Na jučerašnjem Maksimirskom druženju s radnicima predsjednik Stjepan Mesić malo se ogradio od prijašnje izjave da Vlada nije pokrenula Hrvatsku, da su njezina obećanja ostala retorika i da “cijelo vrijeme imamo isti broj nezaposlenih i nezadovoljavajuću stopu rasta od 4 posto”. Sada kaže da je Hrvatska pokrenuta, ali ne dovoljno. Vlada će zacijelo teško ikada opravdati obećani koncept o pokretanju Hrvatske, ali brojke govore da ipak nije sve tako statično kao što su kritičari često spremni ustvrditi. Nešto brži ekonomski rast u proteklih godinu dana donio je i određene pomake na tržištu radu. U proteklih godinu dana, prema podacima DZS-a, broj ukupno zaposlenih porastao je za 22.580, a broj nezaposlenih u istom je razdobolju smanjen za gotovo 18.000. “Pozitivna ukupna gospodarska kretanja utjecala su na smanjenje broja nezaposlenih osoba kojih je u ožujku 2006. bilo 311.000, što je 5-postotni pad na međugodišnjoj razini”, navodi zagrebački Ekonomski institut u najnovijoj analizi ekonomskih trendova.

Privatni sektor
Usporedbe radi, na kraju prvog tromjesečja prošle godine, kada je zabilježena jedna od sporijih stopa rasta BDP-a (1,8 posto), u Hrvatskoj je bilo zaposleno 1,384.154 osoba i u godinu dana taj je broj povećan za manje od sedam tisuća. To znači da je posljednih godinu dana zaposlenost rasla triput brže nego u prethodnoj godini. Stopa nezaposlenosti u spomenutom je razdoblju čak blago rasla. Na kraju ožujka 2005. godine, naime, bilo je više od 329.000 nezaposlenih, oko tri tisuće više nego prije godinu dana. Premda brži rast BDP-a u modernoj ekonomiji ne mora pratiti i primjereni rast zaposlenosti, očito je da je proteklih godina nešto dinamičnija ekonomska aktivnost rezultirala i bržim otvaranjem radnih mjesta. Analitičari obično ističu da privatni sektor, odnosno rast investicija ima glavne zasluge za nešto brži rast, pa i smanjenje nezaposlenosti. To je svakako poželjan trend, imajući u vidu da je uloga državnog sektora u hrvatskoj ekonomiji i dalje prevelika u usporedbi s novim članicama EU, pa i Bugarskom i Rumunjskom. Osim toga, državni sektor kao generator rasta prilično je istrošen proteklih godina kroz velike investicijske projekte, što je u konačnici rezultiralo i značajnim rastom javnog i vanjskog duga. Za oživljavanje privatnog sektora i ukupne ekonomske aktivnosti Vlada možda i nije najzaslužnija, ali ne treba joj ni osporavati neke zasluge poput poboljšanja investicijske klime uslijed početka pregovora s EU. Naravno, to ne znači da je Vlada ispunila svoja obećanja niti ima mjesta samodopadnosti kada su ostvareni ekonomski rezultati (čemu je osobito sklon ministar financija Ivan Šuker). Strukturne reforme provode se sporo, često se odgađaju i sve upućuje da Vlada nije spremna za neophodne dublje promjene.

Prekvalifikacija i obrazovanje
Kada je riječ o nezaposlenosti, bitno je pitanje kada će se ona znatnije smanjiti, odnosno kada će se radna mjesta otvarati bržim ritmom. Analize pokazuju da je problem visoke nezaposlenosti uvelike strukturne prirode, što znači da će ga biti teško riješiti bez prekvalifikacija, dodatnog obrazovanja i veće fleksibilnosti na tržištu rada. Da recepti koje promiče predsjednik Mesić – više stope ekonomskog rasta, proizvodna i izvozna orjentacija – ponekad nisu dostatni za rušenje visoke nezaposlenosti, svjedoče i slučajevi Slovačke i Poljske. U te dvije zemlje, koje su poznate po ulaganjima u industriju i izvoznim rezultatima, nezaposlenost je na približno istoj razini kao i u Hrvatskoj, oko 18 posto. Pokretanje Hrvatske nesumnjivo je prilično složen posao.

Najaktivnije tržište nekretnina i financijsko posredovanje

Prema podacima DZS-a, u prvom ovogodišnjem tromjesečju broj zaposlenih najviše je povećan u brzorastućim djelatnostima kao što su posredovanje nekretninama i poslovne usluge (4,7 posto) i financijsko posredovanje (4,2 posto). U građevinarstvu je bilo 3,6 posto više zaposlenih nego u prvom tromjesečju prošle godine, trgovina je zapošljavala 3 posto više osoba, a obrazovanje 2,4 posto. Istodobno se nastavlja smanjivati broj zaposlenih u poljoprivredi, inudustriji i rudarstvu, ali jedino iznenađenje možda tek predstavlja činjenica da su hoteli i restorani imali veći broj zaposlenih (2,6 posto) početkom lanjske godine nego početkom ove godine.