Država od prodaje imovine očekuje 1,94 milijarde kuna, ali ulagači bi tvrtke poput ACI-ja

Foto: Hoteli Makarska Foto: Hoteli Makarska

Zbog kašnjenja zakona država je u situaciji da se donose dva godišnja plana upravljanja imovinom, za 2018. i 2019.

Novi zakon o upravljanju državnom imovinom ni ovaj četvrtak Vlada nije uputila u Sabor na drugo čitanje, a resorni ministar Goran Marić uporno čeka da se zakon konačno donese, pa da izradi i svoj prvi plan upravljanja imovinom RH. Kako se donošenje zakona oduljilo (prvotno je bilo planirano da ga se donese do ljeta prošle godine), odgađa se i donošenje nove dugogodišnje strategije, budući da je postojeća lani istekla, te godišnjeg plana koji bi trebao biti temeljen na toj strategiji.

Iz tog dokumenta saznat će se i što konkretno država planira privatizirati u ovoj godini, a s obzirom da se već zagazilo u drugo tromjesečje, zanimljivo je da će uskoro uslijediti javna rasprava i usvajanje ne jednog, nego dva plana upravljanja imovinom - jedan za 2018., drugi za 2019. godinu. Te dokumente, inače, i prema važećem i novom zakonu upravljanja Vlada treba usvojiti u jesen, prije kreiranja državnog proračuna za narednu godinu, kako bi se moglo realno procijeniti proračunske prihode. Ministarstvo državne imovine izašlo je ovih dana u javnost s prvim nešto detaljnijim procjenama privatizacijskih i drugih prihoda koje očekuje dobiti od državne imovine. U dokumentu koji se zove Strateški plan Ministarstva državne imovine za razdoblje 2019. - 2021.  zbrojem prihoda po različitim osnovama dolazi se do brojke od 1,94 milijarde kuna.

To je tristotinjak milijuna više nego prethodne godine, a najveći značaj dati će privatizacija tvrtki iz državnog portfelja. Prihodi koje ministar Marić očekuje od prodaje dionica i udjela trostruko su veći od ostvarenih u prošloj godini, u kojoj, prema podacima Ministarstva, svih 316 milijuna kuna ostvareno prodajom nestrateških tvrtki iz portfelja CERP-a.  Ove godine prodaja bi trebala rezultirati s ukupno 932 milijuna kuna, a polovica tog posla već je odrađena zahvaljujući prodajama CERP-ovih turističkih tvrtki, za koje su natječaji provedeni  prošle godine i s čijim se odabranim kupcima ugovore zaključuje u ovoj godini. Riječ je o tri tvrtke - Club Adriatic, Hoteli Makarska i crikvenički Jadran, od čijih većinskih udjela država upravo ubire 427 milijuna kuna.

 

114 milijuna

kuna bila je početna cijena za Maestral u prvom pokušaju prodaje

U tijeku je novi pokušaj privatizacije dubrovačkog hoteljera  Maestral, za kojeg je lani bio iskazan ogroman interes, no zaprimljena samo jedna obvezujuća ponuda, koja je na kraju odbačena. U ponedjeljak će biti zatvoren prvi krug, a na temelju prikupljenih ponuda utvrdit će se nova početna cijena. U prošlom pokušaju privatizacije ona je bila određena na 114 milijuna kuna, koliko je jedini ponuđač, češki J&T IB Capital Markets, bio spreman platiti, međutim, prodavatelja nije zadovoljio uvjetovanim jamstvom za najavljena ulaganja. Što bi država mogla staviti na tržište osim ovog hoteljera, te nekoliko manjiskih paketa u uglavnom manje atraktivnim tvrtkama, koje se upravo nudi na CERP-ovim stranicama, još nije poznato.

Iz Strateškog plana Ministarstva tek se načelno spominje kako je cilj u narednim godinama dovršiti privatizaciju i riješiti se manjih udjela s kojima država nema utjecana na upravljanje, te unaprijediti kvalitetu upravljanja državnim poduzećima. U tijeku je rješavanje nekoliko problematičnih tvrtki iz državnog portfelja, poput Petrokemije ili Uljanika, u kojemu država ima značajan vlasnički udjel, međutim njihovom privatizacijom sam proračun neće dobiti niti kune.

Za neke tvrtke za koje bi investitori rado "odriješili vreću" poput ACI-ja, temeljem stavova ministra Marića, zasad je vrlo izvijesno da neće biti predmet nadmetanja. Za razliku od prošle godine, u kojoj je glavnina prihoda od imovine stigla iz ostvarenih dobiti državnih tvrtki, ove godine, ispune li se očekivanja Ministarstva državne imovine, oni će biti nešto niži i od lanjskog iznosa i od prihoda od prodaje udjela. Od dividendi bi se moglo sliti nešto više od 912 milijuna kuna, gotovo 300 milijuna kuna manje u usporedbi s lanjskim ostvarenjem.

Mandat Gorana Marića u Vladi obilježen je bavljenjem nekretninskim dijelom portfelja, koji je sve protekle godine bio zanemaren i u sjeni privatizacije i sanacija državnih poduzeća. Angažman na tom planu pohvalila je i Europska komisija, a iako se u javnosti očekuje da se aktiviranje nekretnina nastavi još jačim tempom, prihodi koje Ministarstvo očekuje od njihove prodaje, zakupa i prava građenja neće bujati, nego se procjenjuju skromnije od lanjske razine, na oko 99 milijuna kuna. Naravno, planovi su jedno, a izvedba drugo, što pokazuje i praksa posljednjih godina i rada svih prethodnih vlada, koje su, kad je riječ o privatizaciji, u pravilu revidirale svoje prihodovne ambicije na isteku godine.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!