Čak 600.000 mrtvaca, od kojih je dobar dio uredno podmirivao režije, porez na dobit i druga davanja državi, razotkrila je Porezna uprava otkako koristi OIB sustav, doznaje Poslovni dnevnik. Marijana Vuraić-Kudeljan, pomoćnica ravnateljice Porezne uprave, izjavila je na prvoj prezentaciji rada OIB sustava na okruglom stolu Sređivanje javnih i državnih registara u Zagrebu kako je očito da su za te pokojnike račune plaćali nasljednici koji su procijenili da im je to isplativije.

“Prije OIB-a bilo je svega, ali i sami smo ostali iznenađeni koliko je mrtvih osoba bilo u našem sustavu i kako su baš pokojnici najurednije podmirivali ‘svoje’ obveze”, ističe Vuraić-Kudeljan.Nastavila je da danas Porezna uprava preko OIB-a ima sve podatke o financijskom stanju građana. Zahvaljujući tom sustavu automatiziran je i upis umrlih pa sličnih slučajeva više nema. Navodi da iz MUP-a dobivaju podatke o vozilima, iz Agencije za civilno zrakoplovstvo podatke o vlasnicima aviona i helikoptera, a iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture podatke o plovilima.“Ako se pokaže da je vozilo ili avion skuplji od određenoga praga ili da je plovilo dulje, softver u Poreznoj upravi automatski pali upozorenje o kojem se tako mnogo pričalo posljednjih mjeseci”, kaže Vuraić-Kudeljan. Prema dostupnim podacima prag je zasad 400.000 kuna i može se mijenjati.Pomoćnica ravnateljice Porezne uprave dodaje da iz SKDD-a dobivaju podatke o vlasništvu nad dionicama i udjelima u fondovima kao i isplatama dividendi. Iz Fine dobivaju podatke o računima tvrtki i građana, štednji, rezultatima tvrtki kao i blokadama računa. Iz trgovačkih sudova dobivaju podatke o udjelima u tvrtkama. Nekretnine su jedina imovina koju Porezna uprava zasad ne može precizno pratiti.“U tijeku je povezivanje s bazom Državne geodetske uprave, ali to će potrajati jer DGU provodi i projekt povezivanja i sređivanja zemljišnih knjiga i katastra”, kaže Vuraić-Kudeljan.

Poreznoj upravi to ipak nije velika prepreka, jer zadnjih deset godina sami bilježe važnije transkacije nekretnina. Vuraić-Kudeljan kaže da na kraju neće znati jedino s čim građani raspolažu u svojoj vlastitom domu.“Dodali smo i sustav Povezana društva, koji ispisuje poduzetnike s najviše osnovanih tvrtki i adrese na kojima se najčešće osnivaju tvrtke, zbog uvida u podrijetlo novca”, ističe Vuraić-Kudeljan.Tanja Pušelj Ostroški, članica uprave IN2 grupe istaknula je da je unatoč napretku OIB još uvijek pun rupa. OIB ne dobivaju stranci koji imaju radne dozvole u Hrvatskoj, zatim obrti i neki drugi tipovi društava, a institucije koji bi ga trebale koristiti nisu dovoljno povezane s tim sustavom.“Automatski se s OIB-om ne povezuju podaci o kaznenim evidencijama, a sve dok se ne osigura adekvatna regulativa ni evidencija nekretnina neće raditi jer nasljednici nemaju interes da nešto prepišu na sebe da bi platili porez državi”, kaže Pušelj Ostroški.Vuraić-Kudeljan odgovorila je da se regulativa i informatička spremnost državnih tijela polako popravlja. “No, ne vjerujem da će obrti dobiti OIB, jer su po zakonu to djelatnosti, a ne pravne osobe pa ih se prati preko OIB-a građana koji vode tu djelatnost”, zaključuje Vuraić-Kudeljan.