Pad poslovnih prihoda i smanjenje profitabilnosti kompanija te rast javnog i inozemnog duga tek je dio prijetnji koje proizlaze iz sve izraženijih deflatornih pritisaka. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj u srpnju su bile 1,8 posto niže nego u istom mjesecu prošle godine, nastavivši pad 15. mjesec zaredom, što jasno odražava deflatorna kretanja, navode analitičari Raiffeisenbank Austrie (RBA).

“Idućih mjeseci očekujemo nastavak pada proizvođačkih cijena na godišnjoj razini, ali uz nešto blaže stope. Na razini cijele godine, cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu po prvi puta nakon 2009. zabilježit će negativne stope rasta. Očekujemo prosječnu stopu pada cijena industrijskih proizvoda od približno dva posto u usporedbi s 2013. godinom”, tvrde analitičari RBA. Deflatorni pritisci, odnosno pad proizvođačkih i potrošačkih cijena, rezultat su višegodišnjeg pada domaće potražnje, ističe Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

“Na tržištu gdje je vidljivo smanjenje potražnje, povećanje konkurencije nakon ulaska u EU dodatno je pridonijelo pritiscima na pad cijena”, navodi Šantić. Za većinu hrvatskih kompanija ionako izranjavanih recesijom koja ulazi u šestu godinu to znači dodatno smanjenje prihoda i dobiti. Prema Šantićevu mišljenju, najznačajniji pritisci na pad cijena mogu se očekivati u segmentu proizvodnje dobara za široku potrošnju te intermedijarnih dobara.

“Također, povećanje izvoza u uvjetima i dalje sporog oporavka gospodarstava EU te niskog rasta cijena te uz visoku razinu konkurencije ne ostavlja puno prostora niti izvozno orijentiranim tvrtkama za povećanje prihoda”, ocjenjuje Šantić. Deflatorni pritisci negativno se odražavaju i na razinu prikupljenih proračunskih prihoda, pogotovo PDV-a.  “Pad cijena, uz realno smanjenje ukupne gospodarske aktivnosti, rezultirati će i većim udjelima javnog i inozemnog duga u BDP-u”, zaključuje Šantić.