Željko Kerum navodno je uspio pribaviti dio novca za reprogramiranje dugova svoje tvrtke Adriatic d.d., koja već godinama pokušava dovršiti splitski hotel Marjan, koji bi jednog dana trebao ući u lanac Hilton. Kako je objavila Slobodna Dalmacija, Kerumovoj tvrtki odobreni su krediti Hrvatske banke za obnovu i razvoj i Erste banke. Tim novim kreditom splitski gradonačelnik neće uspjeti dovršiti megalomanski zamišljen hotel, ali će, kako se tvrdi, barem uspjeti vratiti kredit Hypo Alpe-Adria banci, koji je prema informacijama Slobodne Dalmacije, ali i nekim Kerumovim izjavama, dosegao 34 milijuna eura. Na taj bi način, tvrdi se, s hotela koji će kad jednom bude završen imati pet zvjezdica bila skinuta hipoteka i slijedit će novi pokušaj nastavka radova koji su zamrli početkom ove godine zbog naraslog duga izvođačima. Iz HBOR-a nam nisu željeli komentirati navode o kreditu pravdajući se bankarskom tajnom, a Željko Kerum nije nam se odazvao. O dugovima u koje je Kerum upao zbog hotela Marjan piše se mjesecima. No financijski izvještaj za 2011. koji je Adriatic d.d. predao Fini otkriva da su svi dugovi i gubici koje je proizvelo najveće turističko gradilište u Hrvatskoj raspodijeljeni između Adriatica i tvrtke koja u njemu ima gotovo 100 posto vlasništva, Neve Kerum. Adriatic d.d. je, premda ne radi, zabilježio lani gubitak veći od 8,5 milijuna kuna, a kako je odlukom Skupštine taj iznos pribrojen gubicima iz prošlih godina, akumulirani minus dosegao je 36,4 milijuna kuna.

Milijunski krediti
Još gore stoje stvari s dugoročnim i kratkoročnim obvezama. U izvješću je izričito navedeno da je dug Hypo Alpe-Adria banci 30,1 milijun kuna, a kratkoročne obveze više su od pet puta veće – oko 152 milijuna. Od toga 26,3 milijuna kuna otpada na zajmove koje je Adriatic dobio od krovne tvrtke obitelji Kerum, Keruma d.o.o., na ime poreza i doprinosa državi duguju 8,3 milijuna. Zašto se mjesecima na hotelu ne radi otkriva brojka od 117,1 milijun kuna koje Adriatic duguje dobavljačima, odnosno izvođačima radova. Najveći dio toga kolača otpada na građevinsku tvrtku Sapor, čak 112,4 milijuna kuna. Inače, na četiri žiro-računa tvrtke na kraju 2011. bilo je samo nešto više od 57.000 kuna.Koliko god ove brojke bile velike, ne potvrđuju milijunske kredite u eurima za koje se tvrdi da ih Kerum ne uspijeva otplatiti. Nešto odgovora nudi financijski izvještaj Neve Kerum, također za 2011. godinu. Ta tvrtka, koja je imala velike ambicije u turizmu, danas bankama dugoročno duguje ravno 208,4 milijuna kuna, a kratkoročne obveze su još veće, 323,7 milijuna kuna. Od toga na zajmove otpada 307,6 milijuna, a na dobavljače još 15,4 milijuna kuna. S obzirom na brojnost Kerumovih tvrtki, nije isključeno da su u krug uključene i neke druge. Neva Kerum inače također posluje s golemim gubitkom, čak i većim nego ga je zabilježio Adriatic. Na kraju 2011. iznosio je 13,4 milijuna kuna, a zajedno s prije prenesenim gubicima ukupan minus je na kraju prošle godine bio veći od 68 milijuna kuna. Ukratko, dvije tvrtke koje su izravno “umiješane” u slučaj hotela Marjan imaju dugoročnih i kratkoročnih obveza punih 714,2 milijuna kuna te akumulirani gubitak od 104,4 milijuna kuna!

Pomogao i grad
Željko Kerum je u priču o hotelu Marjan ušao 2005. kad je nekadašnji ponos splitskog turizma kupio za čak 22 milijuna eura, uredno plaćenih HFP-u. Već se tada smatralo da ga je “debelo” preplatio jer je hotel bio sasvim devastiran boravkom prognanika, ali se Kerum branio da je želio preduhitriti druge potencijalne investitore. S hotelom je Kerum kupio i obvezu da ga uključi u neki od svjetskih lanaca pa je uskoro potpisan ugovor s Hiltonom, a prva najava govorila je da će Marjan Hilton raditi već u sezoni 2009. U međuvremenu je građevina bujala, proširena je i za zgradu s apartmanima za najam i prodaju, i danas obuhvaća 54.000 četvornih metara. Prema vlastitu priznanju, Kerum je na hotel i njegovu obnovu dosad uložio 113 milijuna eura. K tomu je grad pod sumnjom pogodovanja vlastitom gradonačelniku sasvim obnovio zapadnu obalu, dio gradske luke pred hotelom, uz koju će se moći – u neposrednoj blizini ACI marine – privezivati megajahte.