Porezni stručnjak rekao je kako bi to Porezna trebala ispitati, pišu 24 sata.

Direktor Jozo Brkiić. Ta pogreška s dva ‘i’ u prezimenu stoji na desetak poslovnih izvješća koje je Fini poslao stariji brat HDZ-ovca Milijana Brkića.

Očito je imao jako puno posla kada nije primijetio tu banalnu grešku u svom prezimenu. Jozo Brkić morao je predavati izvješća za prošlu godinu za svoja jednostavna trgovačka društva koje je osnovao za 10 kuna. S njim se ukupno povezuju 42 tvrtke.

Ali za neke, koje su osnovane ove godine ili na kraju 2018., izvješća nema. Novine otkrivaju da je Brkić stariji sa svojim tvrtkama dobio zakup za 41 poslovni prostor u gradskom ili državnom vlasništvu. Većina lokala još su prazna iako za njih plaća najamninu. Za manji broj lokala u kojima je pokrenuto poslovanje, Brkić stariji prodao je udjele partnerima.

Nikada se nije dogodilo da jedan čovjek kroz toliki broj tvrtki kontrolira tako veliki broj lokala u nekom gradu, kažu stručnjaci za nekretnine za 24 sata.

– Neću ulaziti u to kako ih je dobio, ali stvarno je teško razumjeti da plaćate najamninu i držite lokale prazne. Možda računa da će se izmijeniti zakon i imati pravo prvokupa.

Za najbolje lokacije u Zagrebu mogu se dobiti najamnine od 50 do 100 eura za kvadrat, a država i grad svoje zapuštene lokale daju jeftinije – kaže jedan nekretninski stručnjak.

Kolanje novca

I drugi ističe da ne vidi logiku osim ako Brkić ne čeka pravo prvokupa.

Inače, zakon je izmijenjen lani, a ministar državne imovine Goran Marić propisao je da pravo prvokupa može imati tek nakon pet godina. I država neće prodavati lokale u centrima gradova.

Nove izmjene zasad nisu planirane. Ali izvješća, koja je Brkić podnio, otkrivaju da su njegove tvrtke redom u minusima, nemaju prihoda, ali i duguju svom vlasniku. Ukupno 1,95 milijuna kn.

Napominjemo, to su samo izvješća koja je poslao Fini, te tamo gdje su posudbe išle prije nego su udjeli u tvrtkama prodani. Iz tih pozajmica su tvrtke financirale jamčevine za zakup gradskih i državnih lokala i prve zakupnine.

Primjerice, jednostavna tvrtka Mr. Joseph za gospodu s kojom je ušao u zakup dva poslovna prostora ima 82.558 kuna gubitaka, nema prihoda. I dugovala je Brkiću na kraju 2018. godine 108.000 kuna. Isti obrazac je i u izvješćima niz drugih tvrtki, ali su iznosi drugačiji. Brkić je očito osobno financirao svoje jednostavne tvrtke s velikom količinom novca, a iz izvješća je vidljivo i da su onda one međusobno posuđivale novac.

Porezni stručnjak s kojim smo razgovarali kaže da u tome nema ništa protivno pravila, ali da osobne pozajmice nizu tvrtki obično pali alarm u Poreznoj upravi jer bi se možda moglo raditi o pranju novca.

Jozo pokriće za brata

– Kada sam i ja s partnerom osnivao dvije tvrtke, dao sam pozajmice za početak poslovanja, a onda nas je Porezna pozvala da objasnimo podrijetlo tog novca. Kada smo dokazali podrijetlo, sve je bilo u redu – kaže nam taj porezni stručnjak koji ističe da je dva milijuna prilično velik iznos osobnih pozajmica.

Također, objašnjava i da tvrtka ne bi po zakonu trebala vratiti vlasniku pozajmicu ako su dužne dobavljačima ili nekom drugom.

O tome odakle novac starijem Brkiću, malo se u javnosti zna i on samo kaže da je imao uspješne poslove u Australiji, ali se odlučio vratiti i investirati u Hrvatsku. Jozo je često bio i pokriće za izvor prihoda mlađem bratu Milijanu. Primjerice, kada je Porezna pitala Milijana Brkića otkud mu 1,25 milijuna kuna, pravdao je to pozajmicom od brata koju je dobio u gotovini. Jozo je svjedočio i u aferi Karlovačka banka da je on bio ulagač u nekretninski projekt.

Osim jednostavnih tvrtki, Brkić je dugogodišnji suvlasnik u tvrtki Bonum Factum sa Zdenkom Antunovićem i australskim državljaninom Nenadom Roguljom. Antunović je pak jedan od provjernih suradnika Milana Bandića,bio je i predsjednik Cibone. USKOK je Antunovića optužio zajedno s Bandićem u aferi Agram zbog zlouporaba položaja, ali i ga i u aferi šatori terete za traženje mita za šatore na Bundekfestu.

I ta tvrtka je imala lani gubitak viši od 79.000 kuna na promet od 831.000 kuna. Imaju šest zaposlenih.

Veća Brkićeva tvrtka je i Twist promet s četiri zaposlena, ali i oni su u gubitku većem od 80.000 kuna na prihod od 828.000 kuna. Uz malu građevinsku tvrtku u Zaprešiću, sve ostale Brkićeve tvrtke su osnovane kao jednostavna društva, skoro isključivo za zakup poslovnih prostora.

Za razliku od prije godinu i pol kada je Brkić imenima svojih tvrtki poput Mulj promet, Brko projekt ili Brko usluge izazivao podsmjeh, sada se znatno modernizirao. Pa se tvrtke koje osniva zovu Cosy Lodge, Super smještaj, Air Glow, Wildfire hospitality, Inspira usluge…

Brkić je jednom rekao da ima studente koji mu traže slobodna imena za tvrtke.

Wildfire Hospitality Group je osnovao s Tončijem Farcem, vlasnikom istoimenog restorana u Australiji. Tvrtka je zakupila prostor u Tomićevoj 3, a čini se da se radi o bivšem restoranu Kokot, pa ako i taj lokal ne ostane prazan kao ostali, možda ožive kultno mjesto.

Sve tvrtke koje je Brkić sam osnovao, kao sjedište su imale samo tri zagrebačke adrese. Jedna je Ribnjak 2, lokacija je to državne nekretnine koju je zakupio, a zatim prodao udjele.

USKOK ispituje ugovore?

Druga adresa je Gajeva 44 gdje je Jozo Brkić prije dvije godine kupio stan od skoro 80 četvornih metara, ali nigdje na portafonu nema njegova imena. Treća adresa je Amruševa 7 u kojoj nema ništa u vlasništvu, ali tamo ima odvjetničkih ureda od kojih je najpoznatiji onaj Ante Nobila. Niti jednu tvrtku nema na službenoj adresi prebivališta i nije vlasnik nekretnine.

Jutarnji list je objavio neslužbenu informaciju da se i USKOK zainteresirao za to kako je Brkić došao do gradskih i državnih prostora, da su uzeli dokumente, ali tu informaciju nismo uspjeli službeno potvrditi.

Jozo Brkić danima nije želio pristati na razgovor s novinarima 24 sata i odgovoriti na pitanja o svom poslovanju. I Nikica Perić, obrtnik iz Dubrave koji je kupio udjele u četiri Brkićeve tvrtke, te su zajedno otvorili dva kafića i suvenirnicu obećao se javiti, ali onda više nije odgovarao na pozive i poruke.

Iz tvrtke Državne nekretnine koje su dali u zakup 26 prostora, traže očitovanje od Brkića zašto većinu još nije otvorio.

Država kaže da im bespravno koristi lokal, a opet mu daju nove prostore u zakup

Država tuži Jozu Brkića i tvrdi da prostor u Jurišićevoj 12 koristi bespravno. U njemu je brijačnica Feš i Nobl. Uključilo se i državno odvjetništvo i sve je na sudu.

Istovremeno Brkić sa svojim jednostavnim tvrtkama sudjeluje na natječajima za državne prostore i dosad je uzeo 26 u zakup. Četiri je vratio jer nije ništa pokrenuo u njima, a većina ostalih je prazna. Iz tvrtke Državne nekretnine su odgovorili i da nije problematična njegova prodaja udjela u tvrtkama koje zakupe gradske lokale.