Dok izvoz u ostatku EU buja i do 30%, hrvatski na mršavih 9,5%

Autor: Ana Blašković , 27. veljača 2018. u 22:00
Uvoz u EU iznosi 196 mlrd. eura/Thinkstock

HGK upozorava da broj zaposlenih u domaćoj odjevnoj industriji u kojoj su plaće među najnižima, pada iz godine u godinu.

Članice Europske unije prošle godine izvezle su odjeće i obuće u vrijednosti od gotovo 142 milijarde eura, gotovo 30 posto više nego prije pet godina.

Kolika je snaga unutarnjeg tržišta pokazuje i to što je više od tri četvrtine robe kupca našlo u upravo drugim članicama, najnovije su brojke Eurostata. Jačanje tog sektora u stopu je pratio i uvoz koji još nadmašuje izvoza. Uvoz u EU dosegao je 195,8 milijardi eura, pri čemu je gotovo polovica odjeće i obuće u Europu stigla iz trećih zemalja. U usporedbi s 2013. godinom, uvoz je povećan 30 posto.

 

26 mlilijardi

eura vrijedan je talijanski izvoz što tu zemlju čini apsolutnim prvakom EU

Bastion dizajna
Budući da slovi kao bastion dizajna zahvaljujući planetarno poznatim modnim imena, od visoke mode do pr?t-?-porter industrije za "obične smrtnike", ne čudi da je najveći izvoznik odjeće i obuće Italija. Susjedna država prodala je izvan Italije 26,6 milijardi eura vrijednosti odjeće i obuće, što je gotovo petina ukupnog EU izvoza. To ju čini najvećim izvoznikom u Uniji, a slijede ju Njemačka s 22,8 milijardi eura (16%), Španjolska s 14,3 milijarde eura (10%), Belgija 12,5 milijardi te Francuska s pola milijarde eura izvoza manje.Premda u Eurostatovim podacima za prošlu godinu nedostaje Hrvatska, trendove prate u nacionalnoj Gospodarskoj komori.

Prema njihovim podacima u tekstilnoj i odjevnoj industriji u posljednje tri godine broj tvrtki je povećan je za 80, a ukupni prihodi su se u 2016. u odnosu na godinu prije povećali za 13 posto. No, iako su ukupni prihodi tekstilne i odjevne industrije krajem 2016. iznosili gotovo 755 milijuna kuna, to je tek 31 milijun kuna više nego 2008.

 

31 milijun

kuna veći je bio domaći izvoz u 2016. godini u odnosu na 2008.

Domaća slika
Izvoz je u tekstilnoj industriji rastao za 9,5 posto, a u odjevnoj sličnih 9,6 posto pri čemu su najvažnija izvozna tržišta Njemačka, Francuska, Slovenija, Italija, Austrija i BiH. Unatoč rastu izvoza, u Komori napominju da broj zaposlenih u odjevnoj, radno intenzivnoj industriji u kojoj su plaće među najnižima u prerađivačkom sektoru, pada iz godine u godinu. U tekstilnoj pak, gdje su plaće više, broj zaposlenih raste.

Ukupno, zadnjih osam godina broj zaposlenih smanjio se za više od 9300 djelatnika, i krajem 2016. pao ispod 17.000. "Trend u domaćoj tekstilnoj i odjevnoj industriji polako se zaokreće u smjeru veće proizvodnje radne odjeće, tehničkog tekstila i vlastitog proizvoda i ulaganja u tehnologiju što je zasigurno utjecalo na pozitivne trendove", kažu u HGK. Članice EU najviše odjeće i obuće, gotovo 40 milijardi eura, izvezu na tržište Njemačke, najveće članice s 82 milijuna stanovnika. 

Uvozom slijede Francuzi sa 25,5 milijardi, dok Britanci uvezu 23,5 milijarde, Španjolci gotovo 18 milijardi, a Talijani 17,5 milijardi eura odjeće i obuće. Švicarska, formalno izvan Unije koja de facto funkcionira kao članica, glavno je tržište izvoza izvan EU. U nju je izvezeno 6,4 milijarde eura, gotovo dvije milijarde više nego u SAD. Za europsku industriju odjeće i obuće nezaobilazni u 2017. bile su Rusija, Hong Kong, Japan i Kina. Prema u Kinu izveze tek 1,6 milijardi eura vrijedne odjeće i obuće, iz nje ih Europa istovremeno uveze gotovo 35 posto ukupnog uvoza izvan Unije. 

Razlike u cijenama
Vrijedi primijetiti da cijene odjeće i obuće značajno variraju od članice do članice. Najskuplje je kupovati u Švedskoj, u kojoj su cijene 36 posto iznad europskog prosjeka, a najjeftinije u Bugarskog gdje su petinu jeftinije. Hrvatska je, unatoč značajno nižim plaćama, gotovo u europskom prosjeku po cijenama odjeće i obuće. 

Komentirajte prvi

New Report

Close