Europska unija planira zabraniti uvoz pojedinih poljoprivrednih kultura za proizvodnju biogoriva čija bi proizvodnja u svrhu borbe protiv klimatskih promjena mogla načiniti više štete nego koristi, prenio je jučer International Herald Tribune. Prema nacrtu zakona koji bi trebao biti predstavljen slijedećeg tjedna, EU zahtijeva da od početka ove godine biogoriva dobivena od poljoprivrednih kultura uzgojenih na zemlji prekrivenoj šumama, močvarama i travnjacima budu zabranjena za korištenje u njenih 27 zemalja članica. Bruxelles tako želi odbaciti svake optužbe da njeni građani igraju ulogu u uništavanju šuma i ostalih zelenih područja u jugoistočnoj Aziji ili Latinskoj Americi kako bi se vozili na ekološki prihvatljiva goriva kao što su biodizel i etanol. Sam tekst, koji bi mogao biti i promijenjen prije sastanka europskih povjerenika zakazanog za 23. siječnja na kojemu bi se trebao i usvojiti, također naglašava kako prašume i druga područja sa visokom razinom biološke raznovrsnosti ne bi trebale biti pretvorene u površinu za uzgoj biljaka iz kojih se dobiva biogorivo. No, EU se ne želi niti odreći korištenja biogoriva kao alternativne energije, budući da korištenje biodizela ili etanola povećava europsku energetsku neovisnost.

“Problem leži u tome što trenutno nemamo alternativu nafti, a 90 posto našeg prometa u Europi ovisi upravo o nafti, što nas čini vrlo ranjivim prema stranim dobavljačima”, rekao je Ferran Tarradellas Espuny, glasnogovornik europskog povjerenika za energetiku Andrisa Piebalgsa. Europa je krenula u mijenjanje svojih pravila o korištenju biogoriva uslijed rastućih cijena benzina i dizela te sve veće zabrinutosti klimatskim promjenama diljem svijeta. Kao posljedica toga, sve veći broj zemalja počeo je uzgajati i koristiti goriva iz poljoprivrednih kultura ili poljoprivrednog otpada. Sjedinjene Države posljednjih godina proživljavaju procvat proizvodnja etanola iz žitarica, kao i Brazil u kojemu se etanol masovno proizvodi iz čećerne repe. U Europi, kao i u manjoj mjeri u SAD-u, ulje dobiveno iz biljaka jednostavnim se kemijskim procesom pretvara u dizelsko gorivo. Takva bi biogoriva mogla značajno smanjiti uvoz nafte te smanjiti emisiju stakleničkih plinova, glavnog krivca za globalno zatopljenje. Biljke apsorbiraju ugljični dikosid, dok goriva proizvedena od njih pri izgaranju emitiraju istu količinu plina koju su biljke u stanju apsorbirati. No, problem leži u tome što uzgoj kultura za proizvodnju biogoriva predstavljaju potencijalno veliku prijetnju za okoliš. Uz to što se krče područja bogata vegetacijom, uključujući i prašume, pri uzgoju takvih biljaka koriste se fosilna goriva, kao što je dizel za traktore, te umjetna gnojiva za čiju se proizvodnju koristi prirodni plin. Uz sve to, pretvaranje biljnih kultura u gorivo zahtjeva i velike količine vode. Stručnjaci se slažu da pojedini tipovi goriva, posebice ona proizvedena iz poljoprivrednog otpada, imaju veliki potencijal za očuvanje okoliša, ali su isto tako i suglasni da bi za ostvarenje tog cilja vlade morale primjeniti nove standarde koje će točno propisivati način na koji bi se ta goriva trebala i proizvoditi.

Royal Society oprezan s proizvodnjom biogoriva

Britanska akademija znanosti Royal Society je u svojem najnovijem izvještaju objavila kako biogoriva mogu igrati veliku ulogu u suzbijanju klimatskih promjena, ali i da bi mogla stvoriti velike probleme u očuvanju okoliša ako se pažljivo ne primjenjuju. Izvještaj tako navodi da trenutne politike koje po tom pitanju provode Europska unija i Velika Britanija nisu garancija smanjenja emisija stakleničkih plinova. Royal Society zagovara detaljniju analizu svih aspekata proizvodnje i korištenja biogoriva te kaže kako bi britanska vlada kompanijama trebala osigurati financijske poticaje kako bi usvojile tehnologije za smanjenu emisiju štetnih plinova.