Helicikultura u Italiju izvozi cijelu ovogodišnju berbu od 70 tona puževa

Autor: Biserka Ranogajec , 18. travanj 2006. u 06:30

U idućoj godini, kada će punu berbu imati gotovo svi kooperanti, puževa bi trebalo biti 200 tona, za što se na europskom tržištu dobije oko 700.000 eura. Helicikultura osigurava kooperantima sve preduvjete za proizvodnju u kontroliranim uzgajalištima

Kilogram malog smeđeg hrapavca ili primorca stoji 3,5 eura, dok je kontinentalni vinogradar jeftiniji i maksimalno se može prodati za 2 kune i 20 lipa. Rastu li oni na površini od samo dvije tisuće četvornih metara, na godinu se može zaraditi između 6 i 7 tisuća eura. Uz to ne treba nabavljati strojeve, zemlja ne mora biti prvoklasne kvalitete, a nije potrebna ni stalna prisutnost ljudi jer, oni žive sami i sami se hrane. Riječ je o puževima uzgoj kojih je nekima postao dopunska, ali i unosna djelatnost.
Helicikultura u Matuljima jedini je u nas obrt koji se bavi uzgojem, otkupom i preradom gastronomskih puževa iz kontroliranih hrvatskih uzgajališta. Osim toga, Helicikultura jedina je hrvatska obrtnička radnja koja je u cijelosti specijalizirana za preradu puževa za gastronomiju. “U našem pogonu za preradu prerađuju se svi otkupljeni puževi iz farmi naših kooperanata u raznolike prerađevine namijenjene gurmanima”, kaže Anđela Cvjetković, voditeljica prodaje.

Nema herbicida
Helicikultura je sklopila 60 ugovora s uzgajivačima diljem Hrvatske. Najviše je kooperanata (18) u Istarskoj županiji, zatim u Osječko-baranjskoj ih je petnaestak, desetak je u Primorsko-goranskoj, dok su ostali raspodijeljeni u gotovo svim ostalim županijama. U Helicikulturi planiraju ovog proljeća imati prvu veću berbu, između 60 i 70 tona, koliko bi trebalo isporučiti 27 kooperanata. Berba počinje ovih dana, točnije od 1. svibnja. U idućoj godini kada će punu berbu imati gotovo svi kooperanti, puževa bi trebalo biti oko 200 tona. Kada se izdvoji škart, oni bi se mogli prodati na europskom tržištu, ovisno o trenutačnim cijenama, za oko 700.000 eura. Helicikultura je prva u Hrvatskoj počela s uzgojem gastronomskih puževa, još 1990. godine, da bi prije četiri godine proširila proizvodnju s kooperantima koje opskrbljuje repromaterijalom i kojima garantira otkup po cijenama kakve su na europskoj burzi.
Uzgoj puževa isključivo je na otvorenom te su u takvim uzgajalištima uvjeti kakve puževi imaju i u prirodi, ali im je još osigurana kvalitetna, svježa i raznolika ispaša što izravno utječe na kvalitetu i okus gotova proizvoda, a zaštićeni su i od prirodnih neprijatelja. Osim toga, u uzgajalištu se ne koriste herbicidi i pesticidi.
Za početak je potreban kapital od 10.000 eura koji se već prvom berbom nakon dvije godine vrati u pola iznosa. Jednokratna ulaganja osiguravaju eksploataciju farme najmanje 20 godina uz kontinuiranu dobit. Helicikultura osigurava kooperantima izradu elaborata s investicijskim planom, zatim analizu i procjenu tla za potrebe pužarstva, početni “know how” i vođenje uzgajivača “step-by-step”. Daje i repromaterijal za pužarstvo koji se sastoji od mreža za unutarnje ograđivanje, sjemenja i matičnog legla. Nakon 15 godina iskustva u Helicikulturi kažu kako je uzgoj u kompletnom biološkom ciklusu na otvorenom najjednostavniji i najisplativiji način uzgoja. Uzgoj se, inače, provodi prema talijanskoj tehnologiji i okus mesa puževa iz tih uzgajališta bolji je od onih u prirodi koji nemaju obilje raznolike hrane. Prihranjivanjem puževa, primjerice, ružmarinom, kaduljom, mrkvom ili koprivom pokazalo se da je kvaliteta mesa bolja, a potrebno je i manje vremena da puževi dostignu komercijalnu veličinu.

S konjakom ili namaz
Anđela Cvjetković upozorava i na rizike u poslu koji nisu samo u vremenskiom neprilikama, poput poplava ili tuča, već ovise i o ljudskim pogreškama. Istina da u uzgajalištu nema svakodnevnog rada, ali se oni tjedni i sezonski radovi moraju obavljati na vrijeme. Nekoliko dana zakašnjenja, kaže Cvjetković, može promijeniti cijeli uzgojni tijek.
Najveći kulinarski autoriteti bez premca su Francuzi i Talijani. I Helicikultura uglavnom svu proizvodnju puževa izvozi u Italiju jer je zamrznuto meso, očišćeno i kuhano, idealno za restorane. Puževi se mogu zamrznuti i s kućicama kojima se dodaju maslac, začini i konjak, a mogu se spremati u staklenke i raditi kao namazi. Ima proizvođača koji plasiraju recimo puževe jetrice, puževi kavijar, paštetu, juhe… Stručnjaci tvrde kako je meso visokokvalitetna namirnica koja sadrži između 12 i 15 posto proteina te samo 1,7 posto masti i 67 kalorija, a obiluje i mineralnim solima.
Europsko tržište gladuje za tim proizvodima, a ponudu sve više popunjavaju istočnoeuropske zemlje s puževima skupljenima u prirodi. U Hrvatskoj i u drugim europskim zemljama zabranjeno je skupljanje puževa u prirodi i njihova prodaja.
Inače se najvećim uzgajivačima u Europi smatraju Talijani, koji su u siromašnijim krajevima na Siciliji od toga stvorili unosan posao pa se puževi uzgajaju i na površinama većim od 250 hektara. A Međunarodni institut za uzgoj puževa u talijanskom gradu Chersca više od 30 godina daje stručnu pomoć i prodaje tehnologiju zainteresiranim uzgajivačima širom Europe pa tako i obrtu u Matuljima. Hrvatska je prije rata također bila jedna od zemalja koje su izvozile puževe skupljene u prirodi što je dokaz da je uspješan uzgoj ponovno moguć.

Plusevi pužarstva

Profitabilna dopunska djelatnost sezonskog karaktera, ne zahtjeva svakodnevni rad
Ulaganja razmjerno niska, oko10.000 eura, a dobit višestruka
Zajamčeni brzi povrat sredstava: u prvoj berbi pola, a u drugoj puni iznos
Osiguran plasman i cijena proizvoda (kilogram do 3,5 eura)
Moguć uspješan uzgoj u većini hrvatskih regija

Komentirajte prvi

New Report

Close