Strah od sloma tržišta nekretnina na kojem se broj neprodanih stanova popeo na vrtoglavih 13.000 ponukao je banke i građevinare da međusobnu prozivku o tome tko bi prvi trebao spustiti cijene zamijene suradnjom.
U petak je Raiffeisen banka objavila da će u suradnji s desetak građevinskih tvrtki spustiti kamatu na stambene kredite od 15 do 25% koliko će i građevinari istodobno spustiti cijene stanova. Neslužbeno doznajemo da se i u drugim bankama razmišlja u tom smjeru pa je, čini se, snižavanje cijena nekretnina i stambenih kredita pitanje vremena. U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) nisu komentirali akcijsko sniženje RBA i njezinih građevinara s obrazloženjem da je riječ o individualnoj poslovnoj odluci. No poručuju da i dalje stoje razlozi za pritisak na rast kamatnih stopa o čijem se snižavanju može govoriti tek nakon eventualnog rebalansa državnog proračuna. U zagrebačkom stanograditelju, tvrtki Profectus potvrdili su kako su oni klijent Raiffeisen banke i bit će uključeni u akciju sa svojih 300 stanova koje grade na Laništu. Direktor Profectusa Dubravko Ćorić kaže kako su oni i inicirali akciju u razgovoru s bankom. “Poslali smo slične zahtjeve svim bankama i očekujemo da će se i one uključiti sa svojim paketima povoljnijih kredita. Mi ćemo cijene stanova na Laništu spustiti pet do sedam posto, pa će se umjesto 1860 eura moći kupiti već od 1750 eura”, kaže Ćorić. Investitorima koji imaju stanove u ovom trenutku je najvažnije da im banke pomognu kreditiranjem građana kako bi smanjili vlastitu kreditnu izloženost, te očekuju brzu odluku Vlade o visini subvencioniranja kamata. Ćorić smatra da bi bilo izvrsno kada bi Vlada za kupnju prvog stana subvencionirala kamate u visini jedan postotni bod. Banke su došle u situaciju da moraju jeftnijim kreditima spašavati od sloma tržište nekretnina jer ako investitori nisu u stanju prodati stanove i vraćati uredno kredite, banke bi trebale aktivirati hipoteke i preuzeti stanove. U tom bi se slučaju dogodila slična situacija kao u Sjedinjenim Američkim Državama. Sadašnje spašavanje tržišta jeftinijim kamatama pozdravio je i predsjednik Udruge developera Igor Oppenheim i Zdenko Karakaš, direktor udruge poslodavaca u graditeljstvu. Karakaš je uvjeren da će se zbog konkurencije među bankama i zato što su sve u sličnoj situaciji da im investitori ne vraćaju kredite uskoro krenuti povoljniji krediti i kod ostalih banaka. “Kada se tržište iščisti od neprodanih stanova, investitorima će biti puno teže dobiti kredit za stambenu gradnju jer banke neće željeti da im se ikada više ponovi sadašnja situacija”, kaže Karakaš.
Činjenice
Očekivanja
D. Ćorić tvrdi da je neralno očekivati pojeftinjenje novih stanova od 30% jer je zemljište kupovano po visokim cijenama prije godinu-dvije.
Poticaj HNB-a
Žarko Kovačić iz Ilirika Nekretnina kaže i da je velik poticaj za tržište imala i HNB-ova kupnja 331 mil. eura.
Fiksna kamata
RBA će od 10. ožujka do 10. lipnja kupcima akcijskih stanova od građevinskih tvrtki, klijenata banke, ponuditi snižene kamatne stope na stambene kredite od 5,5 do 6,25 posto godišnje. Pogodnost je i fiksna kamatna stopa na rok od dvije godine.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.slažem se sa svima!
mislim da se realni tržišni odnosi neće početi uspostavljati dok neki investitori ne počnu propadati. bankrot je sastavni dio tržišne samoregulacije.
nadajmo se da nitko od kupaca neće prihvatiti priču o tome "kako nema prostora za snižavanje cijena" i "ulazni troškovi su previsoki".
dobro se sjećam, neposredno pred ulazak vipneta u telefoniju glasnogovornik ht je rekao da su došli do donje granice cijena i da ne mogu ići ni lipu niže. ni mjesec nakon toga prepolovili su cijene, šutke i bez pogovora.
konkurencija i samo konkurencija!
vidio sam nedavno prezentaciju stambene zgrade u frankfurtu. zgrada sadrži sve što suvremeno stanje tehnike poznaje, i u građevinskom smislu i u smislu instalacija i opreme.
cijena kvadrata, koja uključuje i uređenje okoliša je 1650 EUR. A frankfurt je naatraktivniji grad u njemačkoj…
Ma je to istina ili bomba?
Jer po Italiji recimo, konkretno Milano i okolica, cijene se krecu kod novogradnji oko 2200E pa na gore. A isto tako i kod starijih stanova. Recimo 75m2 tesko je naci za ispod 150.000E. Govorim o okolici, centar ne znam.
Par godina su uzimali čisto 1000 eura po kvadratu, a još ne kuže da je to doviđenja. Smješna mi je akcija na Laništu sa 1900 NA 1700, ajme meni. A kamata 5.5 ali pazi uz 25% pologa, vlastitog naravno. A Lanište promašaj totalni. A kako im je lijep bilo, naziđali su toga a sada samo neinformiranom mogu prodati. al ne daju se još još to nije palo kako treba.
slažem se sa svima!
mislim da se realni tržišni odnosi neće početi uspostavljati dok neki investitori ne počnu propadati. bankrot je sastavni dio tržišne samoregulacije.
nadajmo se da nitko od kupaca neće prihvatiti priču o tome “kako nema prostora za snižavanje cijena” i “ulazni troškovi su previsoki”.
dobro se sjećam, neposredno pred ulazak vipneta u telefoniju glasnogovornik ht je rekao da su došli do donje granice cijena i da ne mogu ići ni lipu niže. ni mjesec nakon toga prepolovili su cijene, šutke i bez pogovora.
konkurencija i samo konkurencija!
vidio sam nedavno prezentaciju stambene zgrade u frankfurtu. zgrada sadrži sve što suvremeno stanje tehnike poznaje, i u građevinskom smislu i u smislu instalacija i opreme.
cijena kvadrata, koja uključuje i uređenje okoliša je 1650 EUR. A frankfurt je naatraktivniji grad u njemačkoj…
banke zaslužuju da propadnu. To nisu banke to su lihvarske ustanove udružene u državne i pravosudne mafije organizirane za istrebljenje i osiromašivanje. No nisu predvidjeli da režu granu na kojoj sjede. Kada se nekoga stvori ovisnikom, što se može od ovisnika očekivati. Eto to će na žalost doživjeti oni koji su ovisnike stvarali, banke i njihovi sluge.
Žao mi je jer to će biti surovo i krvavo. Da banke imaju razum nebi bile banke. Jedino što bi mogle učiniti, njihovi vlasnici je da kažu. nama je bilo dosta i evo od danas nam nitko više nije dužan. E onda bi se pokazalo da imaju i oni mozda i da im je stalo do sutra. Ovako DANAS će biti zadnje za što su znali jer sutra neće biti.
Uključite se u raspravu