Svaki 4. mali ulagač otišao 
s burze, gubitak 2,7 milijardi kuna

Foto: Getty Images Foto: Getty Images

Afera Agrokor u posljednjih godinu dana samo je potpirila egzodus.

Koliko je afera Agrokor razorno djelovala na hrvatsko tržište kapitala pokazuju i podaci o drastičnom smanjenju broja malih ulagača u hrvatske dionice koji su ostali bez gotovo tri milijarde kuna. Kriza u najvećoj domaćoj privatnoj kompaniji izbila je početkom prošle godine, a nakon otkrića da su se financijska izvješća njegovih kompanija uvrštenih na burzi godinama lažirala splasnuo je broj malih investitora spremnih uložiti u domaće dionice. Bijeg s tržišta dodatno je pojačala plan restrukturiranja izvanredne uprave Agrokora kojim je predviđeno da dionice Agrokorovih kompanija postanu bezvrijedne.

Prema podacima koje smo dobili od Središnjeg klirinško-depozitarnog društva, tijekom 2017. aktivnost ulagatelja zabilježena je na 19.811 računa domaćih fizičkih osoba. Drugim riječima, malo manje od 20.000 malih investitora barem jednom u godini trgovalo je dionicama. U odnosu na primjerice, 2014. godinu kada je zabilježeno 26.279 aktivnih ulagatelja, lanjski broj srezan je za četvrtinu. Najnovija dostupna statistika SKDD-a za prvo tromjesečje ove godine još je poraznija. Naime, zabilježeno je tek 9573 aktivnih računa. Valja istaknuti da taj podatak treba uzeti sa “zrnom soli” jer se radi, kako naglašava SKDD, o kumulativnom podatku dobivenom od svih članova Fonda za zaštitu ulagatelja, zbog čega ulagatelj, ako je klijent više brokerskih kuća, može biti prikazan više puta.

U odnosu na isto lanjsko razdoblje kada je zabilježen 12.671 ulagatelj koji je nešto kupio ili prodao na burzi, broj aktivnih računa manji je preko 24 posto.

 

I ulagači idu preko granice

Dio malih ulagača domaću je burzu zamijenio inozemnim tržištima, a njihov broj sve više rasta. “Investitori su uvijek u potrazi za prilikama. Ako ih ne mogu pronaći na domaćem tržištu, onda će se okrenuti prema inozemnim tržištima. Migracija određenog broja investitora dogodila se već tijekom 2008. i 2009. godine kada je na razvijenim svjetskim tržištima zabilježen pad te su mnogi u tome uvidjeli priliku za potencijalnu zaradu. Tehnološki razvoj i lakši pristup inozemnim tržištima te razumne razine troškova trgovanja u svakom slučaju privukle su veliki broj investitora na inozemna tržišta”, kaže Tamas Nagy. “Investitori žele kvalitetno diverzificirati svoja ulaganja, a to ujedno uključuje i investiranje na inozemnim tržištima kapitala”, dodaje Nagy.

Sukladno tome, istopila se i vrijednost dionica koje posjeduju mali investitori. Krajem ožujka u SKDD-u je bilo pohranjeno 58,6 milijardi kuna u dionicama domaćih fizičkih osoba što je 2,7 milijardi kuna manje nego godinu ranije. Tamas Nagy, predsjednik Udruženja društava za poslovanje i posredovanja na financijskim tržištima ističe kako su od 2008/09. godine, kada je tržište bilo na vrhuncu, promet i volumeni u konstantnom su padu, a u skladu s time i aktivnost te broj investitora. “S obzirom da je povjerenje u tržište kapitala na niskim razinama uslijed događaja koji su nas zadesili u prethodnim godinama, ne čudi da se broj aktivnih investitora smanjio. Uzrok je više puta identificiran, ali važnije je pitanje kako popraviti situaciju. Edukacija je jedno od rješenja, ali ne samo edukacija investitora već i edukacija izdavatelja, ali i potencijalnih novih izdavatelja”, smatra Nagy.

Problem edukacije identificira i predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić. “Koliko je razina razumijevanja financijskog sustava niska, dobro je vidljivo na nedostatku šireg javnog odjeka i slaboj zainteresiranosti građana vezano uz recentnu mirovinsku problematiku. Mirovinski fondovi upravljaju imovinom preko 1,8 milijuna građana, koji su time također posredni sudionici tržišta kapitala”, naglašava Gažić. Tamas Nagy u boljke domaćeg tržišta uvrštava i razinu korporativne kulture i transparentnosti poslovanja kompanija. “Osim toga, ono što domaćem tržištu kapitala nedostaje su nova izdanja. Dok je protekla 2017. godina primjerice, globalno bila najaktivnija godina od financijske krize što se tiče IPO-a, u Hrvatskoj je taj segment u potpunosti nestao. Na kraju se postavlja pitanje želimo li uopće imati tržište kapitala i burzu atraktivnu ulagateljima”, kaže Nagy. Osim novih uvrštenja i veće transparentnosti kompanija, za povratak malih ulagača na domaću burzu potreban je još i snažniji gospodarski rast te privatizacija državnih poduzeća putem burze.

“Međutim, ako bi se morali postaviti prioriteti, to bi prije svega bila transparentnost poslovanja kompanija i vraćanje povjerenja u tržište, što je ujedno i najzahtjevniji segment. Također, ključan element su nova izdanja”, ocjenjuje Nagy. Ivana Gažić kaže kako hrvatsko tržište kapitala dugi niz godina iščekuje često najavljivane privatizacijske procese, koji bi se definitivno trebali intenzivirati. “Štednja građana godinama je u uzlaznom trendu, kapitala ima, ali nedostaje neka nova ‘velika’ dionica koja bi mogla povećati atraktivnost tržišta u cjelini. Našem tržištu sigurno treba novih investicijskih projekata, novih uvrštenja i privatizacija. Uvrštenje je uvijek dobar potez jer pozitivno utječe na jačanje korporativnog upravljanja i transparentnost te posljedično na povećanje vrijednosti kompanije”, zaključuje Gažić.

Kako bi nam omogućili da se nastavimo baviti kvalitetnim poslovnim novinarstvom i ostanemo mjesto na kojem se piše i čita o uspjesima ali i problemima svih dionika hrvatske gospodarske scene pozivamo vas da se pretplatite na naša izdanja  Sve što treba je pratiti ovaj link ili javiti se na mail: pretplata@poslovni.hr ili nazvati telefon: 01/6431700

Komentari (22)
  • dionic12
    dionic12 22:20 18.7.2018.

    Što je fali ovaca za šišanje?

    Još jedna vijest jučer bio u šopingu:

    Prije Konzum sad Kufland ili Spar
    Prije abc sir sad Philadelphia
    Prije jamnica sad studenac
    Prije zvjezda masline sad Trenton
    Prije zvjezda krastavci sad neki kauflandovi
    Prije cockta sad cola ili pepsi
    Prije Kraš napolitanke sad Jadro (Maricu nikako nemogu zaboraviti)
    Prije k plus gouda-belje sad Dukat, vjerojatno uvoz

    Pa kad ste Vi protiv naroda onda je i on protiv vas, nakon što nestane para za svu tu političku korumpiranu kliku-onda će valjda reset ako prije s troje djece (žena i ja VSS ) ne zbrišemo van.
    Pljačkajte svoju mamu nesposobna g__________d
    Tko može spašavaj se- korumpirano sudstvo, političari s osnovnom školom, ušteđevine kradu, planiraju porez na nekretnine, tržište kapital nije zamrlo nego je umrlo.
    Ova zemlja je spremna da ju zapljeni netko veći, a Agrokor je prvi korak.
    Kako može propasti tvornica sladoleda ili gazirane vode koja ima monopol?

    Pitajte Plenkija, Dalićku, Ramu, Peruška oni sve znaju organizirati.
    Ma i to sve još mogu oprostiti, ali onog Bačića koji nezna ni normalno lagati nego mu se jezik petlja-to je prestrašno tko nas vuče za nos!

  • borsa
    borsa 19:25 18.7.2018.

    Danas se spremao kupiti, da zaokružim Gamu nakon dugog vremena al odustao u zadnji tren.

  • purCo
    purCo 17:06 18.7.2018.

    itoldyouso


    zna li netko od vas forumaša variti? treba mi ograda a majstori se ne javljaju na telefon. b rat bratu 2 dana posla 2000 kuna na ruke

    bravo kolega, da bar ovaj forum iskoristimo za nešto pametno, mogli bi svi dati par malih oglasa
Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve