Devet banaka u Hrvatskoj drži 90 posto tržišta. No, faktor sigurnosti nije veličina banke, kaže Miro Dodić, čelni čovjek Istarske kreditne banke (IKB). “Problem je kada male banke nastoje i žele biti i nacionalne banke. Manje banke moraju se orijentirati na dio tržišta na kojem će uspješno i brzo pružati bankarsku uslugu. U dosadašnjoj praksi propadale su i velike i male banke ovisno o načinu njihovog poslovanja”, kaže Dodić. Ističe da Iistarska kreditna banka, osnovana prije 56 godina, nikada nije došla u poteškoće u poslovanju, već kontinuirano posluje uspješno.

Kako se kriza odrazila na poslovanje Istarske kreditne banke? Koji je segment poslovanja najviše stradao?
Sagledavajući kretanja u Hrvatskoj i njenom europskom i svjetskom okruženju, Istarska kreditna banka Umag okrenula se povećanju obujma poslovanja konkurentnim uvjetima, uz zadržavanje općih administrativnih troškova na razini prethodnih godina. I pored otežanih uvjeta poslovanja Istarska kreditna banka ostvaruje u 2011. godini uspješne rezultate. Ukupna aktiva bilance za 2011. godinu iznosila je 2,541 milijardi kuna, što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu za 124 milijuna kuna ili za 5,1 posto. Ovo povećanje, kao i svih prethodnih godina, a što je naše strateško opredjeljenje, ostvareno je povećanjem primarnih izvora odnosno depozita naših klijenata, koji su krajem prošle godine iznosili 2,166 milijardi kuna, i to 72 posto u devizama i 28 posto u kunama. Ukupna štednja građana povećana je u godinu dana za 114 milijuna kuna ili za 6,9 posto. Posebno je značajan rast dugoročnih depozita koji su u 2011. godini porasli za 14,5 posto. Ovi podaci nam ukazuju na povjerenje naših klijenata i građana i ispravnost naše politike da na prvo mjesto stavljamo sigurnost i stabilnost banke bez kreditne zaduženosti uz zadržavanje veće kunske i devizne likvidnosti. Osnovno opredjeljenje u 2011. godini bilo je povećanje kreditnih plasmana gospodarstvu, gdje je ostvaren rast od 15,9 posto ili za 120,4 milijuna kuna, te veće ulaganje u likvidnije vrijednosne papire, odnosno trezorske zapise, čiji je porast iznosio 124,7 posto uz ostvarenje većih prinosa.

Rast prihoda iz redovnog bankarskog poslovanja, a posebno rast dobiti iz operativne bankarske djelatnosti, veće izdvajanje u rezervacije radi sigurnosti u poslovanju, uz dobru kontrolu troškova poslovanja, ukazuje na činjenicu uspješnog nastavka trenda poslovanja iz prethodnih godina. Povećanim obujmom poslovanja, uz niže prosječne kamate, povećan je neto kamatni prihod za 12,8 posto i neto nekamatni prihod za 7,1 posto, što je osiguralo povećanje dobiti iz bankarskog poslovanja za 10,8 posto. Radi veće sigurnosti u 2011. godini banka je i dalje nastavila više izdvajati u rezervacije, i to uz povećanje od 34,9 posto, tako da je bruto dobit iznosila 23,3 milijuna kuna.U uvjetima recesije i krize dolazi do smanjene potražnje za kreditima za razvojne programe, kojih je sve manje zbog nesigurnosti budućeg gospodarskog stanja kako u Hrvatskoj tako i njenom europskom okruženju. Istovremeno smanjena je likvidnost tvrtki, što otežava i pravoremeno plaćanje obaveza. U takvim uvjetima posebno vodimo računa o izbjegavanju eventualnih poteškoća koje bi mogle nastati, odnosno nastojimo preventivno djelovati. Jedna od takvih odluka donesena je prije nekoliko godina i odnosila se na neodobravanje dugoročnih, a posebice stambenih kredita u švicarskim francima, bez obzira na inzistiranja klijenata, jer u krajnjem slučaju stradaju i klijenti zbog povećanih obveza i banke kao vjerovnici zbog otežanih uvjeta naplate.

Devet najvećih banaka drži 90 posto domaćeg bankarskog tržišta. Gdje je tržišna niša malih banaka?
U svim državama postoje velike i manje banke. Veličina banke nije i mjerilo uspješnosti i sigurnosti. Problem je kada male banke nastoje i žele biti i nacionalne banke. Manje banke moraju se orjentirati na dio tržišta na kojem će uspješno i brzo pružati bankarsku uslugu. U dosadašnjoj praksi propadale su i velike i male banke ovisno o načinu njihovog poslovanja. Vjerojatno će od globalizacije i u bankarskom sustavu doći do deglobalizacije kako ne bi propadanjem velike globalne banke došlo do financijske i gospodarske katastrofe, koju je vrlo teško rješavati. Naša banka, koja je osnovana prije 56 godina, nikada nije došla u poteškoće u poslovanju, već kontinuirano uspješno posluje. Naši osnovni postulati su sigurnost, uz veću kunsku i deviznu likvidnost te rast banke baziran na porastu primarnih izvora sredstava tj. depozita klijenata, a ne na kreditnom zaduživanju u inozemstvu i tuzemstvu.

Konsolidacija bankarskog tržišta je neizbježna. Hoće li IKB sudjelovati u konsolidaciji tržišta?
Od 32 banke u Hrvatskoj Istarska kreditna banka je 14. po veličini aktive i naš je cilj da prirodnim porastom zadržavamo ili povećavamo učešće u bankarskom sustavu Hrvatske te do 2015. godine ostvarimo bilancu više od tri milijarde kuna, kao jaka regionalna banka.

Hoćete li možda sami probijati put na tržištu i širiti se?
Među prvima smo bili na meti za kupnju, ali bez obzira na jako dobre ponude inozemnih banaka, naši dioničari i uprava donijeli su stratešku odluku o samostalnom razvoju. Šteta što se na razini Hrvatske nije vodilo računa, kao i u drugim europskim državama, da se dobar dio kontrolnog paketa bankarskog sektora zadrži u domaćem vlasništvu s obzirom na značaj financijskog krvotoka za strateški razvoj gospodarstva.

S obzirom na to da je IKB orijentiran na poslovanje u Istri, hoćete li se širiti u druge dijelove Hrvatske?
Naša banka danas jako dobro pokriva Istru te Rijeku, Opatiju i Viškovo, a od prošle godine i Zagreb. Naše je opredjeljenje ojačati kao regionalna banka te će se daljnje širenje odvijati, pored Istre, na primorsko-riječkom području i u Zagrebu kao glavnom financijskom i gospodarskom središtu Hrvatske.

Kako komentirate posljednje mjere Hrvatske narodne banke kojima je povećana likvidnost sustava i bankama oslobođen novac za jače kreditiranje gospodarstva?
Posljednja mjera HNB-a vrlo je pozitivna za rješavanje tekuće nelikvidnosti gospodarstva putem povoljnijih uvjeta kreditiranja. Međutim, za jačanje gospodarstva potrebno je na razini Hrvatske poduzeti više drugih mjera koje će osigurati povoljnije okruženje za razvoj gospodarstva, jer rješavanje likvidnosti je samo gašenje požara.

Praćenje gospodarstva

Jesu li banke trebale aktivnije kreditirati gospodarstvo obzirom na mjere HNB-a čime se oslobodio višak kapitala?
Ako govorimo o Istarskoj kreditnoj banci, onda moram reći da je praćenje gospodarstva uvijek bio prioritet, tako da je u prošloj 2011. godini učešće kredita gospodarstvu u ukupnim kreditnim plasmanima iznosilo 69,8 posto, a taj se trend nastavlja i ove godine, gdje je to učešće koncem svibnja ove godine iznosilo 70,4 posto. Mi ne čekamo mjere da bi kreditirali gospodarstvo. Ove mjere imaju veći učinak na povoljnije kreditiranje s obzirom na skuplje izvore sredstava u Hrvatskoj u odnosu na druge europske države.