Europska komisija ovoga je tjedna u Bruxellesu organizirala konferenciju na kojoj po prvi put sudjeluju ministri i njihovi predstavnici iz 16 zemalja obuhvaćenih Europskom susjedskom politikom (ENP), za koju je EU u ovom sedmogodišnjem razdoblju izdvojio oko 12 milijardi eura. “Masovna nazočnost pokazuje važnost ove konferencije i golemu moć privlačnosti europskog projekta kao katalizatora socijalne, gospodarske i političke transformacije u susjednim regijama”, izjavio je portugalski ministar vanjskih poslova i predsjedatelj Vijeća EU Luis Amado. Osim ministara 16 susjednih zemalja, na konferenciji sudjeluju i ministri iz 27 zemalja članica Unije. Svojom novom politikom prema susjedima, EU namjerava u svom neposrednom okruženju stvoriti miran i stabilan prostor. ENP-om nisu obuhvaćene zemlje jugoistočne Europe, koje imaju status kandidata ili potencijalnih kandidata za članstvo. Iako među zemljama obuhvaćenim ENP-om ima i europskih zemalja, one, barem za sada nemaju perspektivu članstva. Europska susjedska politika odnosi se na Alžir, Armeniju, Azerbajdžan, Bjelorusiju, Egipat, Gruziju, Izrael, Jordan, Libanon, Libiju, Moldaviju, Maroko, Palestinu, Siriju, Tunis i Ukrajinu. Svakoj od tih zemalja, EU nudi pogodnost da imaju pristup jedinstvenom europskom tržištu, uz uvjet da razvijaju demokraciju i provode potrebne reforme. “Europska susjedska politika nije i nikad nije bila jednoobrazna politika za sve zemlje. Koliko god ima partnera, toliko ima i varijacija te politike. Ne možemo i ne želimo ignorirati razlike među našim partnerima”, rekao je u svom govoru predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Jedna od glavnih tema ove konferencije je problem migracija iz tih zemalja prema Europskoj uniji. “Europska komisija je predložila novi sustav mobilnog partnerstva. Ideja je, kao što i sam naziv govori, da se usmjerimo na zajedničku odgovornost svih zemalja prema problemu migracija. Dakle, to će uključivati i mjere za suzbijanje ilegalnih migracija ali i stvaranje mogućnosti za legalne migracije iz trećih zemalja u EU”, rekla je povjerenica Europske komisije za vanjske odnose Benita Ferrero Waldner, dodajući da Komisija također predlaže mjere za lakši pristup europskom tržištu rada poput uvođenja radnih kvota i kratkoročnih viza.

Gospodarska pomoć i olakšano putovanje s jedne te reforme i ljudska prava s druge strane – to je temelj politike Europske unije prema susjedima. Europska unija želi poboljšati odnose i sa svojim najkompliciranijim partnerima: Bjelorusijom, Sirijom i Libijom. Nakon puštanja na slobodu bugarskog medicinskog osoblja koje je godinama bilo zatočeno u Libiji po prvi puta na skupu u Bruxellesu sudjelovao je i libijski ministar vanjskih poslova.Europska povjerenica Benita Ferrero Waldner, koja je zadužena za odnose sa susjedima, pojašnjava zašto su pozvani predstavnici Libije i Bjelorusije. “Pozvali smo ih kako bi mogli saslušati i vidjeti što EU može ponuditi susjedima i koje daljnje mogućnosti se mogu razvijati. Naravno da prije toga treba ispuniti određene uvjete.” No politika Europske unije prema susjedima nije neupitna. U Ukrajini ne vole ovakvu politiku koja dolazi iz Bruxellesa. U Kijevu bi radije pregovarali o punopravnom članstvu, a ne o tješnjoj suradnji susjeda. Stoga i Ferrero Waldner vrlo dobro zna da mora održati dobru atmosferu kod susjednih zemalja. Zato nije ni čudo da predlaže olakšanje legalnog useljavanja u Europu. “Treće zemlje pri tome bi mogle pomoći, na primjer putem dobrovoljnog sklapanja ugovora o readmisiji ili suzbijanju ilegalnih migracija. Iza svega stoji ideja preuzimanja zajedničke odgovornosti za migracije”, naglašava Ferrero Waldner. No, problem kod legalnih migracija leži u tome što Europska komisija na tom području nema nikavih ovlasti, kvote za useljavanje su isključivo u nadležnosti zemalja članica. Povjerenica Ferrero-Waldner najavila je istraživanje koje će EK provesti radi iznalaženja načina boljeg funkcioniranja energetskih tržišta za potrošače, proizvođače i tranzitne zemlje. Naglasak Ferrero-Waldner na energetskim vezama odražava želju Bruxellesa da izoštri svoju usredotočenost na europsku politiku prema susjedima, nakon što su tri godine od njezina pokretanja nerijetko Komisiji bile upućivane kritike o izostanku njezinog jasnog cilja. U protekle dvije godine EU je sve više počeo zabrinjavati rastući utjecaj Rusije na europska energetska tržišta. Stoga se Europljani nadaju jačanjem energetske suradnje sa susjedima poput Alžira i Azerbejdžana vratiti ravnotežu. Ferrero-Waldner je istaknula kako se europska politika prema susjedima dobro uskladila s ciljem EU za promoviranje većeg korištenja štedljive energije budući da neke od susjednih zemalja imaju goleme potencijale u solarnoj i energiji vjetra te u biogorivima.“Znamo da su naši partneri zainteresirani za izvoz obnovljive energije u EU. A to odgovara našem interesu da iznađemo načine ispunjenja naših ciljeva vezanih uz obnovljive izvore energije”, kazala je. Dodala je da je EU već postigao energetske sporazume s Azerbejdžanom, Marokom i Ukrajinom, a nada se i potpisivanju memoranduma o razumijevanju s Alžirom i Egiptom.
(pd)

Za Europsku susjedsku politiku 12 milijardi eura

U idućih šest godina Europska unija će izdvojiti 12 milijardi eura za intenziviranje odnosa sa susjedima, a novac će se utrošiti za različite projekte. Tako će se u Azerbejdžanu poboljšati opskrba vodom, a u Tunisu će stručnjaci EU pomoći kod modernizacije nastave u školama. EU također će nastaviti poboljšanje stanja ljudskih prava, na primjer u Jordanu. Aktivistica za ljudska prava Faiza Alpaša nada se poboljšanju stanja u Libiji. “U toj zemlji žene su još uvijek u podređenom položaju, na primjer postoje muškarci koji ne žele prepustiti zemlju ženama u nasljedstvo. Ovakav mentalitet još uvijek postoji, premda se pravna situacija popravila.”