‘Za letjelicu nam treba još 100 mil. kn, razgovaramo s potencijalnim partnerom iz inozemstva’

Autor: Marsela Glavina , 12. listopad 2012. u 10:44
Hipersfera tim

Hipersfera je domaći projekt inovativnog dizajna letjelice.

Hipersfera je domaći projekt dizajna inovativne letjelice, koja se može primjenjivati za daljinsko istraživanje. Tim Hipersfere, osim same letjelice, razvija cijeli sustav kontinuiranog daljinskog nadgledanja koji ujedno podrazumijeva komunikacijsko-podatkovni centar te letnu bazu. Inače, Hipersfera se predstavila ulagačima na nedavnoj konferenciji 'Geeks on a plane' u Zagrebu. Poslovni.hr donosi razgovor s projektnim menadžerom Hipersfere, Robertom Grilcom. 

Za početak, možete li nam predstaviti svoj projekt? O čemu se točno radi?

Hipersfera projekt podrazumijeva arhitekturu i dizajn inovativne letjelice, koja nalazi primjenu u industriji daljinskog istraživanja, a natječe se s konkurencijom u industriji aeronautike, u sektoru bespilotnih zračnih letjelica (UAV). Višestruke konceptualne, tehnološke i poslovne prednosti nad postojećim platformama, imat će za rezultat konkurentsku prednost korisnika Hipersfera letjelice ili usluga koje letjelica pruža, u civilnom i vojnom sektoru. Tehnološke prednosti zasnivaju se na inovativnom dizajnu, modularnosti i sustavu upravljanja letjelicom, kao osnovom za komercijalnu uporabu, smanjenim troškovima eksploatacije, odnosno najboljim omjerom cijene i kvalitete za pruženu uslugu.
Hipersfera letjelica, prvotno je namijenjena kontinuiranom snimanju Zemlje iz zraka (24 sata, 365 dana u godini). Platforma nosi sustav kamera, koje načinjene fotografije šalje u komunikacijsko-podatkovni centar na površini Zemlje. Dobivene fotografije se u centru obrađuju i šalju poslovnom korisniku koji fotografije komercijalno distibuira krajnjem korisniku. Takvu distribuciju moguće je realizirati u "realnom vremenu", s vremenskim odmakom od nekoliko sekundi. Navedeni ili sličan sustav kontinuiranog snimanja danas nije dostupan niti u vojnom, niti u civilnom sektoru, uzevši u obzir da dobivene fotografije imaju najbolju dostupnu rezoluciju i višestruko nižu cijenu od fotografija koje su trenutno dostupne na tržištu.
Hipersfera tim, osim same letjelice, razvija cijeli sustav kontinuiranog daljinskog nadgledanja koji ujedno podrazumijeva komunikacijsko-podatkovni centar te letnu bazu. Projekt se bazira na modelu "ključ u ruke".

S obzirom na to da se radi o poprilično sofisticiranoj tehnologiji koju Vaš projekt zahtijeva, kako ste došli do financijskih sredstava za realizaciju ideje?

Do sada je u razvoj investirano 8,5 milijuna kuna, što podrazumijeva uloženih 120.000 inženjerskih sati rada, 500+ sati leta prvog modela u skali (prototip promjera 3,5 m) te odobren i registriran PCT patent. Investiciju u projekt izvršio je BICRO (sa ulogom od 70 posto ukupno uloženih sredstava), dok su preostala sredstva uložena sa strane domaćih privatnih investitora, uključujući jednog člana CRANE-a.

Postoji li interes za Vaš projekt i u inozemstvu?

Kako bismo razvoj stratosferske letjelice priveli kraju, potrebno je dodatnih 100 milijuna kuna. Tražena investicija je komunicirana većini državnih institucija, visokim tijelima Državne uprave, velikim i srednjim trgovačkim društvima te individualnim investitorima na teritoriju Republike Hrvatske, ali bez većeg uspjeha. Rezultat nastojanja u traženju investicije manifestirao se usmenom podrškom, odnosno jedinim pismom podrške Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Usporedo sa traženjem u RH, pokrenuli smo traženje investicije u inozemstvu. Trenutno se nalazimo u ozbiljnim i konkretnim razgovorima o investiciji, sa potencijalnim inozemnim strateškim partnerom.

Možete li navesti najveće prepreke prilikom pokretanja biznisa?

Jedna od barijera na koju smo naišli prilikom osnivanja kompanije je nemogućnost osnutka kompanije za istraživanje i razvoj. Takva definicija, odnosno kategorizacija, u  zakonu postoji, ali je za SME-eve u praksi neprovediva, iz administrativnih razloga. Ukoliko želimo poticati malo i srednje poduzetništvo trebali bismo razmišljati u tom smjeru. Definirati pravila, prava i obveze za nove, male, istraživačke kompanije te eliminirati administrativne barijere. Vjerujem da bi hrvatsko gospodarstvo imalo dugoročnu korist od istraživačkih kompanija, a ujedno bi potaklo domaće i strane investitore na razmišljanje o proširenju/divezifikaciji svog investicijskog portfelja.

Koliko ste već dugo prisutni na tržištu i jeste li zadovoljni postignutim? Jeste li imali nekih početničkih pogrešaka, ako da – koje?
Projekt je započeo krajem 2008. godine. Do sada su ostvareni svi zadani ciljevi i trenutno se nalazimo na početku drugog investicijskog ciklusa. Smatram da je tim ljudi, odgovoran za razvoj Hipersfera projekta, napravio odličan posao. Pogreške na razvojnim projektima su neminovnost i očituju se na svim razinama projekta. Ukoliko upravljate unutrašnjim rizicima kompanije/projekta, smanjujete mogućnost za kapitalnim pogreškama. Bitno je rano uočiti pogrešku i adekvatno reagirati, kako ona ne bi postala skup, vremenski zahtjevan ili u najgorem slučaju, terminalan faktor. Na taj način, stvarate osnovu za opstojnost i kvalitetnu realizaciju projekta. Pogreške se smatraju školovanjem i postaju izvorom znanja u budućnosti.

Postoje li na hrvatskom tržištu tvrtke koje su Vam uzori?

Postoje kompanije u RH koje se smatraju uspješnim, međutim, nismo našli kompaniju koja bi po kulturi i stanju svijesti svojih članova bila vrlo sinergična ili komplementarna Hipersferi. Hipersfera je specifičan projekt koji već je po svojoj inovaciji i potencijalu vrlo različit od velikog dijela tradicionalnih kompanija koje djeluju na teritorij Republike Hrvatske. Nadahnjuju nas primjeri iz povijesti inovacija, kao što su npr. g. Penkala ili g. Maglica.

Nedavno ste sudjelovali i na GOAP-u? Iskustvo koje ste tamo stekli? Je li vaš projekt privukao potencijalne investitore? 

Smatram da je GOAP u Zagrebu predstavio solidnu organizaciju, vrlo dobar portfolio projekata i pružio mladim kompanijama prostor za prezentaciju. Hipersferi je GOAP bio jedan u nizu investicijskih foruma, na kojem je predstavljen projekt. Svaki investicijski forum je prilika da naučite nešto novo, upoznate zanimljive ljude ili pronađete investitora/posrednika u investiciju. Podržavam investicijske forume jer su, osim iz prezentacijskih razloga, bitni za podizanje svijesti društva kako se put do uspjeha očituje u znanju, kreativnosti i dodanoj vrijednosti implementiranoj u proizvod ili uslugu.

Mislite li da u Hrvatskoj postoji dovoljna podrška mladim startup tvrtkama? Imate li prijedloge za poboljšanje?

Pomoć malim start-up-ovima se očituje kroz tri smjernice: zakonska regulativa i porezna politika, lobiranje/networking (organizacija investicijskih foruma i dovođenje kvalitetnih investitora/fondova) i promjenom stanja svijesti društva. Kao što sam spomenuo ranije, zakonska regulativa i porezna politika za društva koja se bave istraživanjem i razvojem ne postoje. Postoje zakonske i porezne mjere koje obuhvaćaju društva iz navedene djelatnosti. Smatram da je to model na kojem treba više raditi, a nakon toga prezentirati domaćim i stranim ciljnim skupinama (investitorima i gospodarstvenicima). Organizacija investicijskih foruma je slijednik prve navedene smjernice, a za realizaciju je potrebno vratiti povjerenje investitora. Iz našeg iskustva, povjerenje investitora u investicije na teritoriju Republike Hrvatske smatra se vrlo niskim. Proteklih desetljeća investitori su se susretali sa nepotizmom i korupcijom te izvrnutim vrijednostima društva. Ukoliko želimo promijeniti trenutno stanje, morat ćemo pokazati pozitivnim primjerima da se investicijska klima promijenila, kao i stanje svijesti kao treća navedena smjernica. Bitno je naglasiti da to nije lak i kratkotrajan proces, ali ga se dobrom upravljačkom politikom, sigurno, može ubrzati.

Često se navodi da u Hrvatskoj postoje mladi kreativci s inovativnim idejama, no kako nemaju mogućnosti da iste ostvare. Je li doista tako ili je sve stvar nečije upornosti?

Kreativnost, znanje, organizacija/fleksibilnost, kultura kompanije, poslovni model i ustrajnost temelji su svake dobre organizacije. Raznolikost tima pojedine organizacije ključni su u implementaciji i realizaciji svakog projekta ili gospodarskog subjekta. Kako biste realizirali projekt potrebna su vam sva ključna znanja. Često se susrećem sa kreativcima koji smatraju da je njihovo tehnološko znanje bitnije od ekonomskog ili obrnuto pa smatraju da su u mogućnosti realizirati projekt "samostalno". Kako bi projekt bio uspješan, tim mora biti u balansu. Što više ljudi različitog znanja, stajališta i pogleda, to će završni proizvod biti uspješniji. Naravno, optimizirano potrebama projekta. Prioriteti investitora su često različiti od prioriteta inovatora. Upravljanje rizikom je kod većine investitora najveći izazov i nalazi se visoko na ljestvici prioriteta svakog investitora. Tim ljudi i sposobnost managementa da realizira projekt također. Većina projekata posustane u implemetaciji i to je rizik, uz tehnološki i poslovni, od kojeg investitori najviše strepe. Slijede inovativnost-konkurentska prednost, tržišni potencijal itd. Prikupljanje investicije je dugotrajan i zahtjevan proces, u svakom smislu. Kada krenete u projekt dobro planirajte sve svoje resurse (vremenske, financijske i psihološke).

Hoćete li u skorije vrijeme zapošljavati zaposlenike? Koje bi kvalitete Vaš idealan zaposlenik morao posjedovati? 

Ukoliko ste se pronašli u prethodnom odgovoru, vi ste potencijalni, budući, član Hipersfera tima.

Kakvi su Vam planovi za budućnost?

Trenutno se nalazimo u procesu drugog investicijskog ciklusa i pripremamo se za nastavak projekta. Vjerujem da ćemo u pretstojećim mjesecima pronaći strateškog partnera i dovesti projekt do svog punog potencijala. 

Komentari (3)
Pogledajte sve

letjelica bi pretpostavljam služila za inovativne metode nadzora iz zraka..

Odlican projekt i svi gradjani ove drzave bi rado donirali 25 kn po glavi da u nju strpamo sve nase politicare sadasnje i bivse i posaljemo ih u stratosferu i izgubimo svaki kontakt s letjelicom.

To je pravi put . Inovativan projekat uvijek nađe ulagača u zemlji ili van . U pronalaženju partnera treba da pomogne vlada i diplomatsko-konzularne misije .

New Report

Close