Prebacivanje dionica iz portfelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) na Ministarstvo financija, odnosno državu, ideja koju je iznio ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, otvorila je pitanje znači li to da država konačno kreće u bržu privatizaciju državne imovine. HZMO u svom portfelju, između ostaloga, drži dionice Jadranskog naftovoda, Podravke, Končara EI i Hrvatske poštanske banke. Akteri domaćeg tržišta kapitala ističu kako je prebacivanje portfelja HZMO-a na Ministarstvo ili državu zapravo jačanje kontrole nad tim dionicama jer nova vlada nema povjerenje u Zavod. “Prebacivanje u Ministarstvo financija izraz je nepovjerenja prema ekipi koja radi u Mirovinskom fondu. Na taj način nova vlada izražava svoj stav prema Zavodu. Čini se kako s novim ljudima u koje imaju potpuno povjerenje žele kontrolirati te udjele”, smatra nezavisni analitičar Roman Rinkovec. Ističe kako se “problem” s HZMO-om vuče još od devedesetih godina.

Nije vrijeme za prodaju
“Postavljala su se mnoga pitanja o načinima privatizacije kompanija u kojima je HZMO imao udjele”, tvrdi Rinkovec. Dodatno pojašnjenje o razlozima i načinima prebacivanja dionica iz portfelja HZMO-a u četvrtak nismo dobili od ministra Mrsića jer se nije javljao na mobitel. Također nismo dobili ni odgovor Ministarstva financija na pitanje što će napraviti s tim dionicama. Sadašnji ministar Slavko Linić u vrijeme vlade Ivice Račana bio je potpredsjednik Vlade i predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju te je nekoliko puta pokušao objediniti državni portfelj na jednome mjestu, ali mu to nije uspjelo pa je pitanje hoće li mu to ovog puta poći za rukom. “Naravno da bi sve dionice trebalo objediniti u jedan portfelj. Treba napraviti temeljitu analizu i detaljnu strategiju te konačno završiti privatizaciju u Hrvatskoj”, kaže Rinkovec. No broker koji je htio ostati anoniman upozorava kako za to nije vrijeme jer je stanje na tržištu kapitala loše, a ulagači su puni nepovjerenja. “Ako se država odluči privatizirati pojedine kompanije, to bi eventualno mogle bit Croatia osiguranje ili Hrvatska poštanska banka, o čemu se spekulira već neko vrijeme. A način prodaje tih dionica već je drugo pitanje”, kaže naš izvor. Tvrdi da sve ovisi o tome koliko su te dionice likvidne na burzi. Imajući u vidu tržišna kretanja, država vrlo vjerojatno ne bi postigla dobru cijenu odluči li se na taj potez.

Raspisati natječaj ili ne
“Ako želi pak višu cijenu, može raspisati natječaj na koji se mogu javiti veliki domaći i strani ulagači. Ipak, najbolje bi bilo da država s tom odlukom za sada pričeka”, zaključuje naš izvor. Vrijednost portfelja HZMO-a u kompanijama u kojima je među deset najvećih dioničara, prema javno dostupnim podacima, iznosi 1,45 milijardi kuna. Najvredniji je udio u Janafu koji vrijedi 807,6 milijuna kuna. Drugi najvredniji udio je onaj u HPB-u koji vrijedi 333 milijuna, a dionice Končara EI vrijede 189,6 milijuna. Cijena Podravkinih dionica na tržištu iznosi 139,3 milijuna.

Kako god zvali

Vlasništvo države
Prebacivanje dionica iz portfelja HZMO-a na Ministarstvo financija nije moguće jer Ministarstvo nema pravnu osobnost, ali može se na Republiku Hrvatsku, pojasnio je jedan pravni stručnjak. Tvrdi da je to državna imovina bez obzira nalazila li se u portfelju AUDIO-a, HZMO-a ili bilo koje druge agencije.