtkom koju moraju državnoj instituciji dostavljati presliku koja nije starija od šest mjeseci. "Ako su državne institucije povezane, zašto bi poduzetnik ponovno morao dostavljati tu fotokopiju. Priča o povezanosti državnim institucijama mora se dogoditi. Digitalizacija se u svakom smislu događa i za mnoge predstavlja elektroničku komunikaciju, no najveći otpor predstavljaju menadžeri zbog straha da će upravo ta digitalizacija pokazati tko su oni i koliko su zapravo radili. Mali i srednji poduzetnici spremni su za digitalizaciju, odnosno moraju biti spremni. Njihova prednost mora biti u tome da predstave nešto drugačije, dodanu vrijednost jer kako bi preživjeli, moraju biti agilni i dinamični. Prema EU dokumentima, MSP-ovi su zadnji u nizu zbog manjih resursa, moramo se usredotočiti na njih, a ne samo ja velike tvrtke", smatra Brusić. 

Slaže se s time i Jasminka Barić, voditeljica službe za unapređenje poslovne klime pri Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, koja smatra da poduzetnicima nedostaje najviše resursa. "Rezultati našeg rada su financijsko rasterećenje i mjere do kraja 2022. godine", napomenula je Barić i dodala da trenutačno rade na projektu i portalu Boljipropisi.hr na kojem postoji obrazac putem kojeg zainteresirani mogu prijaviti svoj prijedlog za administrativno rasterećenje i smanjenje birokracije te napisati koje ih procedure muče.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve