Hrvatska, uz Cipar, Grčku, Italiji i Španjolsku, bilježi pad ocjena o kvaliteti života. No samo je u Hrvatskoj, Grčkoj i na Cipru došlo do smanjivanja zadovoljstvom života u svim pokazateljima koje mjeri Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) iz Dublina, piše portal Prvi plan. Zaklada je agencija Europske unije čija je uloga pružati ključnim dionicima u području socijalnih politika informacije, znanje i savjete proizašle iz komparativnih istraživanja.

Zaklada već duži niz godina provodi Europsko istraživanje o kvaliteti života (EQLS). Hrvatska je prvi put uključena u EQLS 2007., pa pomalo iznenađuje kako je usprkos krizi razina ocjene o kvaliteti života 2012. bila razmjerno visoka, vjerojatno uslijed očekivanja vezanih uz skori ulazak u EU.

Dok u Švedskoj i Danskoj više od 80 posto građana vjeruje u bolju budućnost, kod nas je optimistično tek oko 55 posto. To je nešto bolje nego u Portugalu i Slovačkoj, odnosno mnogo bolje nego u Italiji i Grčkoj gdje je optimistično tek 47 posto i 37 posto ispitanika.

Prema ocjeni životnog standarda, iza Hrvatske su samo Bugarska i Grčka. Naši građani uz Francuze, Grke, Irce, Talijane, Slovake, i Španjolce navode kako su 2016. godine imali čak i više poteškoća u zadovoljavanju životnih potreba nego što su to imali prije krize 2007. godine.

Pet je pokazatelja materijalne deprivacije: 1. građani si ne mogu priuštiti odgovarajuće grijanje u najhladnijim mjesecima; 2. ne mogu si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće; 3. ne mogu si priuštiti svaki drugi dan obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent; 4. ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak; 5. kasne s plaćanjem računa za režije.

Prema tim pokazateljima, životni standard se najviše poboljšao u Estoniji. Samo u pet zemalja – Hrvatskoj, Austriji, Grčkoj, Italiji i Luksemburgu – stanje se pogoršalo, dok u šest zemalja nije bilo promjene. 

U Hrvatskoj i Grčkoj došlo je do povećanja teškoća s povratom neformalnih kredita od prijatelja i rodbine te zaostalim plaćanjem režija.

Prema ovom ispitivanju, gotovo trećina hrvatskih građana (31 posto) ima teškoća s plaćanjem najamnina ili stambenih kredita odnosno drugih režija, a približno oko četvrtine sa zakašnjelim plaćanjem telefonskih računa.

Opširnije pročitajte OVDJE.