‘Japanci su prepoznali kvalitetu naših slastičara i pekara, a država nas ignorira’

Autor: Božica Babić , 17. prosinac 2014. u 10:51
Ruža Grgurev upravljanje zadrugom preuzela je 2011., povećala je broj kupaca s 230 na 344/Marko Prpić/PIXSELL

Ne nazire se kraj apsurdnoj situaciji s PDV-om na hranu za van, upozorava upraviteljica Pesle.

Kišna godina i bešćutnost države prijete novim valom zatvaranja brojnih obrta iz slastičarsko-pekarske grupacije, upozorava Ruža Grgurev, upraviteljica prve hrvatske pekarsko-slastičarske zadruge Pesla iza koje je povijest duga 76 godina.

Zašto sladoled, kolač, burek ili pizza konzumirani u objektu imaju PDV 13 posto, a ako se iznesu van za konzumaciju poslije, PDV je 25 posto, pitanje je s kojim Grgurev već mjesecima uporno kuca na mnoga vrata mjerodavnih državnih institucija i piše dopise potkovane čvrstim argumentima o praksi koja vrijedi u svim članicama EU, ali ne i u Hrvatskoj. U zemljama EU stopa PDV-a je ili ista ili je znatno niža kad se hrana iznosi van za naknadnu konzumaciju. Ako je suditi po  nezainteresiranosti hrvatskih institucija za otvaranje rasprave o PDV-u, apsurdnom stanju ne nazire se kraj.Neovisno o tome ispija li se kava u kafiću ili iznosi vani, PDV se obračunava po stopi od 13 posto. Za usluge smještaja/noćenja u svim vrstama turističkih objekata PDV je 10 posto.

Jesu li kuhanje kave ili iznajmljivanje ležaja u apartmanima, odnosno lokacije u kampovima djelatnosti kojima treba pogodovati povlaštenim PDV-om, a istodobno ga osporiti kreativnim strukama kao što su slastičarstvo i pekarstvo? "U turističkom vodiču za Zagreb, koji su tiskale japanske agencije, uvršteno je nekoliko proizvoda slastičarnice Vincek i pekarnice Dinara. Japanci su prepoznali vrhunsku kvalitetu naših majstora obrtnika u slastičarstvu i pekarstvu, njihovi proizvodi svojevrsni su i suveniri. No, država umjesto da razvoj tih djelatnosti potakne i povlaštenim PDV-om ne iskazuje razumijevanje. Naprotiv, ispisuje goleme kazne zbog kojih će mnogi uskoro prestati raditi", ističe Grgurev.Povlašteni PDV za cjelovito slastičarstvo i pekarstvo tek je jedna od poluga kojima se Grgurev bavi otkako je 2011. preuzela upravljanje zadrugom. Broj kupaca u međuvremenu je povećala s 230 na 344, a količinu sirovina koje kroz zajedničku nabavu mjesečno otkupe podigla je sa 40 na 130 tona.

Pesla danas surađuje s pekarima i slastičarima iz desetak županija. Dobar glas ipak se daleko širi, kaže i navodi kako iz godine u godinu bilježe visok rast, ali ne u zaradi, nego volumenu posla. "Nemamo gazdu koji razmišlja kako će od profita kupiti jahtu ili skupi auto, sve ostvareno investiramo u dobre cijene koje donose povjerenje i povećavaju brojnost klijenata", objašnjava poslovni model Pesle. Među projektima o kojima se u Pesli razgovara je i moguća transformacija zatvorenog modela zadrugarstva u novi tip "zadruge u zadruzi", odnosno ponude kartice lojalnosti svim stalnim kupcima. Posebno je, otkriva, ponosna što su Peslu prihvatili i brojni slastičari i pekari iz albanske zajednice. U početku su je, iznosi, motrili s rezervom. No, kako je po struci prehrambeni tehnolog, nakon što je otkrila svoje recepture za lepinje i slične delicije, ali i određeno poznavanje albanskog jezika, stekla je povjerenje.

Danas njih 120, a mnogi među njima već su i treća generacija u obiteljima što se bave slastičarstvom ili pekarstvom, sirovine nabavljaju preko Pesle. Kako je godinama radila kao profesorica u srednjoj školi, ta pedagoška crta zasigurno Grgurev pomaže u brojnim aktivnostima koje uskoro planira realizirati. Edukacija je jedno od područja. U pekarstvo su, kaže, zalutali mnogi koji su se školovali za neka potpuno druga zanimanja poput frizerki, vodoinstalatera i mehaničara. Svatko od njih ima neku svoju životnu priču koja ga je dovela tu gdje je danas, no većina želi proći stručnu obuku. Stoga, iznosi Grgurev, uz potporu Agencije za strukovno obrazovanje planiraju izraditi program za školu pekarstva. "Ljubav je najvažniji aditiv svakog kolača ili kruha", smatra upraviteljica zadruge Pesla.  

Komentari (1)
Pogledajte sve

PDV na Hranu od 13% nije povlašteni, povlašteno bi bilo 2-3%, 13% je ogromni PDV kada se tiče prehrambenih proizvoda, a o 25% da i ne govorimo.

To samo sadistička država može propistai isti PDV na računalo, automobil, skupocjeni sat, dijamantnu ogrlicu, kruh i mlijeko….

Mi smo svi tupavi ako 13% vidimo kao povlaštenu stopu kada je riječ o prehrambenim artiklima…

New Report

Close