Smještajni kapacitet tzv. zimmer freija narastao je za gotovo 36.000 novih kreveta prema lani, a od 2010. za čak 444.000.

Da su se u tom razdoblju gradili hoteli, hrvatski bi turizam, deficitaran upravo s hotelskim kapacitetima, postao bogatiji za 1112 novih hotela. Domaći bi turizam u tom slučaju Hrvatskoj tijekom tih deset godina uprihodio čak 28 milijardi eura više. 

Kobni bum
Inače, eksplozija privatnog smještaja osjetila se i na portalima za buking. Od kolovoza 2018. do srpnja 2019. na Airbnbu i HomeAwayu, nudilo se 236.800 smještajnih jedinica u Hrvatskoj, 12% više nego prethodnih 12 mjeseci. Prodaja je rasla 15%, prosječne cijene šest, a prihodi 22 posto.

Samo na ta dva portala, pokazala je analiza Hrvatske udruge turizma 'Turistički impuls', ostvareno je 2,03 milijarde eura prihoda. "Obiteljski smještaj se dijelom pretvorio u kratkoročni najam nekretnina, ima iznimne visoke prihode i vrijeme je za da se oporezivanje tog segmentna približi korporativnom", kaže direktor HUT-a Veljko Ostojić, najavljujući dobru posezonu, ali i godine u kojima će uspješne od neuspješnih razlikovati visina ulaganja. 

"Ova sezona je pokazala da je razdoblje visokih stopa rasta u turizmu iza nas i da slijedi borba za svakog gosta. Želimo li zadržati poziciju, uvjeti poslovanja u turizmu se moraju poboljšati. Jedino tako možemo osloboditi sredstva za ulaganje u ključne preduvjete uspješnosti. To su povećanje kvalitete smještaja i ukupne ponude te zadržavanje postojećih i privlačenje novih kadrova. U tom kontekstu na najavljeno smanjenje PDV-a na pripremu i posluživanje jela u ugostiteljskim objektima gledamo kao na prvi korak u smjeru hvatanja konkurentnosti domaćeg turizma sa zemljama u okruženju.

Porezno rasterećenje poticaj je ulaganjima u nove hotelske i slične kapacitete koji imaju značajan utjecaj na ekonomsku aktivnost destinacija, ali i čitave Hrvatske", poručio je Ostojić. Inače, većina turističkih konkurenata plaća PDV od 10 posto.  S razlogom, kažu u HUT-u, jer su turizam i ugostiteljstvo najisplativiji put za plasman domaćih proizvoda. Za primjer, iznos PDV-a po boci vina u ugostiteljstvu je 2,2 puta viši nego u maloprodaji, porezi i doprinosi na plaće su 12 puta viši nego u izvozu te 20 posto viši nego kod plasmana vina u maloprodaji. 

U kojem smjeru, pak, kanalizirati investicije jasno pokazuju istraživanja prema kojima hotel sa 100 soba stvara 17 puta više radnih mjesta od 100 apartmana u privatnom smještaju. Također, takav hotel, kažu u HUT-u, generira i devet puta više multiplikativnog efekta na ostatak gospodarstva, a, pri tom, zauzima tri do sedam puta manje prostora. 

Da itekako valja voditi računa u nadolazećim godinama, potvrđuju i ovogodišnji turistički rezultati. Vodeće hotelsko-turističke kompanije u osam mjeseci 2019. imaju rast prihoda, i to od 5,4 posto u odnosu na 2018., ali praktički isključivo zahvaljujući pojačanim ulaganjima u kvalitetu i višime cijenama. Sezona je time potvrdila najave turističkih stručnjaka prema kojima će na rast, u situaciji povratka istočno mediteranskih tržišta, moći računati samo oni koji investiraju u kvalitetu i aktivno upravljaju svojim turističkim proizvodom. 

Mediteranska računica
Na Mediteranu je ove godine najviše stope rasta dolazaka ostvarila Turska, s plusom od 14,11% u sedam mjeseci. Španjolska je imala rast od 1,91 posto, Malta 4,86 posto, a Slovenija 5,24 posto. Hrvatski plus, prema podacima od prošlog tjedna, iznosi 4,33% u broju gostiju i 1,84% u noćenjima.

Što se posezone tiče, većina vodećih domaćih kompanija očekuje nastavak rasta.  I to hoteli od 2-6 posto, kampovi 1-9 posto, dok pad rezervacija od 2-8 posto očekuje 63% apartmanskih naselja i oko petine anketiranih hotela i kampova.