Jedva čekam ulazak u EU pa da više ne moram ovisiti o našem malom tržištu

Autor: Biserka Ranogajec , 10. travanj 2012. u 22:00

Mladen Baković, vlasnik MBM-a, u dvadeset godina nikad nije koristio ni kune poticaja za poljoprivredu

Tvrtku MBM osnovao sam prije 21 godinu pod registarskim brojem 250 još u bivšoj državi, počinje svoju priču Mladen Baković, koji se sa suprugom Marijanom upustio u biznis s cvijećem i ukrasnim biljem čim su to zakoni dopustili. Baković je u Zagreb došao iz Dalmatinske zagore prije više od četrdeset godina i danas u njegovim vrtnim centrima uz najbližu obitelj, dvije kćeri, radi i dobar dio bliže i šire rodbine. Starija kći Ivana završila je studij agronomije, a mlađa Nina magistrirala je ekonomiju.

Prihod od 20 milijuna eura
Uz maloprodaju i osnivanje prodajnih centara Bakovići su razvijali proizvodnju s kojom su i počeli u Lučkom pokraj Zagreba kupivši malu drvenu baraku prije 23 godine. Supruga je tada još radila u zagrebačkom Zrinjevcu. Baković se prisjeća i kako je prije dvadesetak godina bilo puno lakše raditi. Nije bilo konkurencije, a tržište je bilo gladno svega. Prvih deset godina MBM je strelovito rastao i od početka je sa svojim vrtnim centrima bio u svim stranim trgovačkim lancima. Međutim, kazuje nadalje, danas je teško raditi s njima jer su veliki sustavi moćni, organizirani, imaju kapital i gutaju sve ispred sebe. Srednjim poduzetnicima kao što je MBM sve je teže poslovati uz njih. Baković već 16 godina u najmu ima pet hektara Kaštelanskih staklenika, tvrtke u državnom vlasništvu. U najmu ima i dio Poljoprivredne zadruge u Turnju. Istodobno je MBM širio prodajne lance, također u državnim tvrtkama, i danas plaćaju najam u Stanici za južne kulture u Dubrovniku i u Jadranskom institutu Split. Ukratko, MBM ima vrtne centre s maloprodajom u Zagrebu, Varaždinu, Rijeci, Poreču, Zadru, Splitu i Dubrovniku i svi su omiljene destinacije za sve ljubitelje vrtlarstva i uređenje interijera i eksterijera. Osim trgovinom i proizvodnjom tvrtka znatne prihode ostvaruje i u uslugama uređenja interijera, krajobraznog projektiranja, oblikovanja i održavanja zelenih površina. Kada se zbroje svi programi, MBM je najveća privatna tvrtka ove vrste, u kojoj je zaposleno više od 250 ljudi. Uz cvijeće MBM godišnje proizvede između tisuću i pol do dvije tisuće tona povrća. Tvrtka u posljednje vrijeme ostvaruje dvadesetak milijuna eura ukupnog prihoda godišnje. Prvih deset godina prihodi su svake godine rasli deset posto. U ukupnim prihodima vlastita proizvodnja sudjeluje sa 30 posto.

Kaštelanski staklenici u najmu
Cvijeće iz vlastite proizvodnje dovozi se dnevno u Zagreb iz Kaštela, a svojedobno ga se dijelom izvozilo na nizozemsko i njemačko tržište. Danas se cvijeće izvozi u regiju – u BiH, Srbiju i Crnu Goru, dok se povrća ne proizvodi u tolikim količinama da bi ga se isplatilo prodavati izvan Hrvatske. Visoki troškovi carina i špedicije gotovo premašuju cijenu robe iako je tržište blizu i nekoliko sati vožnje je do Beča, Budimpešte, Münchena… “Jedva čekam ukidanje granica jer nama koji smo naučeni raditi i stvarati bit će puno lakše doći do tržišta u Europi. Sada smo u kavezu u koji se baca sve i svašta”, slikovito govori Baković i dodaje kako dvadeset i pet godina gotovo svaki tjedan odlazi na burzu u Nizozemsku. “Kamo sreće da se granice što prije ukinu i da nećemo više ovisiti o ovom našem malom tržištu”, poručuje naš sugovornik. Baković nije zadovoljan s dosadašnjom politikom prema poduzetnicima koji se bave proizvodnjom cvijeća i povrća. Navodi primjer Kaštelanskih staklenika, već godinama u problemima i blokadama računa kojima upravlja Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO). Tvrtka se već nekoliko puta prodavala, ali nitko se nije javio, dok je Baković slao pisma namjere. Kaže kako je temeljni kapital Kaštelanskih staklenika procijenjen na 600 milijuna kuna, što je nedostupna cijena za nekog tko se poput njega bavi poljoprivrednom proizvodnjom. To su, tvrdi, igre bez granica i ne vjeruje da će ikad itko dati toliki novac za ovu tvrtku s tolikim gubicima koji su samo u prošloj godini iznosili tridesetak milijuna kuna. Objekti, odnosno staklenici, stari su također više od trideset godina, a zastarjela je i tehnologija. Njihov mentor godinama je Ante Sanader, splitsko-dalmatinski župan, prilično ogorčeno kazuje Baković, optužujući upravo župana za dugogodišnje katastrofalno loše stanje u ovim staklenicima u Kaštel Štafiliću. Od ukupno dvadesetak hektara koje posjeduju Kaštelanski staklenici MBM u najmu ima 4,5 hektara koje obrađuje. “Čekamo dan kad će nam AUDIO reći da se iselimo, što nije jednostavno ni lako učiniti preko noći”, tumači naš sugovornik. Istodobno otkriva kako ima naznaka iz Uprave Kaštelanskih staklenika o želji da se proširi sadašnja suradnja s Bakovićevom tvrtkom MBM.

Širenje maloprodaje
Opstanak MBM-a Baković vidi u stvaranju, odnosno širenju vlastitog lanca maloprodaje jer strani trgovački lanci ne misle, kaže, dugoročno u Hrvatskoj imati svoje poslovne partnere pa će sve više prodavati robu iz svojih domicilnih država. Osim toga, kaže Baković, u ovoj proizvodnji prepreke su i nelojalna konkurencija te rad na crno. Proizvodnja cvijeća i povrća zahtijeva skupu tehnologiju i velike proizvodne površine, ali MBM nikad nije uzimao poticaje za poljoprivrednu proizvodnju. Baković je sa zagrebačkim partnerom obnovio proizvodnju u staklenicima u Lipiku, u koje su investirali 10 mil. kuna.




Komentirajte prvi

New Report

Close