Hrvatski testovi za trudnoću i droge prodaju se od Slovenije do Crne Gore

Autor: Andreja Šantek,VLM , 31. siječanj 2012. u 22:00

Zagrebačka biotehnološka tvrtka uložila četiri milijuna eura u nove proizvodne pogone i poslovni prostor

Zahvaljujući povećanju posla i dobrom poslovanju u proteklim godinama zagrebačka tvrtka BioGnost, specijalizirana za proizvode za biološku dijagnostiku, uskoro će se preseliti iz centra male privrede Savica Šanci na novu adresu u zagrebačkoj Dubravi. Projekt vrijedan četiri milijuna eura kruna je dosadašnjeg poslovanja supružnika Ivana Marchiottija i Mirjane Marchiotti-Ulip, koji su tvrtku osnovali prije 14 godina. Po struci liječnik transfuziolog i imunohematolog I. Marchiotti 19 je godina radio u Imunološkom zavodu gdje je razvio proizvodnju seruma za određivanje krvnih grupa. “Kako se tamo više nisam mogao razvijati, a to je u Imunološkom problem i danas, osnovao sam tvrtku. Prvo smo krenuli s proizvodnjom seruma za određivanje krvnih grupa, a danas imamo četiri osnovne grupe proizvoda koji se temelje na antitijelima i antigenima, odnosno bjelančevinama ljudskog i životinjskog organizma”, kaže direktor Biognosta Ivan Marchiotti. Većina suradnika koji su se zaposlili u BioGnostu također potječu iz Imunološkog zavoda, a prije šest godina u tvrtki mu se pridružila i supruga koja je 29 godina radila u Gradskim ljekarnama Zagreb. U Bignostu je zadužena za financije, a I. Marchiotti kaže da ga je time “oslobodila posla koju mu je sjedao na želudac” te se može potpuno posvetiti svojoj strasti – kreiranju novih proizvoda.

Bratova ušteđevina
Osim seruma proizvode i testove za droge, za otkrivanje trudnoće, trakice za određivanje glukoze u krvi, a pri Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode imaju registrirano tisuću proizvoda. Također 30ak njihovih proizvoda su zaštićeni brendovi pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo. “Prostor na Savici supruga i ja smo kupili deset godina prije nego je tvrtka pokrenuta, a posao smo pokrenuli 1998. sa 90.000 njemačkih maraka koje mi je posudio brat. Sami smo uređivali prostor i izrađivali namještaj, sjećam se da je supruga s peglom ljepila ivericu, rubila stolove. No to nam je omogućilo da imamo vlastiti prostor, opremu i kadrove. Problem nam je bio i što je 1998. uveden PDV pa je supruga cijelu svoju plaću davala da bismo državi mogli platiti PDV”, prisjeća se I. Marchiotti. Novac su vratili, kaže, ali problem i danas predstavlja PDV koji moraju platiti, bez obzira jesu li naplatili svoju robu. “Kako su nam prvi kupci bile bolnice koje nisu plaćale, a na kraju godine smo morali plaćati porez na dobit, supruga e predložila da počnemo prodavati nešto što se kupuje i plaća gotovim novcem. Tako smo krenuli s testovima za određivanje trudnoće i ovulacije koje smo prodavali u ljekarnama, a nakon toga i s testovima za droge i tu smo danas najjači na ovom području, od Slovenije do Crne Gore”, kaže I. Marchiotti. Prije 14 godina krenuli su sa 20ak kupaca, uglavnom bolnica, a danas imaju nekoliko tisuća kupaca te tvrtke u BiH i Srbiji, a poslovanje šire i u Sloveniju. “Prije puno godina sam shvatio da je EU svega 20ak kilometara od nas i da, bez obzira hoćemo li mi ući k njima ili oni k nama, moramo biti spremni. Stoga smo prije gotovo deset godina dobili europske certifikate, 2003. smo dobili ISO 9001, a 2004. smo prvi u Hrvatskoj dobili ISO 13845”, kaže I. Marchiotti. Dodaje kako njihovi proizvodi imaju CE oznaku, čime je potvrđeno da su u skladu s europskim direktivama, što im omogućuje da izvoze svoje proizvode u zemlje EU bez prethodne registracije u nacionalnim agencijama. “Zbog toga imamo i svoga europskog predstavnika MDSS GmbH, a godišnja članarina stoji nas 1000 eura. Predstavnik nas obavještava o svim promjenama unutar pojedinih direktiva za medicinske proizvode. Drugim riječima, ne možete izvoziti u EU ako nemate ovlaštenu firmu koja za vas jamči i zbog toga plaćamo predstavnika”, pojašnjava I. Marchiotti.

Rat s HZZO-om
Godišnji im je promet 25 milijuna kuna s PDV-om, a na izvoz otpada 25%, odnosno malo više od pet milijuna.“Trenutno imamo 17 milijuna kuna fakturiranih, a nenaplaćenih računa. Pa ako kažem da godišnje radimo 25 milijuna kuna prometa, onda je ovo velik udio. No ako će nova vlada smanjiti rokove plaćanja na 30 do 60 dana, to će nam izuzetno pomoći”, kaže M. Marchiotti-Ulip. I. Marchiotti nezadovoljan je što država ne štiti domaće proizvođače nego pogoduje uvoznicima. Kao posljednji primjer ističe novi pravilnik kojim su njihove GlukoGnost visual trakice za okularno određivanje glukoze u perifernoj krvi izbačene s liste HZZO-a, s kojima su godišnje radili promet od dva milijuna kuna. “Nažalost, usvojen je novi pravilnik kojim su ukinute trakice za okularno očitanje i svi pacijenti su dobili pravo na glukometar. Tu se prije svega radi o pritisku uvoznog lobija jer se glukometri i pribor isključivo uvoze iako je naš proizvod znatno jeftiniji”, kaže I. Marchiotti. Iako bi hrvatsko zdravstvo trebalo prepoznati domaće proizvođače i zaštititi ih, kaže, natječaji su napravljeni tako da ih se isključuje. Misli i kako bolnice kupuju od uvoznika jer imaju određene pogodnosti kao što su, primjerice, odlasci na kongrese. “Vlada nam stalno govori da izvozimo. A da bismo to mogli, moramo imati referencije u Hrvatskoj u kojoj ne možemo prodavati proizvode”, objašnjava I. Marchiotti. Kaže da bi se domaćim proizvođačima moglo pomoći da im, primjerice, HZZO da 20% tržišta, a oni bi ponudili 30% jeftiniju cijenu i zaposlili još 20 do 30 radnika. Upozorava na još neke nelogičnosti u zdravstvenom sustavu koje dovode do neujednačene usluge. “Primjerice, naše bolnice same kupuju krv i praškaste podloge i same kuhaju podloge za petrijeve zdjelice. Neke to rade dobro, neke manje dobro, no u konačnici usluga nije standardizirana. Plan mi je da u sljedećem razdoblju ponudim bolnicama da mi to radimo za njih. Iako sam već razgovarao s nekim ravnateljima koji se slažu da je to kvalitetnije i jeftinije, dolazimo do pitanja što će bolnica s ljudima koji rade na tim poslovima. Naravno da bismo mi preuzeli dio ljudi jer se tada ne bi kuhalo 200 nego 2000 podloga, i to industrijski, jer imamo proizvodnju vlastite krvi, zastupnici smo za dvije renomirane tvrtke koje rade dehidrirane podloge te imamo uređaj za proizvodnju vode. No moramo lomiti otpore”, kaže I. Marchiotti dodajući kako je sad ipak vrijeme za promjene i da bi vodeći ljudi to trebali shvatiti.

Čekaju američke inspektore
Novi prostori BioGnosta protezat će se na 3500 četvornih metara. Preseljenje je predviđeno za dva mjeseca, a predviđeno je i zapošljavanje novih radnika. “Preseljenje nam je bio imperativ za daljnji razvoj. Ustrojit ćemo jedinstveno skladište i povećati kapacitet proizvodnje. U prizemlju će se raditi kemijska proizvodnja, a na katu će se raditi sterilna proizvodnja. Planiramo pozvati i inspektore Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) kako bismo dobili njihovu dozvolu, što bi nam omogućilo proizvodnju za američko tržište u suradnji sa stranim partnerom. Naime, moramo širiti proizvodnju i tržište kako bismo opravdali investiciju”, kaže I. Marchiotti. Naime, BioGnost je u zemljište uložio milijun, a tri milijuna eura uložena su u građevinske radove i opremu. “Budući da smo podigli kredit, u idućih deset godina platiti ćemo i milijun eura kamata. Apsurd je da imamo oko 17 milijuna nenaplaćenih potraživanja”, kaže M. Marchiotti-Ulip. No ponosni su, dodaje, što su uspjeli godinu završiti u plusu, s plaćenim svim računima, i dospjelim i nedospjelim. Dobit će im nakon oporezivanja iznositi 2,5 milijuna kuna, a nju će, kao i svih prijašnjih godina reinvestirati u tvrtku.

Komentirajte prvi

New Report

Close