Dalekovod caruje, uzlet Kamgrada zakotrljao veliko preslagivanje

Autor: Suzana Varošanec , 04. rujan 2016. u 10:04
Foto: Davor Javorović / Pixsell

Rast prihoda zajednički je nazivnik pod koji se može podvesti poslovanje velike većine građevinara iz privatnog sektora na Top 505 ljestvici.

Na ljestvici 505 najuspješnijih kompanija na domaćem tržištu prema pokazatelju ostvarenih prihoda u 2015. nalazi se 30 građevinskih kompanija. Zagrebački Dalekovod s 1,1 milijardi kuna prihoda u 2015., što je rast od 10%, stari je i apsolutni građevinski lider, kojem je uspjelo zadržati i primat na tržištu, pa čak i u ukupnom poretku istu 64. poziciju, što potvrđuje uspješno provođenje restrukturiranja i poslovnu politiku.

No, među pet prvorangiranih po prihodima zabilježeno je i jedno veliko preslagivanje: pozornost plijeni svojim velikim “skokom” na 888 milijuna kuna Kamgrad. Prihodovno je značajno pretekao konkurenciju, ostvarivši rast od 43%, čime se popeo s petog mjesta preklani na drugo u 2015. U prvih pet tvrtki ovim redom slijede Viadukt i Tehnika (specijalizirana za visokogradnju kao Kamgrad) te GP Krk.
Analiza prvih 10 na ljestvici pokazuje veliki skok u prihodima Projektgradnje, čak za 130%, VMD Grupe za 78 posto, Zagreb-Montaže za 45% te osječke Gradnje za 10-ak posto.

Podaci upućuju i na izvjesne anomalije, u prvom redu kroz visoku poziciju Konstruktor Inženjeringa. Svoje 7. mjesto, međutim, splitski građevinar ‘duguje’ otpisu potraživanja u predstečajnoj nagodbi zaključenoj krajem 2015., a ne operativnom poslovanju. Isti efekt – uslijed otpisa obveza po PSN u slučaju tvrtke Konos Construction, bivše Stipić Grupe (inače 19. građevinara po visini prihoda) također je objašnjenje rasta prihoda od 650%

Uzlazna linija

Ipak, kad se ovi podaci izuzmu, i dodatno iz analize isključe ARZ i HC (javna poduzeća nadležna za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta i autocesta u državnom vlasništvu, koja nisu klasični poduzetnici), kao i Pružne građevine s rekordnim padom prihoda od 40-ak posto koje posluju u sustavu HŽ-a, tzv. zajednički nazivnik pod koji se može podvesti poslovanje velike većine građevinara iz privatnog sektora na ovoj je ljestvici zapravo je – rast prihoda. Gotovo da je riječ o pravilu, a uzlazna linija kod ovog pokazatelja poslovanja odražava veliku tržišnu utakmicu za zaposlenost kapaciteta, oslikava važan dio ukupnih kretanja u tom sektoru pod zadnje, s obzirom da su lani obilježena usporavanjem negativnih trendova, u prvom redu smanjenjem pada obujma građevinskih radova.

Posljedično se to može povezati i sa zaustavljanjem negativnih kretanja na razini ukupnog gospodarstva, kao i već dosegnute niske razine aktivnosti u građevinarstvu. U razdoblju recesije od 2008. do 2014. građevinski sektor pretrpio je velike gubitke – očitovali su se u značajnom padu obujma radova i zaposlenosti, pa utoliko prošlogodišnji pokazatelj povećanja prihoda građevinskih kompanija, s obzirom na zastupljenost prihodovno gledajući najvećih tvrtki u toj branši, dolazi i kao moguća najava pozitivnijih kretanja, kako za sektorsku, tako i za kompanijsku razinu. Na prvih 10 ovdje rangiranih tvrtki odnosi se okvirno četvrtina ukupne vrijednosti izvršenih radova u prošloj godini, koji su ukupno iznosili nešto više od 19 milijardi kuna. To, pak, upućuje na to da u okolnostima nedostatnog rasta BDP-a za značajnije pozitivne pomake u gospodarstvu, građevinske tvrtke posežu za ‘alatima’ rasta i razvoja kao što su maksimalno iskorištavanje unutrašnjih potencijala, uz poslovnu diverzifikaciju, ali i specijalizaciju, sve kako bi maksimizirale efekte u zahtjevnim tržišnim okolnostima. U tom se spektru oslanjaju i na provođenje mjera restrukturiranja, kao i na nastavak aktivnosti s ciljem jačanja prodaje na inozemnim tržištima.

Upravo poslovni rezultati Dalekovoda pokazatelj su snažnog oporavka nakon izlaska iz predstečajne nagodbe, na što ukazuje i značajan rast prihoda od prodaje i poboljšan novčani tok. Financijska stabilnost počiva na četiri ključna područja – profitabilan rast, troškovna učinkovitost, novčani tok i upravljanje rizicima. Uz restrukturiranje koje se provodi po planu, do izražaja dolazi Dalekovodova snažna orijentacija na ugovaranje novih poslova u inozemstvu te imenovanje novih članova Uprave.

Bujica projekata

U vrlo zahtjevnom tržišnom okruženju, ugovorili su nove projekte vrijedne više od 170 milijuna eura. Na međunarodnim tržištima izvode projekte u Norveškoj, Finskoj, Ukrajini, Kosovu, Poljskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Makedoniji te BiH, a natječu se na nizu tendera u zemlji i inozemstvu. Pored toga, domaći konzorcij koji čine hrvatske tvrtke DIV, Zagreb-Montaža i Dalekovod u travnju je potpisao ugovor za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na dionici pruge Dugo Selo – Križevci, a projekt je već u realizaciji. Ključni fokus u budućem razdoblju Dalekovod temelji na efikasnosti u egzekuciji projekata i stalnom poboljšanju bruto marže, otvaranju novih dugoročnih projekata i tržišta, daljnjoj optimizaciji troškova i razvoju ljudskih resursa i podržavajuće kompanijske kulture. Brojne su aktivnosti na domaćem i raznim stranim tržištima, a do ovog trenutka već su potpisani ugovori s norveškim Statnettom za izgradnju 420 kV dalekovoda Namsos – Hofstad – Åfjord i 420 kV dalekovoda Snilldal – Surna ukupne duljine gotovo 200 km.

 

Poslovanje Kamgrada u 2015. obilježio je završetak iznimno vrijednih i zahtjevnih turističkih, gospodarskih i poslovnih objekata kao što su Valamar Isabella resort na otoku Sveti Nikola, hotel Kompas u Dubrovniku, tvornica za proizvodnju IZO i kaljenog stakla u Varaždinu, logističko – distributivni centra Ralu logistike u Rugvici te vjetroelektrane Rudine u Dubrovniku. U prošloj godini rastao je i broj zaposlenih, kako visokoobrazovanih djelatnika, tako i građevinskih radnika svih profila. Kako se posljednjih godina susreću s poteškoćama u pronalasku kvalitetnog radnog kadra zbog njegovog odlaska u inozemstvo, Kamgradu je to jedan od najvećih izazova. Inače, značajniji projekti u ovoj godini, koji su završeni ili su pred završetkom su hotel Amarin u Rovinju, stambeno poslovna građevina u Zagrebu, izgradnja novog terminala Zračne luke Zagreb, dogradnja terminala Zračne luke Dubrovnik, terminal za skladištenje i pretovar tekućih tereta u Luci Ploče, hotel Park Plaza u Nürnbergu te trgovački centar Plaza centar u Beogradu.

Tehnika, jedna od najstarijih hrvatskih graditeljskih tvrtki koja dogodine obilježava 70 godina postojanja, očekuje ipak kraj višegodišnje krize u graditeljstvu. Nakon dugogodišnjeg niza u ostvarenju najvišeg prihoda u visokogradnji, stalno u vrhu hrvatskog  graditeljstva, doživjela je pomak za mjesto niže. Međutim, svi drugi pokazatelji, među njima i ostvareni prihod po zaposlenom, daju naznake poboljšanja u odnosu na prethodni period. U tijeku je izvođenje nekoliko značajnih investicija iz područja industrije: za Belupo u Koprivnici, Viro u Sladorani Županja, Tvornicu mreža u Biogradu, a proširili su aktivnosti na novo tržište Švedske. U najavi imaju nekoliko značajnih poslova do kraja godine, pa očekuju da se trend iz 2015. nastavi.

Unosni poslovi

VMD Grupa koja je 8. na ljestvici, s lanjskih gotovo 400 mil. kuna prihoda, radi sa 40 kooperanata i s njima na projektima zapošljava između 300 do 900 radnika. Krajem 2014., te dijelom u 2015., završila je projekt VMD Kvart u Strojarskoj ulici sa 84000 BRP – 2 stambene zgrade, 4 poslovne i 800 garažnih mjesta vrijedan oko 100 milijuna eura. U 2015. završen je i stambeno poslovni objekt Grahorova – Grada Mainza, 60 stanova i poslovni prostor u prizemlju. U oba objekta su prodani svi stanovi, a 97% poslovnih prostora je prodano ili iznajmljeno. Lani je provedeno i reorganiziranje tvrtke – osnovana je VMD Grupa sa četiri tvrtke kćeri.

Poslovanje Zagreb-Montaže obilježilo je daljnje restrukturiranje poslovanja, no unatoč tome i tvrtka i Grupa, u odnosu na prethodnu godinu, zabilježile su rast prihoda, dobivanje novih poslova i značajno povećanje broja zaposlenika, pa Grupa danas broji oko 1380 zaposlenika, od čega 800 na inozemnim gradilištima. Uz bitan rast izvoza robe i usluga na međunarodnom tržištu, tvrtka je imala bitnu ulogu u realizaciji velikih infrastrukturnih projekata na domaćem tržištu, poput izgradnje i montaže čelične konstrukcije na mostu preko rijeke Drave i novom terminalu međunarodne zračne luke Zagreb.
Lanjska im je godina, kao rezultat restrukturiranja Grupe, postavila temelje za dugoročni održiv rast i razvoj “core” poslovanja, što će dodatno biti podržano dokapitalizacijom koja je u postupku provedbe, čime će se ojačati kapitalna baza tvrke i dati novi zamah core poslovanju. U ovoj godini nastavljaju pozitivne trendove u poslovanju, uz značajno jačanje potražnje za uslugama tvrtke u inozemstvu. Stoga, jedna od glavnih aktivnosti tvrtke je dodatni angažman radne snage, što je trenutno gorući problem i ograničenje još snažnijem rastu, zbog nedostatka raspoložive radne snage na tržištu.

Prema dolje

Među tvrtkama s padom prihoda nalazi se križevački Radnik te Zagrebgradnja. Poslovanje Radnika u 2015. obilježio je pad narudžbi iz javnog sektora i okretanje izvođenju radova na privatnim investicijama iz područja turizma. Tu je i odljev kvalitetne radne snage inozemstvo, točnije u Njemačku u drugoj polovini 2015. Lani su investirali u osnovna sredstva i opremu više od 10 milijuna kuna, zatim u modernizaciju kamenoloma, a stekli su i nove važne investitore koji imaju planove za narednih 5 godina u turizmu. Glavne aktivnosti u ovoj godini su zadržavanje postojećih i zapošljavanje novih kvalitetnih zaposlenika, te sklapanje ugovora po boljim tržišnim uvjetima kako bi iste mogli bolje platiti, i tako ih odvratiti od odlazaka na rad u inozemstvo.

Kao ključno obilježje poslovanje Zagrebgradnje u 2015. ugovaranje je i početak radova na nekoliko značajnih građevinskih projekata dobivenih na javnim natječajima u vrlo jakoj konkurenciji. Konkretno, radi se o Ugovoru za izgradnju Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL) u Zagrebu na Kajzerici, naručitelj kojeg je Ministarstvo poduzetništva i obrta RH, vrijednost ugovorenih radova je cca 123,80 mil.kn neto, zatim Ugovoru o javnim radovima za građenje, rekonstrukciju i dogradnju postojećih zgrada unutar kompleksa Opće bolnice Pula. Naručitelj radova je Opća bolnica Pula, a vrijednost radova je 281,5 mil. kuna neto. To je i Ugovor o javnim radovima na rekonstrukciji Županijskog suda u Sisku, naručitelj radova je Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU, a vrijednost radova je 18 mil. kn neto, kao i Ugovor za gradnju građevine Zavoda za forenzičku psihijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče, a vrijednost radova je 41 mil. kn neto. Realizacija navedenih radova dobivenih na javnim natječajima zahtijevala je iznimne financijske, organizacijske i tehničke napore tvrtke, s obzirom da je u RH dugo kao mjerilo najpovoljnije ponude isključivo najniža cijena, a što u nedostatku većeg broja projekata, dovodi do oštre konkurencije i niskih cijena na javnim natječajima.

Nadaju se promjenama

Građevinari se inače nadaju da će u tom smislu doći do određenih promjena, koje će rezultirati boljim položajem izvođača građevinskih radova i očuvanjem potencijala građevinskog sektora, koji je godinama bio u silaznoj putanji, za realizaciju mnogih najavljenih i potencijalnih projekata u budućnosti.

Ponovo se krenulo u realizaciju vlastitih objekata stanogradnje za tržište. U prošloj godini je započeta gradnja objekta sa 74 stana na Savici u Zagrebu, a u ovoj godini se planira početak građenja objekta od 131 stana na lokaciji Vrbani III također u Zagrebu.

Za potpuniju sliku kretanja može poslužiti primjer nekad velikog Osijek-Koteksa, koji u 2015. nastavlja s restrukturiranjem, ali u uvjetima značajnijeg dolaska konkurencije iz EU zemalja na domaće tržište i izraženog trenda odlaska radnika prvenstveno u Njemačku. Kako je tvrtka lani intenzivno radila na restrukturiranju, dugoročni doprinos 2015. je da je kao troškovno učinkovitija i bolje organizirana ušla u 2016. Proces prilagodbe traje, glavne aktivnosti su usmjerene na ugovaranje novih poslova, rješavanje neoperativne imovine, i obnovu tehnologije i oprema s kojima se radi.
No, nemaju velikih projekata na kojima su angažirani, tako da svaki posao ima pojedinačno manji udio u ukupnim prihodima, i od lani žive samo od više poslova koji su pojedinačno manji od 40 mil. kuna, dok na vidiku u bliskoj budućnosti nemaju većih poslova.

Zaključno, građevinski sektor, bez obzira na veliki pad aktivnosti prošlih godina, i dalje ima značajno mjesto u gospodarstvu. Od 2001. do 2014. kretao se na razinama između 3,80 – 7,20 % udjela u BDP-u (izvor : Ekonomski institut Zagreb).
Smjer i dinamika kretanja tog sektora najvećim dijelom je određena gospodarskim oporavkom u Hrvatskoj, kao i gospodarskim prilikama u EU, pri čemu su za mogućnost pokretanja investicijskog ciklusa javnih kapitalnih investicija kao otežavajući faktori loš kreditni rejting države, birokratske barijere, učestale izmjene propisa i neprovođenje strukturnih reformi u svrhu jačanja proizvodnog sektora.

Komentari (6)
Pogledajte sve

@Moller
Kolega car nije gol i nemojte tako govorit molim Vas. Kolega MEGIDO1 mu je ispleo djemper da se ne prehladi ovu zimu. Svejedno hvala i na Vasem objasnjenju. Sad su mi stvari daleko jasnije. Ovaj clanak mi je unio kamen smutnje medjutim sada su sve moje nedoumice razjasnjene.


I u cijelom clanku nigdje spomenut najveci građevinac u Rvata. MEGIDO1 moze li kratak osvrt?

poštovani kolega, taj građevinac, ako vam nije poznato, je van konkurencije, jer je za tri koplja ispred ostalih, zabijen u zemlju, ali treba biti strpljiv, jer PU i PNO uporno rade već nekoliko godina na planu otkopavanja i sve to uredno naplaćuju

car je gol, koliko još članaka treba napisati da bi se ovo pokrenulo

Hvala kolega na objektivnom i konciznom osvrtu. Sad mi je jasno zasto nisu prema dolje-ako su aut. Pametan kakav jesam meni je dosta dapace cak i previse. Jos jednom hvala.

New Report

Close