Sinergija industrije i modnog dizajna jedino je što, čini se, u ovom trenutku može pokrenuti posrnulu domaću tekstilnu industriju. Uvidjeli su to i izlagači iz Hrvatske i regije koji su se od 30. rujna do 2. listopada pojavili na drugom regionalnom sajmu mode, Fashion.hr Industrija, a njih 119 pokazali su da je upravo Fashion.hr na pravom putu da postane sajam kakvi su se nekad održavali u sklopu Zagrebačkog Velesajma.

Velik potencijal
“Projekt kao što je Fashion.hr Industrija iznimno dobro senzibilizira proizvođače, potrošače, ali i zakonodavce”, poručila je i Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK za gospodarstvo. Tekstilna industrija bilježi povećanje zaposlenih za 4%, tvrdi Tanta dodajući kako modna industrija danas zapošljava 22% radnika i sudjeluje s pet posto u izvozu, a ima potencijala da postane uspješan izvozni brend za Hrvatsku. Kako kaže Arsen Marić, komercijalni direktor modne kuće Arena, tendencija izlazaka na sajmove je bila u opadanju, a ovaj sajam pobudio je dosta interesa. “Izlagači su ga prepoznali, a sada je pitanje koliko će od njega biti i koristi. Mislim da sajam ide u dobrom smjeru i da će vrijeme pokazati da će biti sve kavalitetniji”, dodao je Marić. Što se tiče Arene i suradnje s Igorom Galašem kojom pokušavaju privući nove kupce, za sada su zadovoljni, a s vremenom proizvodnju žele povećati na 15- 20 tisuća komada prodane robe. Izlagači svakako očekuju pomake u industriji, no globalizacija i jeftina strana proizvodnja nikako im ne ide na ruku. Upravo zato mnogi smatraju da je osim suradnje s dizajnerima nužno od Hrvatske napraviti zemlju prepoznate modne industrije u Europi. “Europska konkurencija donijet će puno promjena u svim tvrtkama koje rade u modnoj industriji. Morat ćemo biti bolji jer je tržište EU daleko zahtjevnije od hrvatskog. Konkurirati možemo isključivo visokostiliziranim i kvalitetnim proizvodom”, smatra Željko Matunci, direktor prodaje i marketinga tvrtke San Peter. Matunci dodaje da je moguće konkurirati i cijenom, ako ćemo proizvoditi kvalitetne visokostilizirane proizvode.

Skupa proizvodnja
“Niša se može naći, ali je nužna sinergija industrije i dizajna koja je u Europi i u svijetu odavno već praksa”, dodaje Matunci čija je tvrtka plasmanom kolekcije Hera by Robert Sever privukla nove kupce i brendu donijela novu vrijednost. “S prvom kolekcijom povećali smo promet sedam do osam posto, a sa sljedećom očekujemo povećanje 15 do 17 posto”, poručuje Matunci. No problem hrvatske proizvodnje je i taj što je skupa pa teško može odoljeti globalizaciji.“Zna se koji su troškovi proizvodnje u Kini, a koji kod nas. Ne možemo se boriti cijenom sa stranim divovima. Osim toga, problem tržišta je i zasićenost istovjetnom robom”, žali se Ariana Pomper, direktorica Bambija, dodajući kako se zato žele izdvojiti različitošću. Nakon što su u suradnji s Jurajem Žigmanom i Anamarijom Ricov plasirali nove kolekcije, u Bambiju se nadaju povećanju prodaje, no trenutno im na ruku ne ide lijepo vrijeme jer se jesenske kolekcije još nisu počele prodavati.

Otpor

Odolijevaju Zari i H&M-u
“Ne očekujemo da se nešto dogodi preko noći, ali s vremenom očekujemo povećanje prodaje 15 do 20 posto”, kaže Andrea Divić, direktorica dizajna u Amadeusu istaknuši kako je ključno pronaći način da se suprotstave globalnim divovima. “Globalizacija i šoping centri su nam svakako naštetili. Brendovi poput H&M-a ili Zare naštetili su nam najviše u dječjem segmentu, ali prodaja trepera u Amadeusu ipak bilježi rast.”