Akvizicija PIK-a Vrbovec prije točno dvije godine bila je za Agrokor dobitak, pogotovo kada se pripojilo i PIK Belje, ali i za tako snažnu kompaniju to je potencijalno činilo veliku opasnost. Vodstvo Agrokora danas je zadovoljno s restrukturiranjem proizvodnje, novom organizacijom i investicijama koje su polučile zapažene rezultate. Restruktuiranje je vodio osobno Ivica Todorić, predsjednik Agrokora, koji je u suradnji sa svojim timom otpočetka znao što želi postići. U PIK-ovima se danas radi gotovo punim kapacitetima, napravljeno je nekoliko novih i prepoznatljivih proizvoda i svaki je lani polučio proračun (prihod od prodaje) u iznosu od oko 900 milijuna kuna. U Vrbovec je nakon preuzimanja početkom 2005. godine na mjesto predsjednika uprave došao Duško Tomašević iz Podravkine mesne industrije Danica, koju je uspješno vodio točno četiri godine. Za njega se može reći da je menadžer za mesnu industriju jer je od dolaska iz Splita prije više od deset godina u međuvremenu radio u Gavriloviću na mjestu direktora u vrijeme najbržeg rasta ovog proizvođača. Na pitanje hoće li Danica, kako je bilo najavljeno, preuzeti proizvodnju konzervi i pašteta za PIK Vrbovec, i to navodno oko 2000 tona godišnje, Duško Tomašević diplomatski je rekao. “S Podravkom imamo suradnju u više pravaca i ona se uspješno ostvaruje. PIK Vrbovec u prošloj godini je prodao 25.000 tona mesa, što je bilo 78 posto više u odnosu na 2005. godinu i više od 13.000 tona prerađevina ili 31 posto više u odnosu na godinu dana prije. Od ukupne proizvodnje prerađevina 2200 tona odnos se i na konzerve. U 2007. plan je proizvesti više od 28.000 tona svježeg mesa i 18.000 tona prerađevina. ”Prije ulaska u sastav koncerna Agrokor kapaciteti PIK-a Vrbovec bili su iskorišteni oko 30 posto. U 2005. godini s porastom proizvodnje rasla je i njihova iskorištenost. Tomašević tumači: “Danas je iskorištenje kapaciteta više od 90 posto s time da se oni stalno povećavaju. Primjerice, lani su povećani kapaciteti i klaonice svinja i klaonice junadi. Također, nabavljeni su novi, suvremeni strojevi koji su povećali kapacitete prerade ili pak omogućili nova pakiranja, proizvodnju novih proizvoda i slično.

Najveća ulaganja bila su u nove linije za narezivanje proizvoda, kapaciteta dvije tone u smjeni, zatim u linije za proizvodnju polutrajnih kobasica te linije za proizvodnju šunki. Time su postrojenja prerade povećana oko 28 posto.“PIK danas posluje pozitivno, likvidan je i solventan, a prihod od prodaje nadmašio je 900 milijuna kuna što je oko 40 posto više nego prije godinu dana. Tomašević kaže da pokazatelji troškovne efikasnosti ukazuju kako je krivulja troškova u odnosu na obujam u padu. U 2005. godini ukupna investicijska ulaganja iznosila su 30 milijuna kuna dok je u 2006. uloženo također 30 milijuna. Za ovu godinu plan je 100 milijuna kuna. U 2006. godini PIK Vrbovec je lansirao na tržište 15-ak novih proizvoda, dok su neki proizvodi ponuđeni potrošačima u novim, prikladnijim pakiranjima. Od noviteta to su PIKO-ov parizer u nekoliko različitih pakiranja i dva različita okusa, mortadele rađene po originalnim talijanskim recepturama, hrenovke u novim pakiranjima, premier i PIK šunka, trajne i polutrajne kobasice narezane i pakirane u modificiranoj atmosferi te linije proizvoda za djecu pod brendom Disney u kojoj su paštete, hrenovke, hamburgeri i uskoro parizer. Tomašević podsjeća da kuhanu šunku koju je PIK Vrbovec nekada proizvodio za američko tržište i dalje proizvode i njezina prodaja raste, ali je asortiman šunki pod PIK-ovim brendom upotpunjen šunkom u ovitku i šunkom za pizzu koje se proizvode pod robnom markom PIK i Sljeme. Najveći kupci PIK-ovih proizvoda domaći su i strani trgovački lanci Getro, Metro, KTC, Mercator, Tommy, Valalta, Kerum, Plodine, Konzum i ostali, i zastupljeni su u gotovo svim hotelskim kućama u Hrvatskoj. Osim toga, u Vrbovcu se proizvodi pod privatnom robnom markom K plus za Konzum, Rial za Velpro, Gurman za Getro, Aro za Metro i Ultra plus za Ultra grupu. Ukratko, sada imaju oko 1500 kupaca i oko 6500 istovarnih mjesta. Međutim, od ukupne prodaje samo pet posto prihoda ostvaruje se na izvoznim tržištima, od kojih su najveća ona u regiji – BiH, Srbija, Makedonija i Slovenija. Ipak, lani se ponovno počelo s izvozom junećeg milanskog reza na tržište Italije. Izvoz bi bio znatno veći, ali, objašnjava Tomašević, to nije zbog niza ograničenja vezanih za vanjskotrgovinsku razmjenu mesa i prerađevina. No u tijeku su otvaranja novih tržišta i cilj je za tri godine izvoz povećati od 5 na 15 posto u strukturi ukupne prodaje. Na pitanje može li PIK danas konkurirati najboljim mesnim industrijama u svijetu, Tomašević to potvrđuje: ”U pogledu udovoljavanja svim zahtjevima i propisima inspekcije EU i SAD imamo licencije za izvoz na strana tržišta. Kada se dovrše sve faze investicijskog ciklusa u razdoblju od tri do četiri godine, PIK će doista biti spreman za izlazak na nova strana tržišta i konkurenciju s najboljima.”

Sedam tvrtki drži 70 posto tržišta

Komentirajući izjavu ministra Petra Čobankovića kako u Hrvatskoj ne može opstati više od četiri do pet mesnih industrija te isto toliko klaonica, Dušan Tomašević kaže: ‘Postoji nekolicina proizvođača koji su u samom vrhu hrvatskog gospodarstva prema dobrim rezulatima poslovanja, nekolicina ima problema u poslovanju, dok se velik broj malih tvrtki bori za opstanak. Danas je oko 170 objekata registriranih za klanje i preradu mesa, među kojima se nalaze četiri izvozna objekta. Ukupan prihod veći od 75 milijuna eura ostvarilo je njih pet. Tako se može zaključiti kako je mesna industrija u Hrvatskoj visoko koncentrirana industrija gdje prvih sedam poduzeća zauzima ukupno 70-ak posto cjelokupnog tržišta.’