Vukovarska kompanija Borovo povećala je prošle godine gubitak za čak 363 posto u odnosu na godinu prije. Preliminarni, neslužbeni rezultati pokazali su kako je gubitak toga bivšeg diva obućarske industrije narastao na 21,5 milijuna kuna. Prihodi Borova za prošlu godinu iznose 182 milijuna kuna te su za 9 posto niži nego godinu prije.

Sudeći prema preliminarnim neslužbenim rezultatima, Borovo koje zapošljava 1066 radnika tako nastavlja poslovati s gubicima koje bilježi od 2005. godine. Vladimir Ham, voditelj sektora marketinga Borova, kazao nam je da je u pripremi izvanredna revizija poslovanja sustava unatrag nekoliko godina koju će obaviti renomirana revizorska kuća koja će zasigurno pridonijeti shvaćanju razloga za stanje u kojemu se Borovo danas nalazi.Hrvoje Merki, novi predsjednik Uprave Borova, za novine Glas Slavonije je potvrdio da unatoč blokadi žiro-računa na iznos od dva milijuna kuna koji traje od 1994., žiro-računi sedam tvrtkinih društava, premda su sva poslovala s gubitkom, nisu blokirani.Pojedina društva imaju problema s padom prometa, a neka od njih imaju teškoće s likvidnošću. Gubici i dugovi jedino u društvu Borovo-Tehnički servis prerasli su vrijednost temeljnoga kapitala. Borovo-Kožna obuća i Borovo-Trgovačka mreža posluju prilično dobro.Najveće opterećenje tvrtki predstavlja proizvodnja pogonskog remenja u društvu Borovo-Gumitrade, ističe Merki. Unatoč teškoćama nova Uprava Borova ne odustaje od proizvodnje svojih brendova gumene obuće, ali daljnje ulaganje u proizvodnju remenja nema financijske opravdanosti jer upravo taj pogon proizvodi najveći gubitak u kompaniji i opterećuje druge tvrtke u cijelom sustavu koji ima dobre šanse da preživi, tvrdi Merki. No dodaje da je mnogima u interesu da se to ne dogodi te su upravo sada odlučili žurno naplatiti potraživanja koja se povlače još od 1998. godine. S obzirom na katastrofalne rezultate kompanije nad nju se nadvio i oblak mogućeg stečaja.

Čini se da ni to ne bi prošlo bez problema jer nekretnine u vlasništvu vukovarske tvrtke spadaju pod zakonom zaštićenu spomeničku baštinu, što bi dramatično otežalo njihovu prodaju. “U tijeku je snimanje stanja nepokretne imovine Borova, a istodobno smo u razgovorima s Ministarstvom kulture kako bismo zajedno pronašli najbolju soluciju za nekretnine koje su ostavština nekadašnjih pogona ‘Bata’, a time i vrijedan spomenik industrijske kulture”, ističe Ham.Nekretnine Borovu teškoće zadaju i u Srbiji zbog višegodišnjeg spora sa somborskom tvornicom Boreli oko podjele imovine. Dvije su tvrtke zajednički poslovale u bivšoj državi, a sada se ne mogu dogovoriti koliki “komad kolača” kome pripada. Dok Borovo pristaje o tome razgovarati sa srpskim nadležnim državnim institucijama, odbija bilo kakav dijalog s Borelijem. Boreli je nastao kao “produžena ruka” Borova u Srbiji u kojoj je Borovo imalo razgranatu prodajnu mrežu od 126 trgovina. Prema ocjeni bivšega glavnog direktora Borova Mirka Čavare, hrvatska kompanija ne priznaje Boreli kao pravnog sljednika imovine Borova u Srbiji te traži povrat svih trgovina. U protivnom će tražiti pravdu pred međunarodnim sudom oslanjajući se na Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ. S druge strane Boreli pak traži zaštitu srpskih vlasti jer je Borovo preko srpskih sudova dosad uspjelo prodati gotovo 30 trgovina. Borovo u Srbiji ima još osamdesetak neprodanih trgovina čija se vrijednost procjenjuje na 30 milijuna eura.