Daju malo, uzimaju puno: Na 100.000 kuna štednje kamata 520, a kredita 5920 kuna

Foto: Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Godišnja kamata koju dužnik plati banci uzme li 100.000 kuna potrošačkog kredita jedanaest je puta veća od kamate koju banka isplati za toliki iznos oročene štednje.

Hrvatske su banke ušle u 2019. godinu tako što su dodatno smanjile kamate na štednju, a u isto vrijeme su povećale kamate na nove kredite. Na 100.000 kuna štednje oročene od jedne do dvije godine najviše možete dobiti 520 kuna godišnje kamate. Uzimate li toliki gotovinski kredit za njega ćete banci platiti 5920 kuna godišnje kamate, piše Večernji list.

Za kunsku štednju oročenu između jedne i dvije godine kamate su pale na samo 0,52 posto. Da ste 100.000 kuna položili u banku samo mjesec dana ranije – u prosincu 2018. mogli ste dobiti 170 kuna više, odnosno ukupno 690 kuna kamate. Sve je to sitan novac jer se kamata odavno računa u promilima, pa ljudi drže novac u bankama više zbog sigurnosti nego zbog zarade. Više od jedan posto godišnje kamate može se dobiti jedino na kunska oročenja dulja od dvije godine, a od siječnja i ta je kamata pala na prosječnih 1,02%. Još u prosincu 2018. oročenje na više od dvije godine donosilo je 1,18 posto kamate. Kod eurske štednje kamata na dulja oročenja upola je niža od kamate na kunsku štednju i od siječnja je srezana s 0,56 na 0,39 posto, dok je na oročenja do tri ili šest mjeseci faktični i nema te iznosi samo 0,07 do 0,16 posto.

Početak godine nije išao u prilog štedišama, ali još su lošije prošli građani koji su se zadužili jer su hrvatski bankari očekivali da će Europska središnja banka (ECB) povećati kamate od sredine ove godine pa su i oni godinu počeli poskupljenjima. No, ECB je odgodio rast kamata u eurozoni, pa bi i hrvatske banke mogle mijenjati smjer svoje politike, tim više što im se neplasirani višak na računima popeo na 34 milijarde kuna. Prosječna efektivna kamatna stopa novih eurskih stambenih kredita skočila je s 3,84 posto iz prosinca 2018. na 4,01 posto u siječnju. Jednako tako poskupjeli su i potrošački krediti koji su se u prosincu odobravali uz prosječnih 5,53 posto efektivne kamate, da bi u siječnju kamata skočila na 5,92 posto.

Godišnja kamata koju dužnik plati banci uzme li 100.000 kuna potrošačkog kredita jedanaest je puta veća od kamate koju banka isplati za toliki iznos oročene štednje. Do prosinca su novi potrošački krediti bili još i skuplji te im je kamata bila veća od 7,5 posto. Razlika između kamata na štednju i kamata na kredite je poprilična, a Hrvatska narodna banka je u najnovijem biltenu navela da se u siječnju još i povećala. Jednako tako velika je razlika u kamatnim stopama ovisno o tome je li s druge strane pregovaračkog stola država, poduzetnik ili građanin. Ministarstvo financija redovito se zadužuje preko trezorskih zapisa uz više nego simboličnih 0,09 posto kamate, građani su potkraj prošle godine za kratkoročne potrošačke kredite plaćali oko sedam posto kamate, a tvrtke nešto manje od četiri posto.

Nemaju konkurenciju

– Marže u bankama i dalje su visoke, a takve su jer imamo veliku koncentraciju u bankarskom sektoru. Četiri banke faktički drže sve, a kako nemaju konkurenciju mogle su godinu početi smanjenjem kamata na štednju i povećanjem kamata na kredite jer znaju da se nitko od njih neće istrčavati – kaže Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta.

Komentari (9)
  • Todoric
    Todoric 20:16 19.3.2019.

    Ovdje je sve rečeno: https://www.bankazlata.com/stednja/ [bankazlata.com]

  • hromax
    hromax 18:07 19.3.2019.

    Lihvari se na Balkanu kad se u Europi ne može. To se neće promijeniti ni ulaskom Hrvatske u Euro-zonu ni uvođenjem eura.

  • zg828
    zg828 14:26 19.3.2019.

    u danasnje vrijeme usporedjivati koliko je PUTA kamata na stednju manja nego na kredite mogu samo matematicke i financijske neznalice. spektakularan tekst je takodjer primjereniji zutom tisku nego poslovnoj novini.

    usporedjivati se moze SAMO u apsolutnom iznosu, pa treba napisati da je kamata na stednju za 5,4% manja nego na kredite, sto je puno. Npr za stambene stedionice je ta razlika zakonom ogranicena na 3%.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!