"Od prodaje solarnih panela uprihodit ćemo 420 milijuna kuna, u izvoz ide 98 posto proizvodnje"

Foto: Davor Višnjić / Pixsell Foto: Davor Višnjić / Pixsell

Većinski vlasnik varaždinskog Solvisa, jedinog hrvatskog proizvođača solarnih panela, prodao je svoj uhodani farmaceutski biznis i posvetio se obnovljivim izvorima energije, a kako u RH zasad nema previše interesa za energijom budućnosti potpuno se okrenuo izvozu, tako da će Turskoj ove godine prodati rubu vrijednu 40 milijuna eura, dok je za izgradnju studentskog kampusa u Kopenhagenu isporučio 12.000 panela.

Priča o varaždinskom Solvisu, jedinom proizvođaču solarnih panela u Hrvatskoj, kao da je prepisana iz neke upute o tome kako bi idealna tvrtka trebala izgledati - projekt je greenfield investicija, promovira ekologiju, godišnje proizvedu po 400.000 panela i od toga čak 98 posto izvezu, a prihode svake godine udvostruče.

Uvode nove tehnologije, ali pritom se pazi da strojevi ne preuzmu sav posao od ljudi, koji se stalno zapošljavaju i sada ih je ukupno 165. Većinski vlasnik tvrtke je Stjepan Talan, farmaceut koji je prodao svoj uhodani biznis i tim novcem 2008. krenuo u njemu dotad potpuno nepoznato područje solarne energije. Nije odustao niti kad se kriza te industrije, nastala pod naletom kineskih proizvođača, poklopila sa svjetskom ekonomskom krizom. S Talanom nije bilo lako ugovoriti sastanak – u potrazi za novim tržištima, u zadnje je vrijeme obišao niz sajmova na raznim kontinentima.

Dosad ste svake godine udvostručili prihode. Kakvi su bili rezultati Solvisa u 2016.?

Nakon 188 milijuna kuna u 2015., lani smo imali skoro 300 milijuna. Ove godine rast će biti malo skromniji, planiramo oko 420 milijuna kuna.

 

25godina

traje garancija za Solvisove solarne panele, koji mogu izdržati temperaturu od minus 40 do plus 40


Lani smo investirali dva milijuna eura u novu proizvodnu liniju i povećali kapacitet na 100 MW, time smo došli u rang srednje velikog proizvođača među nekoliko desetaka proizvođača u Europi. Interesa ima toliko da smo mogli uvesti još jednu liniju i udvostručiti proizvodnju na 200 MW, no odlučili smo se za stabilan rast. Ne sumnjamo u perspektivu našeg sektora, ali nije dobro srljati.

Gdje izvozite panele?

Jako smo traženi i ne možemo svima udovoljiti, neke nove kupce moramo odbijati. Imali smo priliku vezati se vrlo usko uz jedno ili dva tržišta, ali smo odlučili ipak ići na diverzifikaciju i odabrali smo pet velikih tržišta - Njemačku, Francusku, Nizozemsku, Italiju, a u zadnje vrijeme važan nam je partner postala i Turska. Ta nam je zemlja ove godine najveći kupac, izvest ćemo im 40 do 50 posto ovogodišnje proizvodnje na bazi kvote od 60 MW koju nam je odobrilo tursko ministarstvo gospodarstva. Kupili su od nas robu u vrijednosti od 40 milijuna eura, što je pola godišnjeg hrvatskog izvoza u tu zemlju. Njihova inspekcija posjetila je našu tvornicu i bili su zadovoljni viđenim.
Od manjih tržišta, izvozimo u Austriju, Dansku, Češku, te povremeno u sjevernu Afriku, na Srednji istok, u Južnoafričku republiku. Takva disperzija doprinosi sigurnosti.

Kako ste se oduprli jeftinoj proizvodnji iz Kine?

Europsko i američko tržište odbilo je pritisak Kine odbilo uvođenjem antidampinških mjera, koje su bile nužne jer Kinezi daju nedozvoljene dotacije svojim proizvođačima.
Te su nam antidampinške mjere bitno olakšale poslovanje, tu smo našli svoju priliku. U Europi Solvis smatraju domaćim proizvođačem i preferiraju ga u odnosu na kineske, koji su jeftiniji ali nisu toliko pouzdani. Francuzi su nas zvali da napravimo kod njih tvornicu, tamo bi nam sve bilo jednostavnije, ali nismo htjeli.
Mi dajemo garanciju da svaki naš panel može biti 25 godina na otvorenome, na temperaturama od minus 40 do plus 40, po kiši, snijegu i ledu. Garantiramo da će mehanički izdržati i da iskoristivost niti nakon 25 godina neće pasti ispod 80 posto.

Zašto svega dva posto proizvodnje prodate na domaćem tržištu?

Što se solarne energije tiče, dosad je u RH ukupno instalirano svega 45 MW, a to je količina opreme koju Solvis proizvede u pet mjeseci. Zanimljivo je da smo mi isporučili svega 70 posto tih instalacija. Sve europske zemlje štite domaću proizvodnju, postoje načini kako da se ona indirektno preferira.
U Hrvatskoj, od ovo malo instalacija što je ugrađeno čak trećina je uvoznih. Siguran sam da je to što je uvezeno skuplje plaćeno i manje kvalitetno od naših proizvoda, no uvozni lobi se i tu potrudio da proda svoju robu jedinicama lokalne samouprave, tako da domaći proizvođač ne može proći čak niti kad ima proizvod svjetske kvalitete.
Mi se ne bavimo lobiranjem nego proizvodnjom i tržištem i zato smo se morali probiti na strana tržišta. 
Kad bi pratila trendove, Hrvatska bi imala instalirano barem 900 MW. Onoliko koliko prodamo u Hrvatskoj prodamo i u BiH. Evo Slovenija ima 400 MW s upola manje stanovnika. S Kosova imamo upita za 40 MW...
Globalno tržište solarne industrije nezaustavljivo raste, a Hrvatska zaostaje zbog nerazumijevanja i nedovoljnog praćenja svjetskih trendova.
Naša je misija održivi razvoj i bilo bi nam drago da i Hrvatska krene u tom smjeru. Jednostavnije je prodavati u svojoj zemlji, no taj ćemo gušt još pričekati, jer kod nas tržište za solarne panele skoro da i ne postoji. Sve je to stvar politike i programa poticaja, za koji se uvriježilo mišljenje da je to preveliki trošak.

Dok je bio potpredsjednik Vlade, vaš sugrađanin Ratimir Čačić je zbog visokih poticaja žestoko napao industriju kojom se bavite?

Mislim da je Čačić tada nerazumno postupio, no kasnije je posjetio našu tvornicu i shvatio o čemu se radi. Nekoć su poticaji bili vrlo visoki i takva je struja bila izuzetno skupa.
Situacija se od tada promijenila i mi smo sada na točki ekonomske isplativosti proizvodnje, jer cijena drastično pada i već za par mjeseci mogla bi biti prihvatljiva. Tehnologija se iznimno brzo razvija. Cijena ćelija, osnovnog materijala, po wattu u zadnjih je šest - sedam par godina pala čak za osam do deset puta. Cijene solarnih panela padaju i sada nam trebaju minimalni ili nikakvi poticaji. To je dobra i čista tehnologija proizvodnje struje.
Cijena ovisi o par faktora – o cijeni materijala za proizvodnju struje, o insolaciji, o zakonodavstvu i poticajnim cijenama u jednoj fazi.

 

70posto elektr. energije

dolazit će od Sunca 2070. godine, tvrde stručnjaci


Projekcije su da će cijena struje iz solara za nekoliko godina biti najniža na tržištu, a 2070. bi 70 posto električne energije dolazilo od Sunca. Promjene se dramatično ubrzavaju. Mi sada nekim varaždinskim firmama nudimo solarne elektrane za njihove novogradnje, ta će instalacija i bez državnih poticaja kroz desetak godina vratiti uloženo.
Vlada mora pratiti što se događa u svijetu, osim toga postoje i neke obveze i smjernice koje je Hrvatska prihvatila, a ne poštuje ih. Ne treba se previše žaliti, jer su nam rezultati dobri, a tržište osigurano. Bit će sigurno pritisaka EU pa će i u Hrvatskoj doći do nekog pomaka. Solvis je spreman. Sadašnja mala osnova za nas je velika prilika.

U kojem postotku obnovljivi izvori energije sudjeluju u proizvodnji električne energije u RH?

Svega s jedan ili dva posto, a mogli smo već biti na 20 posto obnovljivih izvora. Doduše, taj pojam u Hrvatskoj nije ispravno vrednovan, jer se tu ubrajaju i naše prastare hidroelektrane. One su zastarjele, a treba reći da ta tehnologija i nije u međuvremenu bitnije napredovala.
Sunčeva je energija najprirodniji resurs, ali ne treba imati samo to. Važna je disperzija.
Treba se osloniti na više izvora - od nafte i plina do obnovljivih izvora kao što su vjetar, sunce, biomasa.
Za obnovljive izvore nije bilo pravog plana razvoja, energetska strategija se treba donijeti i za taj sektor. Jedino je korištenje vjetra relativno razvijeno, ali i to se dogodilo pod pritiskom lobija stranih investitora. Naravno, i mi smo mogli lobirati, no takvo što se ne uklapa u naše razmišljanje.
U novije vrijeme svi važniji svjetski političari imaju izgrađen stav o obnovljivim izvorima i energetici. Njemačka premijerka Angela Merkel je podržava kontinuirano, novi predsjednik Francuske apsolutno podržava takvu politiku i planira povećati kvote. 
U SAD-u je predsjednik Barack Obama apsolutno podržavao, dok Donald Trump to ne čini, barem zasad. No to je zbog nerazumijevanja, jer kad se uđe u tu problematiku vidjet će iz niza razloga prihvatiti instalacije za obnovljive izvore.
Hrvatska je u idealnom području, jer sjeverno od nas nema dovoljno sunca, a južnije je prevruće, što degradira rezultate. U Dalmaciji se paneli mogu stavljati ne samo na krovove hotela već se njima može natkriti parking. Tu je važno i pitanje svijesti – najlakše je kupiti vagon ugljena, ali treba vidjeti kuda to vodi.

Gdje se sve stavljaju solarni paneli?

Postoje male, velike i srednje instalacije. Male instalacije su na krovovima kuća, nekih 20 do 30 kvadrata. To tek dolazi, tu je najveća perspektiva, no mora se riješiti spremanje energije, koje je još uvijek preskupo, jer baterija košta oko 3000 dolara, no i ta cijena brzo pada.
Drugi je način primjene na krovovima trgovačkih centara, poslovnim zgradama, proizvodnim halama, to je do 1000 kvadrata panela. Potom, postoje velika solarna polja s masom tipskih modula, koji dosežu i desetke tisuća kvadrata.
Ima i otpora, koji su ponekad smiješni. Kad se raspravljalo o projektu solarne elektrane u Dalmatinskoj zagori, neke studije su navodno pokazale da će odbljesak sunca zaslijepiti ovce i ptice. To naravno nije istina – pa u Francuskoj smo radili jednu veliku instalaciju uz sami aerodrom, dakle posve sigurno tu nema zasljepljenja.
Za izgradnju studentskog kampusa u Kopenhagenu isporučili smo 12.000 panela, a sličan posao dogovorili smo i s jednom tamošnjom bolnicom. Po zahtjevu kupaca radimo i solarne crijepove, potom fasadne module. Budućnost je solarni pokrov, dakle umjesto krova stavljaju se paneli. Potom, umjesto klasičnih stakala, počinju se ugrađivati moduli koji će proizvoditi struju, recimo u Dubaiju se ta tehnologija već koristi.v

Komentari (8)
  • hasenfefer
    hasenfefer 8:48 20.5.2017.

    Pa Nijemci ne mogu konkurirati Kinezima.

    Očito da je taj farmaceutski biznis bio jako uspješan.

    Inače za proizvodnju sunčevih panela se emitira CO2 u količini kojih u sljedećih 10 godina solarni paneli “uštede”.

    Znači što se tiče zaštite planeta iz šupljeg u prazno.

    Nešto kao električni automobili.

  • super24
    super24 15:38 19.5.2017.

    e, e, a zašto je prodao uspješni farmaceutski biznis?

  • ingeler
    ingeler 12:15 19.5.2017.

    verdi


    ingeler


    "70% električne energije 2070 dolazit će od sunca" - baš me zanima koji to stručnjaci tvrde jer bi iste trebalo poslati da ponovno polože ispite iz elementarne fizike, da ne pričam o ukupnoj svjetskoj potrošnji i dijagramima opterećenja tijekom 24 sata…..

    2070 je toliko daleko da nitko ništa pametno o tome ne može reći. sunce za 1 dan emitira toliko energije da nam je to dosta za cijelu godinu. eee sad kako će to uhvatiti još nitko ne zna.

    za to bi trebali cijeli planet prekriti panelima, i da to je prosjek a realno vrijeme je neka druga matematika…
Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!