Kilogram malog smeđeg hrapavca ili primorca stoji 3,5 eura, dok je kontinentalni vinogradar jeftiniji i maksimalno se može prodati za 2 kune i 20 lipa. Rastu li oni na površini od samo dvije tisuće četvornih metara, na godinu se može zaraditi između 6 i 7 tisuća eura. Uz to ne treba nabavljati strojeve, zemlja ne mora biti prvoklasne kvalitete, a nije potrebna ni stalna prisutnost ljudi jer, oni žive sami i sami se hrane. Riječ je o puževima uzgoj kojih je nekima postao dopunska, ali i unosna djelatnost.
Helicikultura u Matuljima jedini je u nas obrt koji se bavi uzgojem, otkupom i preradom gastronomskih puževa iz kontroliranih hrvatskih uzgajališta. Osim toga, Helicikultura jedina je hrvatska obrtnička radnja koja je u cijelosti specijalizirana za preradu puževa za gastronomiju. “U našem pogonu za preradu prerađuju se svi otkupljeni puževi iz farmi naših kooperanata u raznolike prerađevine namijenjene gurmanima”, kaže Anđela Cvjetković, voditeljica prodaje.

Nema herbicida
Helicikultura je sklopila 60 ugovora s uzgajivačima diljem Hrvatske. Najviše je kooperanata (18) u Istarskoj županiji, zatim u Osječko-baranjskoj ih je petnaestak, desetak je u Primorsko-goranskoj, dok su ostali raspodijeljeni u gotovo svim ostalim županijama. U Helicikulturi planiraju ovog proljeća imati prvu veću berbu, između 60 i 70 tona, koliko bi trebalo isporučiti 27 kooperanata. Berba počinje ovih dana, točnije od 1. svibnja. U idućoj godini kada će punu berbu imati gotovo svi kooperanti, puževa bi trebalo biti oko 200 tona. Kada se izdvoji škart, oni bi se mogli prodati na europskom tržištu, ovisno o trenutačnim cijenama, za oko 700.000 eura. Helicikultura je prva u Hrvatskoj počela s uzgojem gastronomskih puževa, još 1990. godine, da bi prije četiri godine proširila proizvodnju s kooperantima koje opskrbljuje repromaterijalom i kojima garantira otkup po cijenama kakve su na europskoj burzi.
Uzgoj puževa isključivo je na otvorenom te su u takvim uzgajalištima uvjeti kakve puževi imaju i u prirodi, ali im je još osigurana kvalitetna, svježa i raznolika ispaša što izravno utječe na kvalitetu i okus gotova proizvoda, a zaštićeni su i od prirodnih neprijatelja. Osim toga, u uzgajalištu se ne koriste herbicidi i pesticidi.
Za početak je potreban kapital od 10.000 eura koji se već prvom berbom nakon dvije godine vrati u pola iznosa. Jednokratna ulaganja osiguravaju eksploataciju farme najmanje 20 godina uz kontinuiranu dobit. Helicikultura osigurava kooperantima izradu elaborata s investicijskim planom, zatim analizu i procjenu tla za potrebe pužarstva, početni “know how” i vođenje uzgajivača “step-by-step”. Daje i repromaterijal za pužarstvo koji se sastoji od mreža za unutarnje ograđivanje, sjemenja i matičnog legla. Nakon 15 godina iskustva u Helicikulturi kažu kako je uzgoj u kompletnom biološkom ciklusu na otvorenom najjednostavniji i najisplativiji način uzgoja. Uzgoj se, inače, provodi prema talijanskoj tehnologiji i okus mesa puževa iz tih uzgajališta bolji je od onih u prirodi koji nemaju obilje raznolike hrane. Prihranjivanjem puževa, primjerice, ružmarinom, kaduljom, mrkvom ili koprivom pokazalo se da je kvaliteta mesa bolja, a potrebno je i manje vremena da puževi dostignu komercijalnu veličinu.

S konjakom ili namaz
Anđela Cvjetković upozorava i na rizike u poslu koji nisu samo u vremenskiom neprilikama, poput poplava ili tuča, već ovise i o ljudskim pogreškama. Istina da u uzgajalištu nema svakodnevnog rada, ali se oni tjedni i sezonski radovi moraju obavljati na vrijeme. Nekoliko dana zakašnjenja, kaže Cvjetković, može promijeniti cijeli uzgojni tijek.
Najveći kulinarski autoriteti bez premca su Francuzi i Talijani. I Helicikultura uglavnom svu proizvodnju puževa izvozi u Italiju jer je zamrznuto meso, očišćeno i kuhano, idealno za restorane. Puževi se mogu zamrznuti i s kućicama kojima se dodaju maslac, začini i konjak, a mogu se spremati u staklenke i raditi kao namazi. Ima proizvođača koji plasiraju recimo puževe jetrice, puževi kavijar, paštetu, juhe… Stručnjaci tvrde kako je meso visokokvalitetna namirnica koja sadrži između 12 i 15 posto proteina te samo 1,7 posto masti i 67 kalorija, a obiluje i mineralnim solima.
Europsko tržište gladuje za tim proizvodima, a ponudu sve više popunjavaju istočnoeuropske zemlje s puževima skupljenima u prirodi. U Hrvatskoj i u drugim europskim zemljama zabranjeno je skupljanje puževa u prirodi i njihova prodaja.
Inače se najvećim uzgajivačima u Europi smatraju Talijani, koji su u siromašnijim krajevima na Siciliji od toga stvorili unosan posao pa se puževi uzgajaju i na površinama većim od 250 hektara. A Međunarodni institut za uzgoj puževa u talijanskom gradu Chersca više od 30 godina daje stručnu pomoć i prodaje tehnologiju zainteresiranim uzgajivačima širom Europe pa tako i obrtu u Matuljima. Hrvatska je prije rata također bila jedna od zemalja koje su izvozile puževe skupljene u prirodi što je dokaz da je uspješan uzgoj ponovno moguć.

Plusevi pužarstva

Profitabilna dopunska djelatnost sezonskog karaktera, ne zahtjeva svakodnevni rad
Ulaganja razmjerno niska, oko10.000 eura, a dobit višestruka
Zajamčeni brzi povrat sredstava: u prvoj berbi pola, a u drugoj puni iznos
Osiguran plasman i cijena proizvoda (kilogram do 3,5 eura)
Moguć uspješan uzgoj u većini hrvatskih regija