Do kraja siječnja 2013. za IPARD mjere 101 i 103 (restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava te ulaganja u preradu i trženje) u cijelosti je zaključeno sedam natječaja, a za mjeru 302 (razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti) potpuno je gotov tek prvi natječaj. U tih osam krugova iz europskog fonda IPARD već je obavljena isplata potpora za 71 investicijski projekt u iznosu od 148 milijuna kuna dok ukupna vrijednost svih ulaganja prelazi 290 milijuna kuna. U redu za isplatu sredstava iz IPARD-a čeka još 185 odobrenih projekata čija ukupna vrijednost prelazi 760 milijuna kuna. Nakon što dokažu da su ispoštovali sve uvjete, vlasnicima tih projekata na bankovne račune uskoro će sjesti potpore u visini 444 milijuna kuna. Poslovni dnevnik donosi priče o tri uspješna IPARD projekta kroz koja je investitorima ukupno isplaćeno 13,5 milijuna kuna.

Zadruga ribara: To je bio dobar put 
Stoljećima okrenuti moru i izlovu ribe Kaljani s otoka Ugljana 2008. odlučili su osnovati zadrugu koju su nazvali Omega 3 kako bi svom ribarstvu dali novu dodanu vrijednost. U zadruzi su okupljena 24 člana koja drže flotu od 30 brodova, uglavnom plivarica. Godišnje ulove oko 13-14 tisuća tona ribe što predstavlja četvrtinu hrvatskog ulova srdele i inćuna. “Osnovali su zadrugu kako bi posvjedočili da može biti uspješan sudionik gospodarskog razvoja,” kaže upravitelj Šime Kosor.  Nedaleko Benkovca u poduzetničkoj zoni Šopot kupili su parcelu površine 11.000 četvornih metara i krenuli graditi distributivni centar na 3000 kvadrata. Ukupna investicija težila je oko 40 milijuna kuna, od kojih su 35 milijuna uzeli kredit kod HBOR-a, a ostatak su bila sredstva zadrugara. Još dok se investicija realizirala kandidirali su dio projekta i za potporu iz IPARD-a te uspjeli dobiti 10,07 milijuna kuna, prijavili su ulaganje u opremu u vrijednosti 20,15 milijuna kuna. Dobivenim sredstvima, navodi Kosor, odmah su vratili dio kredita HBOR-u.

Kroz centar u Šopotu godišnje prođe oko 5000 tona ribe koja se sortira i ledi novom tehnologijom IQF (svaka se riba posebno i brzo zamrzava) te pakira i otprema na tržište Europske unije. Kupaca, iznosi Kosor, imaju dosta i na domaćem terenu, ali cijena u izvozu znatno je bolja, donosi više čak i do 50 posto.  Procedura IPARD-a, pojašnjava, vrlo je jasna, što je predviđeno projektom – treba biti izvedeno. Ako je potrebno bilo što promijeniti, mora se ishoditi odobrenje. Prilikom prijave na IPARD natječajna komisija određuje koje troškove priznaje i u kojem obujmu. Okvirom IPARD-a određena je maksimalna visina od tri milijuna eura priznatih troškova, a potpora je 50 posto. “Predaji zahtjeva za povrat sredstava prethodi opsežna papirnata provjera svih stavki ugovorenog troškovnika i izvedenog stanja sa svim fakturama dobavljača. Traži se i potvrda da je sve plaćeno s PDV-om. Na kraju postupka dolazi tročlana komisija koja sve   provjerava, a svaka nepravilnost se odbija, što smanjuje potporu,” prisjeća se iskustva upravitelj Omege. Zbog toga je bolje od starta koristiti savjetodavnu agenciju s dobrim referencama, a oni su angažirali Agronom Consult. Sreća je, otkriva, što su objekt gradili u poduzetničkoj zoni, što je znatno ubrzalo realizaciju investicije. Nisu imali probleme kao neki investitori koji su potrošili godine dok su dobili građevinsku dozvolu.

Kosor ocjenjuje da novac iz europskih fondova u sadašnjim gospodarskim okolnostima poduzetnicima mora biti veliki motiv. Misli da je to iznimno dobar put, koliko god postupak IPARD-a bio težak, da se smanji kreditna zaduženost, odnosno investira u nove tehnologije. “U uvjetima kakvi su kod nas, ne znam da li se uopće može upustiti u uspješnu misiju investiranja u jačanje gospodarstva”, ocjenjuje Kosor.
S novom investicijom i činjenicom da ih je IPARD rasteretio i dijela kredita, u Omegi 3 ne strahuju za budućnost. Iako na europskom tržištu prodaju do 70 posto izlova, dobiti se ne mogu nadati dok ne otplate kredit. Ukupan godišnji prihod zadruge je oko 45 milijuna kuna. U vrijeme pokretanja projekta u zadruzi je bilo dvoje zaposlenih, danas ih je 30, a nakon što razviju planiranu doradu ribe broj zaposlenih bi se mogao udvostručiti.

Odlično iskustvo tvrtke Glazir
Kada Darko Glad, vlasnik tvrtke Glazir iz Oborova, kaže da ima odlično iskustvo s europskim fondovima i treba mu vjerojati. Glad, naime, pripada maloj skupini ovdašnjih poduzetnika koji su investicije realizirali povukavši visoke potpore iz dva fonda, SAPARD-a i IPARD-a. Tvrtku je osnovao 1994. sa ciljem distribucije kvalitetnih sirovina za pekarsku industriju. Samo tri godine poslije pokrenuo je vlastitu proizvodnju voćnih fila i punila za pekarstvo, a 2004. asortimanska lista nadopunjena je kakao-krem proizvodima. U tom je razdoblju pala i odluka o gradnji novog, suvremenijeg poslovno-proizvodnog objekta. Ukupna investicija iznosila je 25 milijuna kuna, a nakon što je bila gotova, iz SAPARD-a je pristiglo 9,2 milijuna kuna. Novac nije iskorišten samo za podizanje objekta nego i za kupnju opreme s najnovijim tehnološkim rješenjima. “Ukoliko se ne drži korak s novim tehnologijama, nemoguće je postići tržišnu konkurentnost, ali i održivi rast i razvoj”, kaže Glazir. Objekt sufinanciran SAPARD-om otvoren je 2009. godine. Završetkom tog projekta iz Glazira su najavili žestoku tržišnu utakmicu ne samo lokalnoj nego i europskoj konkurenciji.  Dobra iskustva iz SAPARD-a u oborovskoj tvrtki odlučili su preslikati i na IPARD. Dobivenim novcem ciljali su napraviti daljnji iskorak kako na poboljšanju lepeze i kakvoće asortimana tako i produktivnosti. Nova investicija procijenjena je na 5,8 milijuna kuna, iz IPARD-a im je isplaćeno 2,9 milijuna. Premda su zbog kandidiranja za sredstva iz europskih fondova angažirali i vanjsku konzultantsku kuću, na projektima su tijekom njihove provedbe kontinuirano bila uključena dva do četiri zaposlenika Glazira. Konzultanti su se, pojašnjava, više bavili pravnom dimenzijom obveza, a zaposlenici tehnologijom. Kada se to tako posloži, problema gotovo i nema, ističe te navodi kako je upravo zbog te odlične suradnje priprema kod IPARD-a trajala svega dva mjeseca. Odluku mjerodavnih institucija da u kreditiranje investicija koje apliciraju za IPARD uključe Hrvatsku banku za obnovu i razvoj Glad ocjenjuje odličnim potezom.

“Ovdje postoje poduzetnici s izvrsnim idejama, ali problem je novac. Potpore iz europskih fondova idealna su opcija za pokretanje investicija, stoga je ova uloga HBOR-a doista važna,” smatra Glad i dodaje kako još treba puno raditi na edukaciji i informiranju potencijalnih korisnika EU fondova.  Ulaganjima sufinanciranim iz IPARD-a u Glaziru su proizvodne kapacitete pojačali za čak 300 posto. Iako je nova oprema stavljena u funkciju lani u lipnju, prave efekte Glad očekuje tek tijekom ove godine. Najveći su u svojoj branši ne samo lokalno nego i u regiji, a polovicu proizvedenih krema i punila plasiraju na tržište Europske unije. U narednom razdoblju fokusirat će se još više na kvalitetnu domaću sirovinu, posebno voće, koje trebaju u proizvodnji. Rade planove za podizanje vlastitih voćnih nasada, a otvoreni su i za dugoročnu suradnju s kooperantima. Dio potrebnih voćnih sirovina nabavljaju od slavonskobrodskog Hlada gdje je, otkriva Glad, jedan od dioničara. S obzirom na to da u Glaziru i dalje kroje vrlo ambiciozne planove, usmjereni su prema vrhu europskog tržišta na kojemu sada dominiraju Poljaci, nije nemoguće da već za godinu-dvije ponovno krenu u nove investicije, također sufinancirane iz europskih fondova.    

OPG Prister Mrežnica daje savjete
Gvido Prister odlučio je revitalizirati selo Mrežnica, smješteno na ušću rijeka Mrežnice i Tounjčice u općini Barilović u Karlovačkoj županiji. Do Drugog svjetskog rata, kaže, selo je imalo i osnovnu školu, danas broji samo četiri stalna stanovnika. Okoliš sela oaza je netaknute prirode, ushićeno kazuje Gvido,  pokušavajući ilustrirati zbog čega je u tom divljem, a opet pitomom krajoliku odlučio razvijati turizam. Njegova opijenost Mrežnicom, prisjeća se, počinje još u djetinjstvu i stoga nije dvojio kada mu se 1997. ukazala prilika da najprije kupi jednu kuću, a potom i tri hektara poljoprivrednog zemljišta. Time je, otkriva, započeo realizaciju projekta iz svojih snova. Zasadio je voćke, uglavnom stare sorte jabuka, krušaka i šljiva, koje namjerava ekološki uzgajati. Potom je 2009. izgradio drveni objekt kao spremište za voće i mehanizaciju. Nakon što je kućica bila gotova, ideja o seoskom turizmu, dodaje, sama se nametnula.

Potkraj 2010. pročitao je natječaj za dodjelu sredstava iz IPARD-a baš za razvoj ruralnog turizma. Zaključio je da je taj natječaj pisan baš za njega. Već je imao djelomično razrađene ideje za izgradnju tri turistička objekta. Kao problem nametao se kratak rok, samo tri mjeseca za prikupljanje svih dozvola i dokumentacije, što je bio uvjet za prijavu na natječaj. Na sreću, ističe, naišao je na potporu kako projektanata tako i javnih službi, od općine Barilović i Državnog ureda za graditeljstvo u Dugoj Resi do katastra. Angažirao je i konzultante, no ubrzo je, naglašava, uvidio da baš i nemaju velikog iskustva u ovom tipu projekta, zbog čega se dogodilo dosta propusta. Po struci je magistar ekonomije pa je odlučio sam voditi projekt do kraja. Iako je, pojašnjava, procedura dosta složena, uz odgovarajući angažman postupak ugovaranja i realizacije projekta ocjenjuje pozitivno. “Sve norme koje se moraju zadovoljiti oko usklađenosti sa standardima Europske unije, bilo iz područja zaštite okoliša ili zaštite zdravlja, na prvi pogled čine se komplicirane, ali na kraju se uvidi da su sve u općem interesu. Provedba tih mjera na dobrobit je i ulagača i gostiju, te cijele društvene zajednice,” zaključuje Prister. Prilikom gradnje objekata strogo su poštivani elaborati o zaštiti okoliša, pa se danas, ističe, doista ponosi zasjenjenom rasvjetom radi zaštite ptica i šišmiša kod noćnog leta, štednim eklektričnim uređajima, energetskim certifikatima, vodonepropusnim sabirnim septičkim jamama…

Za gradnju je angažirao uglavnom lokalne izvođače i u roku šest mjeseci postavljena su sva tri objekta, luksuzno uređena s ukupno 18+6 kreveta. Prvog rujna 2012. stigli su i prvi gosti i za sada je vrlo zadovoljan, kako popunjenošću kapaciteta tako i reakcijom gostiju. U projekt je uložio milijun kuna. Iako je iz IPARD-a natrag dobio pola milijuna, kaže, ne bi ideju mogao realizirati bez kredita HBOR-a. Najavljuje kako će turističku ponudu razvijati obilježavanjem pješačkih i biciklističkih staza, uvođenjem sportskih sadržaja, te širiti ugostiteljsku ponudu. Smještajne kapacitete neće znatno širiti jer ne želi narušiti osjetljivu održivost prirode i turističke konzumacije. Otkad je objavljeno da je njegov projekt odobren, a posebno nakon isplate iz IPARD-a, javilo mu se, kaže, više osoba koje imaju slične ideje. Pružit će im pomoć kroz prijenos vlastitih iskustava ili vođenjem njihovih projekata.

Aktivni lokalci

Iskoristili EU novac za cestu 
Općini Dobrinj za rekonstrukciju ceste isplaćeno je nedavno gotovo milijun kuna za ulaganje u sklopu mjere 301 – Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture. Za tu mjeru mogle su se natjecati jedinice lokalne samouprave na čijem prostoru živi manje od 10.000 stanovnika, a mogu dobiti 100 posto od ukupno prihvatljivih troškova. Po ovoj mjeri bila su dva natječaja (više ih neće biti) i stigao je veliki broj zahtjeva. Odobrena su 34 komunalna infrastrukturna projekta čija je ukupna vrijednost veća od 113 milijuna kuna, od kojih je iz IPARD-a dodijeljeno 85 milijuna kuna, a hrvatskog proračuna 28 milijuna.

Isplaćeno i odobreno 79 mil. eura

U IPARD-u preostalo još 75 milijuna eura
Europska komisija Hrvatskoj je kroz IPARD ponudila 179 milijuna eura i potrošnju novca vezala za razdoblje 2007.-2011. godine. Zbog loše pripremljenosti administracije, u blagajnu EU vraćeno je 25 milijuna eura vezanih uz 2008. godinu. EK je ipak iskazala velikodušnost i dopustila povlačenje novca do kraja 2013., premda će Hrvatska polovicom godine postati članica Unije. To je iznimka u odnosu na praksu koju je imala prema posljednjih 12 zemalja pristupnica. Do ovoga siječnja odobreno je ili isplaćeno projekata u vrijednosti 79 milijuna eura, što znači da je u IPARD-u na raspolaganju ostalo još 75 milijuna eura.

Birokratski zapleti

Natječaj za mjeru 202 u ožujku
Prvi natječaj za mjeru 202 koji donosi sredstva za pripremu i provedbu lokalnih strategija ruralnog razvoja bio je najavljen za 15. siječanj ove godine, no potom je odgođen. Iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi takav rasplet pojašnjavaju činjenicom da “još nisu dobili prijenos ovlasti od strane Europske komisije za provedbu mjere 202 unutar IPARD programa, pa stoga nije bilo raspisivanja javnog natječaja za odabir LAG-ova koji će se sufinancirati sredstvima IPARD programa”. Prijenos ovlasti za ovu novu mjeru IPARD-a, dodaju, od EK revizora očekuju do konca veljače. Okvirni plan je, navode, raspisati natječaj za mjeru 202 početkom ožujka, po dobivanju prijenosa ovlasti od EK. Još veće dvojbe prate mjeru 501 od koje se zapravo trebalo krenuti nakon što su Hrvatskoj kroz IPARD odobrena sredstva. Mjera 501, naime, odnosi se na edukaciju i tehničku pomoć skupinama u lokalnim zajednicama, no nije aktivirana što je svakako ostavilo traga na presporo povlačenje novca. Taj neutrošeni novac bit će vraćen u Bruxelles.