D. Jurilj: Kakva sječka, biznis je u geotermalnoj energiji

Jurilj s predsjednikom Uprave MB Holdinga Muharremom Balatom i gradonačelnikom Bjelovara Antunom Korušecom na gradilištu geotermalne elektrane u Velikoj Cigleni  Jurilj s predsjednikom Uprave MB Holdinga Muharremom Balatom i gradonačelnikom Bjelovara Antunom Korušecom na gradilištu geotermalne elektrane u Velikoj Cigleni

Nakon dvije godine pokusnoga rada, elektrana može u funkciji biti idućih 200 ili 500 godina i donositi profit, ističe Dragan Jurilj. No, istraživanje je skupo i rizično.

Geotermalna energija budućnost je energetike, posebice u segmentu obnovljivih izvora, ističe Dragan Jurilj, vlasnik tvrtke Geothermal, koji s turskim partnerom Muharremom Baletom, vlasnikom MB Holdinga i energetske grupacije Mege, investira u prvu hrvatsku geotermalnu elektranu u Velikoj Cigleni pokraj Bjelovara.

Elektrana bi trebala početi s pokusnim radom u svibnju iduće godine. Istodobno, hrvatski i turski partner kreću u istraživanja niza potencijalnih izvorišta vrele vode u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. "Superiornost geotermalne energije u odnosu na ostale, bilo da je riječ o fosilnim, nuklearnim ili obnovljivim izvorima, nemjerljiva je. Većina obnovljivih izvora energije može funkcionirati samo uz velike poticaje, a kad oni presuše, mislim da izvore poput drvne sječke neće više biti isplativo eksploatirati. Usto, vjetroelektrane rade samo kad ima vjetra, a solarne kad ima sunca.

Geotermalne rade 24 sata na dan. Kod geotermalne tehnologije najveći je problem neizvjesnost istraživanja, a koja zbog rizika ne želi kreditirati niti jedna banka. Kad su ispitivanja napravljenja, i nakon pokusnog rada od dvije godine, elektrana može u funkciji biti idućih 200 ili 500 godina i donositi profit", kaže Jurilj, bivši suprug i poslovni partner Sunčice Lalić s kojom je ulagao u danas njezinu elektranu na biomasu u Babinoj Gredi.

 Jurilj objašnjava da se na istraživanje odnosi i do 50 posto ukupne vrijednosti geotermalne elektrane (GE), a ako se zna da su za jednu elektranu potrebna četiri izvora, po dva proizdvodna i dva utisna, a da svaki stoji 30-ak milijuna kuna, jasno je da je riječ o velikom novcu i velikom riziku. Juriljeva GE kod Bjelovara će biti neto snage 10 megavata (MW), a te okvirne veličine, 10-15 MW, će biti i ostale ako istraživanja pokažu isplativost investicije.  Trenutačno Geothermal radi na četiri polja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a radove na terenu izvodi tvrtka Crosco. Jurilj procjenjuje da se 60 posto opreme za geotermalnu elektranu može napraviti u Hrvatskoj, a također domaće tvrtke poput Crosca mogu obaviti čitav posao ispitivanja terena.

Beletu prvi inoprojekt

U Turskoj rizik puno manji 
Muharrem Belet geotermalnom se tehnologijom bavi dulje od 40 godina te u Turskoj ima pet elektrana. Hrvatska mu je prvi inozemni projekt, a za našu zemlju se odlučio zbog sličnosti geoloških ležiša. "U Turskoj je princip da država sama radi istraživanja i onda prodaje koncesije investitorima na istraženim lokacijama, što je lakše i bankama financirati. Naravno, to košta. Kod nas dobiješ koncesiju, pa onda što bude, uz tvoj rizik i financiranje. Puno nam pomažu manje ili više javni podaci Ine koja je proteklih desetljeća imala puno bušenja u cijeloj zemlji", navodi Dragan Jurilj.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve